Jako je bitno da se patka prije pečenja ostavi bar 4-6 sati na sobnoj temperaturi. na taj način se cijela patka iz temperira što znači da će se i ravnomjerno peći. Kad je pečena patka mora odmarati pola sata do sat. Kad se izvadi iz pećnice pod utjecajem topline sokovi u mesu se kreću i ako se patka reže vruća sve iscuri van. Odmaranjem nakon pečenja se sokovi povlače nazad u mesu pa je zato patka puno sočnija.

Sastojci za četiri osobe:

Raca 2.5 kg
Sol, papar
Timjan
Luk 4 kom
Mrkva 4 kom
Češnjak 4 režnja
Celer 1 kom
Mlinci 300 g

Patku posoliti, popariti i začiniti timjanom. Najbolje je ovo učiniti bar noć prije. Prije pečenja patku izvaditi iz frižidera minimalno 4 sata da dođe na sobnu temperaturu. Zagrijati pećnicu na maksimum, 250 stupnjeva. Korjenasto povrće očistiti i narezati na krupne komade pa staviti u protvan ispod patke. Ubaciti patku i povrće na pečenje, 15 minuta na maksimumu da patka dobije boju pa smanjiti temperaturu na 150 stupnjeva i peći još dva sata. Nakon pečenja ostaviti patku da se odmara u protvanu minimalno pola sata. Povrće maknuti i servirati kao prilog uz mlince. Mlince pofuriti kratko u vreloj vodi te uvaljati u pačju masnoću.

Gradski odbor HDZ-a Grada Čakovca i ove je godine nastavio s tradicijom podjele maslinovih grančica, simbolom mira, građanima u Čakovcu.

Predsjednik Gradskog odbora HDZ-a i kandidat za čakovečkog gradonačelnika Tomislav Marković dijelio je grančice zajedno s kandidatom za zamjenika Nenadom Mekovcem. Pridružili su im se i kandidat za župana Goran Gotal i kandidat za zamjenika župana Nikola Hren te članovi Mladeži HDZ-a Međimurske županije.

Marković je susret s građanima iskoristio za razgovor i zahvalu građankama i građanima na podršci njegovoj kandidaturi, a zahvalio im je i na svim prijedlozima koje su mu uputili kako bi Čakovec postao grad po njihovoj mjeri.

Propovijeda: fra Tomislav Božiček

Vrhunac bogoslužja Cvjetne nedjelje jest navještaj Muke Isusove. Pred našim očima podiže se zavjesa i otvara stvarnost najdublje drame ovoga svijeta. Pozornica je Je­ruzalem i Kalvarija. Glumaca nema, sve je stvarno. Nije to samo povijesni događaj, to je mnogo više. Sva su Božja dje­la živa i vječna. Ona se događaju i danas. Sve su to trajno stvarni događaji Isusova života, tajne boli koja je otkupila grijehe cijeloga svijeta i koja uvijek gori. Isus svečano ulazi u grad Jeruzalem i svi ga slave i kliču mu: Blagoslovljen Kralj, Onaj koji dolazi u Ime Gospodnje! (Lk 19, 38).

No, isti ti ljudi, samo nekoliko dana poslije toga, od­bacit će ga, osuditi i ubiti. Danas ga slave, a sutra će ga ubiti! Kako su nepostojane ljubav čovjekova i radost ovoga svijeta! A Isus u svojoj smrtnoj muci nalazi snage reći Ocu, za nas: Oče, oprosti im, ne znaju što čine! (Lk 23, 34b). Samo Majka i Ljubljeni učenik ostaju s njim! Tu je utjeha hrabre Veronike, i Cirenac, koji, kako – tako, ali pomaže nositi križ. Gdje smo mi? Gdje smo danas? Ima li u nama malo lju­bavi ovih malobrojnih koji su ostali uz Isusa?

Živimo u svijetu mračnom od zla i grijeha, od tuge i boli koju mnogi nepravedno trpe. Neprestano slušamo izvješća o pandemiji koronavirusa, potresu, ratovima, gladi, progonima i svakovrsnu nasilju. Postoji li opasnost da se na to naviknemo, da postanemo neosjet­ljivi na muku, na trpljenje, na smrt drugih ljudi?! Sve ovo što se dogodilo prije malo više od dvije tisuće godina zapisano je za nas. Nismo mi izvan te drame. Svijet i danas živi svoju dramu i tragediju. Isus u ovom i ovakvom svijetu djeluje i živi i uzima na sebe naše boli i umiranje. On nije umro samo za one ljude nekada davno. Umro je on i za nas, trpio za nas i uskrsnuo za nas. Danas to više nije Jeruzalem. Danas trebamo prepoznati Isusa u našoj obitelji, gradu, domovini.

Brojne maslinove grančice koje vjernici danas nose u crkvu i iz crkve znače mir i blagoslov. Taj mir i blagoslov trebamo pronositi svojim svjedočanstvom.

Isuse, molimo te, neka se osjeti radost tvoga pohoda u našemu mjestu i neka ljudi dožive mir u srcu. Neka tvoj mir dođe u svaku savjest, svaku obitelj, grad i mjesto, u naš hrvatski narod i u cijeli svijet. Prisutan si u sva­kom bolesniku, u svakom bijedniku i siromahu, u svakom čovjeku koji je žalostan ili razočaran. A ako ljudi oko nas trpe zbog naših grijeha i našega nemilosrđa, onda smo i mi slični onoj masi svijeta koja je tebe osuđivala i razapinjala. Oni nisu znali što čine, a mi dobro znamo što činimo tebi dok griješimo. Isuse, daj nam milost iskrenog predanja i sjedinje­nja s tobom u ljubavi i žrtvi svakodnevnoga života i pomo­zi nam da srcem sudjelujemo u svim liturgijskim događajima Velikoga tjedna te da iskreno proživljavajući dramu tvoje beskrajne ljubavi, svi postanemo bolji.