„Prve ovogodišnje kockavice u Donjem Vidovcu. Toplo sunce i vjetar započeli su njihov bal koji će trajati dva tjedna“, napisao je svom fb profilu Zdravko Crnković iz Donjeg Vidovca. Prosvjetni djelatnik, čovjek koji „fotićem“ bilježi, kako neki za njega kažu, sve živo i neživo. Ističe kako je ovaj cvijet ugrožena vrsta iz porodice Liliaceae. Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je već davne 1958. godine na svim prirodnim nalazištima.
O kockavici znamo kako je ranije rasla na mnogo većem području oko Donjeg Vidovca, no zbog oscilacija i pada razine podzemnih voda nakon gradnje hidroelektrane, područje rasta kockavice svelo se na puno manje lokacija.
Ova prekrasna i vrlo rijetka biljka raste na području Donjeg Vidovca uglavnom na rubovima šuma i šumaraka. Kockavica se razmnožava vegetativno, lukovicom te iz sjemena. Donjovidovčani je nazivaju „Košuta“ izuzetno je cijene, čuvaju i poštuju. Stoga ne čudi i razmišljanje jedne Donjovidovčanke koja kaže:
– Nadam se da ih nitko neće brati ili probati presaditi, nego samo uživati u promatranju ovog predivnog cvijeta. Nažalost ima onih koje nije briga da su zaštićene i da su rijetke. Kada spomenete ime toga cvijeta on mnoge s pravom asocira upravo na Donji Vidovec čiji žitelji kažu kako one kod njih ipak najljepše cvatu i najljepše plešu na vjetru.
Međunarodni dan rijeka se obilježava 14. ožujka i prilika je da se bar jednom godišnje podsjetimo na golemi značaj vode i njezinu nemjerljivu vrijednost, te na značaj naših rijeka i rijeka općenito.
Međimurska županija ga je obilježila na način što se je oglasila preko svog fb profila porukom: “Naše Međimurje omeđeno je dvjema prekrasnim rijekama, a povodom Međunarodnog dana rijeka koji se obilježava 14. ožujka dijelimo fotografiju zamjenika župana Josipa Grivca u čijim fotografijama Drave često uživamo.“
I doista, nebrojeno puta on, kao zaljubljenik u vode i fotografiju, na svom fb probilu nudi te fotografske ljepote. Ponudili su nam jednu njegovu impresivnu fotografiju kao čestitku.
Uz tu fotografiju obratli smo je i dožupanu koji svoju ljubav prema vodama tumači ovako:
– Hrvatska je blagoslovljena velikim prirodnim bogatstvima, među kojima je i bogatstvo rijeka koje nam osiguravaju pregršt pitke vode. Nestašica vode nas neće zahvatiti ako budemo svjesno, savjesno i pravilo gospodarili vodama. Dakle, naša je odgovornost paziti na ovo veliko bogatstvo. Trebamo biti svjesni ove činjenice barem jednog dana u godini.
Općina Nedelišće i Matica umirovljenika Međimurske županije Podružnica Nedelišće pozivaju sve svoje umirovljenike bez obzira na godine i članstvo u Matici umirovljenika da podignu svoje ‘uskrsnice’ u prostorijama DVD Nedelišće (bivša Lipa) uz poštivanje svih epidemioloških mjera od 29. ožujka do 1. travnja svakim radnim danom od 9 do 16 sati.
– Svi umirovljenici do 1500 kuna mirovine dobiti će iznos od 200 kuna, a od 1500 do 2000 kuna mirovine dobiti će iznos od 150 kuna. Molimo sve umirovljenike da sa sobom ponesu potvrdu o visini mirovine i osobnu iskaznicu. Ukoliko netko od umirovljenika nije u mogućnosti sam podignuti ‘uskrsnicu’ mogu je podignuti članovi obitelji sa potvrdom o visini mirovine, osobnom iskaznicom umirovljenika i svojom osobnom iskaznicom. Ovim povodom želimo svim umirovljenicima i njihovim obiteljima sretan i blagoslovljen Uskrs – poručuju iz Općine Nedelišće.
– Prije 44 let bila je prva bračna noć, idem u krevet da vidim kak bu ova… laku noć! Obznanio je javno 12. ožujka Stanislav Brico Mučić, čakovečka brijačka legenda, protkana notama humanosti, dozama domišljatosti i pregršti humora. Time je Stanislav kroz smijeh obznanio kako su prošle 44 godine njegove bračne sreće.
– Mira Patafta bila je stara 21, a ja nepune 22 godine. Mira iz Čakovca (Buzovec), a ja sam rođen u Gornjem Mihaljevcu, a odrastao u Čakovcu. Upoznali smo se u bivšoj Narodnoj kuhinji 1976. godine na Svijećnicu – kazao nam je najkraće o počecima, a onda kratko rezimirao:
– Mira je moja supruga, Tea je starija kći, Mia mlađa. Laura, Zita i Zara unuke. Poanta mojeg života je šest žena u mojem životu, ali moje srce ima još mjesta za puno ljubavi… čak mislim da ih volim sve podjednako kao i sve one koji su dio naše obitelji – poručio je.
Iz Općine Selnica mole mještane da u kontejner ‘Humana Nova’ ne dovoze obuću.
– Kontejner ne služi za nečije smeće, nego je isključivo za tekstil koji je čist i moguće ga je reciklirati. Svu obuću i neiskoristivu odjeću možete besplatno predati u reciklažno dvorište Murs-ekoma – napisali su u objavi na svojoj službenoj Facebook stranici.
Upozoravaju da ukoliko će opet imati dodatne troškove zbrinjavanja nečijeg otpada biti prisiljeni pregledati videosnimke i nemarnim građanima naplatiti troškove.
Početak novog tjedna će ipak biti povoljniji. Izmjena oblaka i sunčanih razdoblja, a poslijepodne je moguć i kraći nalet kiše. Ne svugdje i ne dugotrajno nego samo u prolazu. Puhat će umjeren i pojačan vjetar sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna desetak Celzijevih stupnjeva.
Sutra promjenjivo, vjetrovito i prohladno. Tijekom dana su moguća kraća sunčana razdoblja, ali mjestimice i kratkotrajna kiša ili čak malo susnježice. Puhat će umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko nule, a najviša dnevna između 7 i 10 Celzijevih stupnjeva.
Budući da bi, po sutrašnjem završetku probnog popisa stanovništva, onaj opći trebao uslijediti u rujnu željeli smo istražiti kakve se promjene očekuju unutar romske zajednice u Međimurju. Naime, prije 10 godina 5.107 osoba izjasnilo se da su romske nacionalnosti. Tada je to bilo 4,49 posto ukupnog stanovništva u našem kraju. Već se u to vrijeme procjenjivalo da je broj Roma u Međimurju znatno veći, ali se dio njih, iz raznih razloga, izjašnjavalo kao Hrvati. S obzirom da su se okolnosti promijenile očekuje se da će ovogodišnjim popisom broj Roma biti znatno bliži onom realnom. Tako razmišlja i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Međimurskoj županiji i jedini romski županijski vijećnik Matjaš Dido Oršuš s kojim smo razgovarali i dokle sežu političke ambicije Roma.
Prema popisu stanovništva iz 2011.godine Roma je u Međimurju bilo oko 5.100. S obzirom da se novi popis stanovništva provodi ove godine očekujete li da će ih biti više i zašto te koja je Vaša procjena stvarnog broja Roma u Međimurskoj županiji?
-Unatrag 10 godina intenzivnije smo radili s romskom zajednicom, ne samo na području Međimurske županije, već i na području cijele Hrvatske na pitanjima osvješćivanja nacionalnog identiteta, kao i prednostima koje slobodno deklariranje pridonosi. Stoga poduzimamo sve moguće aktivnosti unutar romskih naselja te ćemo i u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj organizirati razne edukativne radionice i dijeliti promotivne materijale kako bismo dodatno probudili svijest pripadnika romske zajednice da bez straha izjasne svoju nacionalnu pripadnost. Na predstojećem popisu stanovništva očekujemo veće uključivanje i samih pripadnika romske nacionalne manjine na poslovima popisivanja stanovništva. Popis stanovništva nam je jako važan za ciljeve u ostvarivanja političkih prava. Želja nam je da ostvarimo realan broj deklariranih Roma, jer vjerujemo da u ukupnom udjelu većinskog stanovništva činimo i više od 15 posto, tako da sa sigurnošću možemo reći da smo i nadalje županija koja broji najveći broj Roma. Po slobodnoj procjeni računamo da je to i više od 15.000 Roma. Važno je istaknuti da Romi u Međimurskoj županiji žive u 10 većih i 2 manja romska naselja, ali i da su se mnogi pripadnici romskih zajednica integrirali i socijalizirali u ukupno 42 međimurska sela. Budući da se radi o više od 400 obitelji nadam se da se na popisu stanovništva kod njih neće pojaviti fenomen asimilacije, očekuje Oršuš.
Hoćete li na predstojećim lokalnim izborima ponovno biti na listi za Županijsku skupštinu i smatrate li da će se romski predstavnici kandidirati za zamjenike načelnika iz redova romske nacionalne manjine u svim općinama gdje Romi, sukladno udjelu u broju stanovnika, imaju to pravo?
-Na predstojećim lokalnim izborima ponovno ću se kandidirati za Županijsku skupštinu, jer imam jako veliku podršku iz redova romske zajednice te i dalje imam velike političke ambicije djelovati preko Županijske skupštine, jer je problema u romskoj zajednici jako puno i moji Romi me trebaju.
Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara” imati će svoje kandidate za članove Općinskih vijeća kao i kandidate za zamjenike načelnika općina u Pribislavcu i Orehovici. Nećemo imati jedino na području gradova jer još uvijek nemamo zadovoljavajući postotak udjela u ukupnom stanovništvu, najavljuje Oršuš.
Očekujete li u budućnosti kandidaturu Roma za najistaknutije političke dužnosti u Međimurju: župana, gradonačelnike, načelnike općina?
-Pričekat ćemo rezultate popisa stanovništva, a onda vjerujem da već na slijedećim lokalnim izborima možemo računati na biranje zamjenika župana iz redova romske nacionalne manjine. Ukoliko se ostvari realna brojka deklariranih Roma u Međimurskoj županiji u bliskoj budućnosti očekujemo veću političku participaciju i u ostalim općinama i gradovima na čijim područjima žive romske zajednice i ne isključujemo mogućnost da tada izborimo i najistaknutije političke dužnosti kao što su zamjenik gradonačelnika ili načelnik općine. U svakom slučaju romska zajednica napreduje na svim poljima i to u pozitivnom smislu, ali nažalost mediji romsku zajednicu prate samo kroz crnu kroniku. Drago mi što mogu reći i to da romska zajednica više nije na prodaju te da više nitko i ni jedna politička opcija neće manipulirati pred izborima. Naši Romi znaju za koga glasati, a glasati će za svojeg Roma, poručuje Oršuš.
Oršuš je u Županijsku skupštinu prije 4 godine ušao s koalicijske liste predvođene SDP-om. Predsjednika županijske organizacije stranke Mladena Novaka pitali smo hoće li i na predstojećim izborima biti tako?
-Mi smatramo da svi građani, svi stanovnici Međimurja imaju pravo na svoje predstavnike, pa tako i Romi. Mislim da nam je svima zajednički interes da život i suživot u Međimurju između nacionalnih manjina i većinskog stanovništva bude dobar i da jedni drugima ne narušavamo normalni život, najavljuje ponovno uvrštavanje romskog kandidata na listu Novak.
Očekujete li da će se sada više osoba izjasniti kao Romi i kakva je Vaša procjena njihovog stvarnog broja u Međimurju?
-Promjenom zakona koji su omogućili pripadnicima romske nacionalne manjine korištenje određenih pogodnosti ukoliko se izjasne kao Romi može se očekivati da će to ovog puta učiniti u mnogo većem broju. Prema podacima kojima mi raspolažemo pretpostavlja se da u Međimurju živi oko 12.000 Roma, smatra Novak.
Kako gleda na kandidaturu romskih predstavnika za zamjenike načelnika u općinama gdje na to imaju pravo?
-Ne vidim nikakav problem u tome, to je, uostalom, propisano zakonom. Smatram, međutim, da je potrebno detaljnije definirati što se od tog zamjenika očekuje. Što su njegova prava, što su njegove obaveze i što treba napraviti. Ako se sve to svede samo na to da imamo još jednu dodatnu funkciju od toga nema velike koristi. Tako da bi osnovna zadaća osobe na toj dužnosti trebalo biti da se na najbolji mogući način rješavaju problemi koji se pojavljuju u suživotu, a ne da takve nesuglasice dodatno potenciraju ili da se traže dodatne beneficije na koje nitko drugi nema pravo.
Hoćemo li u nekoj perspektivi u Međimurju dočekati kandidaturu Roma za župana ili gradonačelnika?
-U perspektivi je sve moguće. Zasada, koliko poznajem politički prostor u Međimurju takvih najava nema, ali nikad ne reci nikad, kaže Novak.
Predsjednik međimurske organizacije Domovinskog pokreta i jedan od organizatora prosvjeda „Želim normalan život“ Tin Hrgović također očekuje povećanje broja osoba koje se izjašnjavaju kao Romi.
-Za očekivati je da će broj Roma na ovom popisu biti veći. U to sam posve siguran, jer se to vidi i iz kretanja stanovništva unutra romske populacije. Prošle godine ste u Međimurju imali 292 novorođenčeta romske nacionalnosti od 1163 novorođene djece. Znači da je svako četvrto novorođeno dijete romske nacionalnosti. Što se tiče stvarnog broja Roma u Međimurju, on je duplo veći od onog prema popisu stanovništva, a o tome govore i policijski podaci. Razlog tome je što se mnogi Romi na popisu stanovništva ne deklariraju kao Romi već kao Hrvati. To je osobno pravo svakog pojedinca i ja to poštujem, iznosi svoj stav Hrgović.
Vidi li on mogućnost kandidiranja Roma za vodeće funkcije na lokalnoj razini?
-Teško je prognozirati takve stvari. Kako se iz godine u godinu povećava udio Roma u stanovništvu Međimurja, matematičke šanse za tako nešto postaju sve veće. I sada Romi u nekim općinama čine veliki dio stanovništva, pa bi prije kroz koju godinu mogli dobiti prvog Roma načelnika. Smatram da za mjesto župana nije kvalifikacija nečiji spol ili nacionalnost, nego bi to trebale biti određene kompetencije, a vjerujem da isto razmišlja velika većina ljudi. Drago mi je da mi u Domovinskom pokretu imamo i članova Roma. Ljudi se ne dijele na Rome i Hrvate, nego na poštene i radišne ljude i one koji to nisu, poručuje Hrgović.
