Općinski sud u Varaždinu odbio je tužbeni zahtjev protiv vlasnice trgovine od koje je kupac tražio naknadu štete jer smatra da se otrovao kolačima kojima je istekao rok trajanja, javlja Večernji list.
Tražio je 7.525 kuna, no sad će morati nadoknaditi 1500 kuna parničnih troškova. Tvrdi da je upravo u toj trgovini 13. prosinca prošle godine kupio “mađarice”. Pojeo je dva kolača kad je supruga primijetila da je na kolaču s donje strane plijesan. Provjerili su rok trajanja i vidjeli da je istekao prije dva dana, 11. prosinca.
Nakon konzumacije je, tvrdi, pretrpio strah i otišao na Zavod za hitnu medicinu Varaždin, gdje ga zbog situacije s koronavirusom nisu primili, pa je idućeg dana bio pregledan u ordinaciji opće medicine. Naveo je da je zbog konzumacije pokvarenih kolača povraćao, tri dana je imao proljev i zbog dehidracije morao primati infuziju. Dijagnoza je bila “dijareja i gastroenteritis za koje se pretpostavlja da su infekcioznog podrijetla”, prenosi Večernji list.
Dogradnja zgrade Osnovne škole Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu, mogućnosti poboljšanja i unapređenja zdravstvene zaštite svih korisnika usluga Doma zdravlja Ivanec te modernizacija lokalnih cesta (kojima upravlja ŽUC) na administrativnom području grada Ivanca bile su teme današnjeg radnog sastanka župana Varaždinske županije Radimira Čačića i gradonačelnika Ivanca Milorada Batinića.
Sastanak je održan u Gradskoj vijećnici Ivanec, a u njegovu radu aktivno su sudjelovali i ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije Renato Podbojec i ravnatelj Županijske uprave za ceste Tomislav Osonjački, a nazočili su mu i zamjenici ivanečkog gradonačelnika Lidija Kozina i Branko Putarek.
Nakon postizanja vrlo konkretnih dogovora po spomenutim pitanjima, nazočni su obišli Osnovnu školu Ivanec, gdje ih je dočekao ravnatelj Damir Jagić. Obišli su i lokalnu cestu Ivanečki Vrhovec – Salinovec, jednu od lokalnih cesta koja je u vrlo lošem stanju i vapi za rekonstrukcijom, a gdje ih je dočekao gradski vijećnik Stjepan Hudoletnjak.
– Iznimno sam zadovoljan dogovorom koji smo postigli na današnjem sastanku. Sudeći po najnovijim informacijama, dogradnja Osnovne škole Ivanec ide i taj projekt će se realizirati. Dogovorili smo i konkretan model kojim ćemo zajedničkom nabavom specijalističke opreme poboljšati kvalitetu zdravstvene zaštite korisnika usluga svih ambulanti u Domu zdravlja Ivanec te u ambulanti u Radovanu. Također, u tijeku su i dogovori o tome da u Domu zdravlja Ivanec omogućimo usluge pojedinih specijalističkih pregleda zbog kojih građani sada moraju putovati u Varaždin – rekao je Batinić.
– Vrlo sam zadovoljan i dogovorom o načinu rješavanja problema modernizacije lokalnih cesta koje su u vrlo lošem stanju. Po tom pitanju predložio sam županu Čačiću i ŽUC-u model koji smo razradili u Gradu, a koji podrazumijeva višegodišnji program modernizacije (od 2021. do 2025. godine), uz novčano učešće Grada Ivanca, i drago mi je da je župan Čačić potvrdio da će nas ŽUC na godišnjoj razini financijski pratiti – izjavio je M. Batinić.
Medijima se obratio i župan Radimir Čačić:
-Dogradnja Osnovne škole u Ivancu je neupitna! Riječ je o zadatku „teškom“ 40 milijuna kuna i za taj ozbiljan projekt pristup EU novcu dobivamo već ove godine. To mi je danas ponovno potvrdio državni tajnik za financije u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Projekt dogradnje potpuno je spreman i aplicirat ćemo ga EU fondove čim se natječaj otvori, potkraj ove godine – rekao je R. Čačić.
– Što se tiče modernizacije lokalnih cesta, to je projekt o kojem s Gradom Ivancem razgovaramo već dvije godine. Prošle godine smo u suradnji s Gradom ušli u golem projekt u Bedencu „težak“ 4 milijuna kuna i spremni smo takvu suradnju i dalje nastaviti. S obzirom na to da ŽUC raspolaže nedostatnim novčanim budžetom, a Grad Ivanec spreman se uključiti u sufinanciranje, naravno da ćemo takvu ambiciju podržati i financijski je pratiti – kazao je varaždinski župan te potvrdio dogovore o modelima poboljšanja zdravstvene zaštite svih korisnika ambulanti Doma zdravlja Ivanec.
Na novinarsko pitanje o tome radi li se o svojevrsnom „pomirbenom“ sastanku dvaju čelnika, Batinić je kazao da jei, unatoč tome što su se u političkom prostoru znali verbalno sukobiti, proteklih godina njihova suradnja bila korektna i odvijala se uz međusobno uvažavanje. Tematika o kojoj se danas razgovaralo od interesa je za sve građane i zahtijeva ozbiljan rad i dobru volju obiju strana, a potvrđena je dogovorom o suradnji na više ključnih projekata od interesa za Ivanec i cijeli ivanečki kraj.
Upitan također o tome, župan Čačić kazao je da su „iskrenja“ u javnom prostoru sastavni dio politike te da kritike i primjedbe u političkom diskursu nisu ništa neuobičajeno. Međutim, kazao je da je i unatoč tome u Ivancu uvijek nailazio na dobru suradnju.
– S ozbiljnim ljudima uvijek možete razgovarati i naći rješenja. Na žalost, ima i previše onih koji traže alibi da do rješenja ne dođe – zaključio je Čačić.
Grad Varaždin je u ponedjeljak 8. ožujka uspješno predao prijavu za dobivanje certifikata „Grad za mlade” zajedno sa svim dokazima.
Udruga gradova u Republici Hrvatskoj pokrenula je postupak certificiranja hrvatskih gradova za politike usmjerene mladima i objavila je 25. siječnja 2021. godine javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu certifikata „Grad za mlade” zajedno sa standardima kvalitete lokalnih politika za mlade koje je potrebno zadovoljiti.
Osam je glavnih tematskih područja unutar kojih treba zadovoljiti minimalno 80% dosegnutih standarda kvalitete lokalnih politika za mlade: Participacija, Demografski poticaji i mjere, Zapošljavanje, Mobilnost, Zdravlje i sport, Rad s mladima i kultura, Obrazovanje, Informiranje.
U izradu prijave za stjecanje certifikata ‘Grad za mlade’ sudjelovala je radna skupina u koju su bili uključeni predstavnik Savjeta mladih Grada Varaždina Leo Amidžić (predsjednik), predstavnica udruge mladih Jelena Brcković (članica Udruge mladih Varaždinski underground klub V.U.K.), predstavnici Koordinacijskog odbora Grad Varaždin – prijatelj djece Sandra Malenica (zamjenica gradonačelnika i predsjednica Koordinacijskog odbora) i Đurđica Dropuljić (tajnica Koordinacijskog odbora), viša stručna suradnica za socijalnu skrb i civilno društvo Grada Varaždina Adriana Pupavac te predstavnici upravnih odjela Grada Varaždina Marinko Šipoš, Lucija Dugandžić,Nada Bengeri i Marijana Cindrić, na čelu s koordinatoricom za izradu prijave Mirnom Kezele, pročelnicom Upravnog odjela za socijalnu skrb, mjesnu samoupravu i civilno društvo Grada Varaždina.
Prema informacijama dobivenih od strane Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, prvi rezultati bi se mogli očekivati krajem ožujka. Gradovi koji steknu certifikat zadržavaju ga tri godine, a nakon isteka tog roka za produljenje moraju u najmanjoj mjeri zadržati razinu standarda kvalitete koju su imali prilikom dobivanja prethodnog certifikata.
Načelnik Općine Beretinec Igor Kos objavio je na svojem Facebook profilu da će na prvoj sjednici Općinskog vijeća poslije izbora, dati prijedlog da se rebalansom proračuna osiguraju novci da ulošci i tamponi u njegovoj općini budu besplatni za sve žene.
– Škotska je prva u svijetu, a ja imam ideju da Općina Beretinec bude prva u Hrvatskoj (ako već nije netko to napravio) – napisao je Kos.
Istaknuo je kako u potpunosti podržava način razmišljanja u Finskoj i Danskoj, ali i zakon koji je donijela Škotska.
– Neki će se možda smijati ovome, al’ mislim da je ovo vrijedno podržati i kopirati škotski model! – zaključio je.
19.10.2020., Zagreb - Na Fakultetu hrvatskih studija na Znanstveno-ucilisnom kampusu Borongaj otvorena je izlozba i konferencija o ljudima koji zive i rade u inozemstvu poznatiji kao gastarbajteri. Stjepan Sterc Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Kao što smo već pisali Državni zavod za statistiku 1.ožujka je započeo Probni popis stanovništva, kućanstava i stanova. Za njegovo provođenje odabrano je 50 popisnih krugova u četiri županije (Varaždinska županija, Osječko-baranjska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska) te Gradu Zagrebu. Taj probni popis trajat će do 15.ožujka. Početak generalnog popisa bio je zakazan za 1.travnja, ali je zbog epidemiološke situacije odgođen i pomaknut na lipanj ove godine. Posljednje informacije, međutim, govore da će se na kraju održati u rujnu ne bude li, naravno, u međuvremenu novih odgoda.
Jedan od najuglednijih hrvatskih demografa Stjepan Šterc je, samo za portal medjimurski.hr, govorio o ovoj temi i iznio svoja očekivanja konačnih rezultata.
-Popis stanovništva je statistički i demografski gledano trenutačni presjek kroz populaciju i trebao se vezati za kritični moment popisivanja 31.ožujka ove godine u 24sata. Popisni su rezultati temelj planiranja, iako se kod nas popis stanovništva uvijek smatrao i političkim događajem. Posebno zbog etničkog sastava, s čijom objavom već prvih rezultata prestaje i politički interes. Puno toga nije posloženo prije ovog popisa, pa je njegova odgoda zapravo i dobro došla. Politici je posebno stalo kako popis stanovništva ne bi pokazao sve demografske negativnosti, pa očekujem i u ovom popisu registriranje fiktivnog stanovništva kao stalnog. Također očekujem puno posrednog popisivanja i dijelom nerealnu demografsku sliku, kakva nam je uostalom ostavljena i nakon popisa 2011. godine.
Kretanje i ubrzavanje prirodnog pada stanovništva u međupopisnom razdoblju i veliko iseljavanje, posebno nakon ulaska u EU te osnovne službene hrvatske i UN-ove projekcije jasno pokazuju kako danas Hrvatska ima manje od 4 milijuna stanovnika, a bez fiktivnog stanovništva vjerojatno i manje od 3,8 milijuna. Neosporno je kako demografska slika Hrvatske nije dobra, s gotovo niti jednim pozitivnim demografskim pokazatelje i trendom. Najveći su demografski problemi vezani za starenje ukupne hrvatske populacije i za njezin prirodni pad, jer iseljena populacija ne mora biti u ozbiljnoj nacionalnoj razvojnoj koncepciji izgubljena. Gotovo i nema osvrta s javne političke scene o prošlogodišnjem prirodnom padu od gotovo 21.000 osoba. Toliko ih je naime više u Hrvatskoj umrlo, nego se rodilo. Totalni muk. Ništa. Najveći prirodni pad, najveća smrtnost i najmanja rodnost u povijesti. Istina je kako se nešto smanjilo iseljavanje i bila apsolutno mala vanjska negativna bilanca, ali je zato u Hrvatskoj počela supstitucija. Mladi odlaze, a drugi dolaze. I opet muk. Neznanje, slučajnost ili planska namjera?
Šterc je iznio svoje projekcije i kad je u pitanju Međimurska županija.
-Međimurska županija? Prirodni pad stanovništva konstanta, ali bitno blaža nego u Hrvatskoj u cjelini, blago smanjivanje rodnosti i povećanje smrtnosti, a iseljavanje se nastavlja intenzivirati uz stagnaciju u virusnoj krizi. Zapravo Međimurje su zahvatili isti procesi kao i cijelu Hrvatsku. Razlika ipak postoji u svim ublaženim negativnim parametrima, iako im je trend rastući. Međimurje još ima neko vrijeme mirnoće, no upravo bi to mirno promatranje ubrzavanja demografskih negativnosti u doglednoj budućnosti moglo prijeći u demografsku destrukciju. Vrijeme je za Međimurje ozbiljnog shvaćanja demografske problematike, sagledavanja razine negativnosti i na znanstvenim zakonitostima postaviti županijsku demografsku revitalizacijsku strategiju. Političkih bi otklona i nerazumijevanja zapravo malo trebalo biti.
Zanimalo nas je što bi predložio Vladi da se stanje popravi.
-Predložio bih Vladi ponovo aktivaciju oko demografske problematike, ali ne samo političku i retoričku, predložio bih i aktivaciju s kadrovima koji razumiju demografske zakonitosti i korelacije stanovništva sa svim ostalim okruženjem. Predložio bih njezino postavljanje u temelje ukupnog razvoja zemlje, konačno usmjeravanje poticajnog poreznog sustava, početak decentralizacije državne uprave i slično. Klasične nas sad demografske mjere u poodmakloj fazi prirodnog pada i starenja stanovništva neće vratiti na demografske strukture potrebne razvoju. Predložio bih definiranje selektivne imigracijske politike i to primarno s hrvatskom identitetskom iseljeničkom populacijom i niz drugih mjera, završio je Šterc.
– Marijan Belčić ostavio je dubok trag u međimurskom novinarstvu i gotovo pa nema osobe koja javno djeluje, a da se nije poslovno susretala s njim. Poznati novinar, publicist, voditelj i bivši glavni urednik tjednika Međimurje svojevrsna je enciklopedija svih zbivanja u Međimurju u proteklih četrdeset godina i na svojem je putu surađivao s velikim brojem građana – stoji u priopćenju iz Murskog Središća.
Kroz karijeru je pratio i rad Grada Mursko Središće, kao i gradonačelnika Dražena Srpaka, koji javne funkcije u Gradu, što kao gradonačelnik, a što kao zamjenik obnaša već punih trinaest godina. Gospodin Belčić nedavno je otišao u mirovinu pa ga je gradonačelnik Srpak primio u Gradskoj upravi i prigodnim poklonom mu zahvalio na korektnom dugogodišnjem izvještavanju i poželio puno sreće i zdravlja u mirovini.
– Iako je novinarska karijera Marijana Belčića došla do kraja, njegov trag u javnom životu Međimurja ostaje trajno – zaključili su.
Obnovljen i dograđen vrtić u Strahonincu u Ulici Ivana Hižmana polazi 123 mališana. Prilikom dolaska djece u vrtić stvara se velika prometna gužva. Prilikom donošenja prometnog elaborata općine točno su se detektirali ovakvi problemi, stoga Općina kontinuirano ulaže u njihovo otklanjanje. Da se poveća sigurnost djece i roditelja te svih mještana u toj ulici započela je izgradnja pješačkih staza. Ugovor, prema natječaju, s najpovoljnijim izvođačem Gradax d.o.o načelnik Franjo Lehkec potpisao je 17. veljače 2021. godine, javljaju iz Općine Strahoninec.
Nakon zakonski provedene procedure, radovi na izgradnji započeli su na Međunarodni dan žena ove godine. Vrijednost radova iznosi 493.573,75 kn te ih u potpunosti financira Općina Strahoninec iz vlastitog proračuna. Projektom je predviđena pješačka staza s obje strane ulice. Staza s betonskim rubnjacima i asfaltnim zastorom ukupne je površine 940 m2. Širina staze s obje strane ulice iznosi 1,6 m, a rok za njezin završetak je 30. travnja 2021. godine.
– S ovim ćemo nogostupom pješacima koji su se do sada kretali kolnikom kojim su prometovala osobna vozila omogućiti značajno sigurnije kretanje. Sad kad bude počelo lijepo vrijeme djeca iz vrtića moći će bez bojazni u šetnju izvan vrtića. Za potpuno rješenje ovog prometnog problema izgradit će se i pješačka staza u prilazno Ulici Josipa Horvata Zdelara do spoja s ulicom Matije Gubca. Radovi u toj ulici kreću odmah po završetku Ulice Ivana Hižmana – rekao je načelnik Franjo Lehkec prilikom obilaska građevinskih radova zajedno sa svojim zamjenikom Josipom Šipekom.
Projektom „Med dvemi vodami“ obnovljen je Matulov grunt u Frkanovcu, tradicionalna međimurska hiža koja postaje Edukacijsko-istraživački centar na kojem se interpretiraju zaštićene vrste leptira te postaje privremena rezidencija za pisce, umjetnike i istraživače.
Odlukom Skupštine Međimurske županije 2002. godine, 13 hektara doline potoka Plešivica na području općine Sveti Juraj na Bregu proglašeno je spomenikom prirode. Naime, na tom području poznatijem pod nazivom Bedekovićeve grabe zabilježeno je postojanje čak 81 biljne vrste te 63 vrste danjih leptira. Bedekovićeve grabe prvenstveno su zaštićene jer su stanište dviju vrsta ugroženoga leptira: velikoga livadnog plavca i zagasitoga livadnog plavca, koji obitavaju samo na livadama koje se ručno kose.
S obzirom na to da je za opstanak ovih ugroženih vrsta od presudne važnosti tradicijska aktivnost čovjeka, u očuvanje bioraznolikosti Međimurja aktivno su se uključile Međimurska županija i Javna ustanova za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ te su uz pomoć Javne ustanove za razvoj Međimurske županije REDEA-e, Turističke zajednice Međimurske županije i Općine sveti Martin na Muri, osmislile projekt „Med dvemi vodami“ vrijedan 12 milijuna kuna zahvaljujući kojem su tijekom prošle godine otvoreni Centar za posjetitelje u Križovcu i Eko-turističke poučne pješačko i biciklističke staze „Svetomartinska Mura“. Projekt je sufinanciran sredstvima Operativnog programa konkurentnost i kohezija 2014.-2020., a priveden je kraju završetkom radova i opremanjem treće lokacije, Matulovog grunta u Frkanovcu koji se nalazi nedaleko od Bedekovićevih graba. Ovim projektom, Međimurje ne samo da je dobilo 3 odlične turističke lokacije prirodne baštine, nego je i unaprijeđena posjetiteljska infrastruktura kojom se povećava znanje i svijest o važnosti očuvanja bioraznolikosti, naglasila je voditeljica projekta Ana Kralj.
Matul je međimurska riječ za leptira, a grunt za posjed
Matulov grunt zapravo je obnovljena tradicionalna međimurska hiža u samom srcu Međimurja. Ispod slamnatog krova koji se rijetko može naći u Hrvatskoj, smješten je edukacijsko-istraživački centar na kojem se naglašava značaj čovjeka i njegovih tradicijskih aktivnosti za očuvanje ugroženih vrsta te prirode općenito. U rekonstrukciju i opremanje Matulovog grunta uloženo je 1.950.000 kuna. Sadrži prostor za boravak i stvaralački rad, stalni likovni postav o livadama i leptirima gornjeg Međimurja, prostor za predavanja i radionice, a uz interaktivni zid i animirani film prikazivat će se životni ciklus leptira. Uz suvremeni postav, ostao je sačuvan tradicijski duh Međimurja, pa se u „hiži“ mogu razgledati stara preša, tradicijski predmeti, a u dvorištu je ostavljen zdenac. Međimurska županija kao vlasnik objekta željela ga je staviti u javnu funkciju te je župan Međimurske županije Matija Posavec predao Matulov grunt na korištenje Javnoj ustanovi za zaštitu prirode „Međimurskoj prirodi“ čiji će se djelatnici baviti očuvanjem „matula“.
– Ovu smo staru hižu spasili od propadanja i udahnuli joj novi život te smo za buduće generacije sačuvali i ostavili prirodne vrijednosti Međimurja kojima smo dali dodanu vrijednost. Matulov grunt i projekt Med dvemi vodami još jedan su primjer odlične suradnje među županijskim institucijama i ustanovama zahvaljujući kojoj Međimurje opravdava titulu najbolje kontinentalne turističke destinacije – rekao je.
Na 106. rođendan Jože Horvata otvorena rezidencija za znanstvenike, književnike i umjetnike
Osim kao centar u kojem će se brinuti o značajnim staništima biljnih i životinjskih vrsta gornjeg Međimurja, Matulov grunt zamišljen je i kao rezidencija za umjetnike i istraživače, a prva službena suradnja uspostavljena je već prilikom otvorenja. Nakon što su razgledali Matulov grunt i Centar za posjetitelje „Med dvemi vodami“ u Križovcu, članovi Društva hrvatskih književnika, udruženja sa stoljetnom tradicijom koje okuplja više od 500-tinjak književnika, ostali su oduševljeni viđenim. Rezultat posjeta je dogovor ravnatelja Međimurske prirode Siniše Goluba i predsjednika Društva Zlatka Krilića o dugoročnoj suradnji.
– Želimo da znanstvenici i umjetnici dođu u naše Međimurje, baš u Matulov grunt, gdje će zahvaljujući prekrasnoj međimurskoj prirodi pronaći inspiraciju za svoj rad u koji će utkati tragove naše županije – istaknuo je ravnatelj Međimurske prirode Siniša Golub dodavši da je ovo zasigurno najljepša od tek 5 rezidencija za književnike i umjetnike u Hrvatskoj.
Najbolje od međimurske prirode spojeno u odličan turistički projekt
Završetkom projekta Med dvemi vodami Međimurje je dobilo tri jedinstvene turističke lokacije koje postaju središte širenja svijesti o očuvanju prirode i edukacija posjetitelja o zaštićenim područjima i prirodnim vrijednostima, što je prilikom otvorenja Matulovog grunta pohvalila državna tajnica Ministarstva turizma i sporta Sandra Herman dodavši da je ovaj projekt primjer kako se privlače i dupliciraju sredstva europskih fondova. Sve tri nove ‘atrakcije’ nalaze se na biciklističkim rutama, a svojim sadržajem zasigurno će oduševiti i domaće i strane posjetitelje.
S ponosom nam je obznanila važnu, a posebnu radosnu vijest. Važna je što je prva u Međimurskoj županiji, a radosna što je to napravila u 61. godini. Naime, ravateljica Ekonomske i trgovačke škole Čakovec, prof. BosiljkaKukolić Vinković je nedavno stekla dodatno stručno obrazovanje, koje joj je dalo za pravo da nosi titulu ravnatelj mentor.
Vezano uz to, dala nam je i pojašnjenje:
-Krovni dokument za razvoj učiteljske profesije u Hrvatskoj je Okvir nacionalnoga standarda kvalifikacija za učitelje u osnovnim i srednjim školama. On sadrži ishode učenja grupirane prema glavnim kompetencijama za kvalitetno obavljanje poslova u odgojno obrazovnom radu, a ujedno je to i alat za provjeru složenih kompetencija u postupku napredovanja, kaže profesorica i dodaje:
-Posao nastavnika nije samo neposredan rad sa učenicima u razredu, već on obuhvaća i organizaciju i provedbu natjecanja,mentorstvo studentima, pripravnicima, predavanja, edukacije i radionice, rad u stručnim vijećima, pisanje stručnih članaka, nastavnih materijala, sudjelovanje u projektima, te rad na unapređenju rada škole i sustava obrazovanja, a u sve sam to u dosadašnjem radu bila uključena.
Ovisno o radu nastavnika, on može napredovati u zvanje mentora, savjetnika i izvrsnog savjetnika. Uvjeti za napredovanje propisani su Pravilnikom o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima.
A da bi se to postalo ?
-Prema propisanim kriterijima, nastavniku se vrednuje stručno-pedagoški rad, organizacija i provedba natjecanja, mentorstvo učenicima, predavanja, radionice, edukacije, rad u stručnim vijećima škole, objavljivanje stručnih članaka, izrada nastavnih materijala, autorstvo udžbenika, sudjelovanje u projektima i njihovo pisanje te vođenje kao i unapređenje radaškole . Pod to se smatra pripremenje i vođenje javnog događaja u školi ili na državnoj i županijskoj razini, uređivanje mrežne školske stranice, školskog lista, vođenje tima za kvaliteu unapređenje sustava obrazovanja, rad u povjerenstvima i radnim skupinama koja su imenovana od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
Tko je pokrenuo postupak za vaše napredovanje ?
-Postupak za napredovanje u zvanje pokreće odgojno-obrazovni radnik slanjem Zahtjeva za napredovanje Agenciji za odgoj i obrazovanje ili Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Stručno povjerenstvo razmatra zahtjev te vrši uvid u stručno pedagoški rad nastavnika, prisustvovanje na dva nastavna sata, razgovor s ravnateljem i stručnim suradnikom i donosi stručno mišljenje o napredovanju.
Odgojno obrazovni radnik koji je napredovao u više zvanje mora dijelom raditi i za potrebe Ministarstva.
Po prvi puta napredovati u zvanje mogu i ravnatelji ?
-Da. Osobno sam napredovala u zvanje ravnatelja mentora. Uvjeti za napredovanje koje sam trebala zadovoljiti su: najmanje 5 godina staža kao ravnatelj, kontinuirani profesionalni razvoj u trajanju najmanje 100 sati, usvojenost ishoda učenja definiranih Okvirom nacionalnoga standarda , koje provjerava stručno povjerenstvo i najmanje 20 bodova prikupljenih iz kategorija za napredovanje, pojasnila je i nastavila:- Obveze ravnatelja koji je napredovao u zvanje mentora dužan je najmanje 3 sata godišnje educirati kolege, dijeliti primjere dobre prakse, pružati kolegijalnu podršku na županijskoj , državnoj ili na međunarodnoj razini ( uživo ili online), sudjelovati na e-Savjetovanjima o dokumentima iz područja obrazovanja, sudjelovati u najmanje jednom projektu na školskoj, regionalnoj ili državnoj razini,objaviti najmanje jedan javno i besplatno dostupan digitalni ili obrazovni sadržaj ili stručni članak i kontinuirano raditi na unapređenju rada škole.
Kako je taj postupak tekao kod vas ?
–Postupak mog napredovanja bio je slanje Zahtjeva sa svim dokazima o ispunjavanju propisanih uvjeta Agenciji za odgoj i obrazovanje. Stručno povjerenstvo je provjerilo poslanu dokumentaciju i materijale te obavilo uvid u moj ravnateljski posao. Donijeli su stručno mišljenje o napredovanju u zvanje ravnatelj mentor, koji sam ja prihvatila sa zahvalnošću, a nadam se stekla ga zaslužno – ističe ravnateljica mentorica Bosiljka Vinković.
