Policijski službenici Policijske postaje Novi Marof dovršili su kriminalističko istraživanje nad muškarcem starosti 43 godine.
– Sumnja se da je od 9. do 18. svibnja na području Donjeg i Gornjeg Makojišća provalio u tri vikendice i jednu podrumsku prostoriju iz kojih je otuđio razna alkoholna pića. Provalama je napravio štetu koja se procjenjuje na više tisuća kuna – stoji u priopćenju.
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policijski službenici su osumnjičenog uz kaznene prijave za kaznena djela teške krađe provaljivanjem predali pritvorskom nadzorniku Policijske uprave varaždinske.
U utorak, 18. svibnja, oko 15,05 sati u Savskoj Vesi, na raskrižju ulica Josipa Bajkovca, Bratstva i jedinstva i Radničke, dogodila se prometna nesreća u kojoj je ozlijeđena jedna osoba, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
– 26-godišnji vozač teretnog automobila varaždinskih registarskih oznaka dolaskom do raskrižja koje je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaska, nije propustio sva vozila koja se kreću tom cestom. Zbog toga je vozilom udario u osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka s kojim je upravljao 47-godišnji vozač, pod utjecajem alkohola u količini od 0,52 promila. Od siline udara osobni automobil čakovečkih registarskih oznaka odbačen je u osobni automobil također čakovečkih registarskih oznaka, s kojim je upravljao 68-godišnji vozač – stoji u priopćenju.
Vozilom hitne pomoći u Županijsku bolnicu Čakovec prevezen je ozlijeđeni 47-godišnji vozač, dok će se ozlijede i događaj naknadno okvalificirati.
22.02.2021., Zagreb - Pobjednica Dore Albine Grcic,
Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Hrvatska se nije plasirala u finale Eurosonga u Rotterdamu. Premda je posljednjih dana dobro kotirala na kladionicama, naša predstavnica Albina Grčić na kraju je ostala kratkih rukava, i neće nastupiti u rotterdamskoj dvorani Ahoy u subotu.
U finale tako iz prvog polufinala idu Norveška, Izrael, Rusija, Azerbajdžan, Malta, Litva, Cipar, Švedska, Belgija i Ukrajina, piše Večernji list.
Facebook profil fotografa Luke Hercigonje iz Preloga prepun je predivnih fotografija životinja. Pred njegov objektiv ovog puta ‘namjestila’ se lisica sa svojim mladunčetom.
– Prvo sam primijetio malenog kako spava na ulazu u jazbinu, a nakon par sati izašla je i mama. Smjer vjetra je bio dobar pa me nije mogla nanjušiti, sve je trajalo nekoliko minuta. Nikad nisam shvaćao ljude koji mogu ubiti tako prekrasnu životinju – napisao je Luka na svojem Facebook profilu.
Kako je izgledao susret, provjerite u fotogaleriji.
Sjever Hrvatske uvjerljivi je državni prvak prema omjeru ukupno zaposlenih i umirovljenika, otkrivaju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Prema tim podacima, najveći omjer u korist radnika imaju Međimurska (1,66) i Varaždinska županija (1,54). Uvjerljivo najlošija je Sisačko-moslavačka županija koja ima više umirovljenika nego zaposlenih (omjer je 0,95), a slijede šibenski i karlovački kraj (1,03) te požeška županija (1,04), piše Danica.hr.
Među gradovima sjedištima županija opet prednjači sjever Hrvatske: u top pet po omjeru radnika i umirovljenika u državi čak tri su grada sa sjevera – Varaždin (2,62), Čakovec (2,46) i Koprivnica (1,92). Podaci se odnose na kraj ožujka ove godine, piše Danica.hr.
Premijer Andrej Plenković je nakon jučerašnje sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća ponovio da se ide u smjeru da se Zakonom o trgovini zabrani rad nedjeljom osim 16 nedjelja u godini, piše RTL.
Dok je Sindikat trgovine za takvu regulaciju, vlasnici trgovačkih centara se žale da bi u tom slučaju radnici radili svake subote što bi dovelo do gubitaka.
“U Hrvatskoj se može raditi svih 365 dana u godini od 0-24 sata. To je potpuno nepotrebno, treba uvesti reda i treba to izregulirati, građani će se na to priviknuti i promet će se preliti iz ove nedjelje koje su imali određeni poslodavci u dane kad trgovine budu radile”, kaže Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine za RTL.
Danas oblačnije, mokro i hladnije. Ujutro i prijepodne posvuda kiša. Poslijepodne sve manje kiše, a možda bude i malo sunca, osobito bliže slovenskoj granici. Temperatura zraka između 10 i 14 Celzijevih stupnjeva.
Sutra više suhog vremena. Izmjenjivat će se oblaci i kraća sunčana razdoblja. Tijekom dana ipak je moguće malo kiše ili pljusak. Sukladno malo povoljnijem vremenu i temperatura bi trebala narasti za nekoliko stupnjeva pa će dnevni maksimalac biti između 16 i 18 Celzijevih stupnjeva.
Aeroklub Međimurje ovog je tjedna domaćin 12.Državnog prvenstva RH i Međunarodnog kupa u zrakoplovnom jedriličarstvu. Na natjecanju koje traje do nedjelje sudjeluje 15 jedriličara, od kojih 10 iz Hrvatske, uz goste iz Austrije, Njemačke, Slovenije. Među sudionicima su i predstavnici našeg aerokluba Danijel Špancer i Tomislav Marić. Uoči ovog natjecanja popričali smo s njima, kao i predsjednikom Aerokluba Međimurje Zlatkom Železnjakom kako o prvenstvu koje je u tijeku, tako i o njihovim ostalim aktivnostima.
Danijel Špancer jedan je od naših najuspješnijih jedriličara, pa nas je zanimalo kada se i kako počeo baviti time?
-Nedaleko aerodroma živjela je moja baka i igrajući se uvijek sam iz vrta pratio što se događa na pisti. To me jako zanimalo i uključio sam se 1992. te iste godine završio padobransku i jedriličarsku obuku, a kasnije i motornu. Odradio sam 16 padobranskih skokova, ali je šesnaesti bio i posljednji, jer sam pretrpio otvoreni prijelom noge. Desila mi se iznimno rijetka situacija da sam se, pri odvoju, zarotirao po trupu i tako padao u rotaciji, a kad se padobran otvarao konopci su mi zahvatili nogu te je u zraku došlo do prijeloma, prepričava svoju nezgodu Danijel.
Jeste li i s jedrilicom imali problema?
-Nikada, dapače donijela mi je samo mnogo zadovoljstva i uspjeha. Tako sam na državnim prvenstvima 1997. i 2000.godine osvojio treće mjesto, a nakon toga se prebacio na disciplinu preciznog slijetanja. Tu sam ostvario mnogo dobrih rezultata, a 2019.godine u Prijedoru, na prvenstvu 6 država šire regije, među 46 sudionika, bio sam prvi u pojedinačnoj konkurenciji, a pobijedili smo i ekipno. Kada smo dobili ovo državno prvenstvo odlučili smo da se vratim preletima, jer jedriličarstvo u našem kraju ima dugu tradiciju i ne bi bilo u redu da natjecanje protekne bez naših predstavnika, dijeli mišljenje svojih kolega Danijel.
Kako izgleda samo natjecanje i što očekujete?
-Malo je složenije za objasniti, ali pojednostavljeno rečeno svaki dan nam se odredi ruta od oko 200-300 kilometara na kojoj su postavljene zadane točke. Tu rutu moramo preletjeti u određenom vremenu, ali iznad svake okretne točke imamo i tzv. cilindre promjera 10-20 kilometara do kojih je, radi bodovanja, također poželjno doći. Uz njih su vezane i poddiscipline, primjerice precizan dolazak u radijusu od 500 metara. Cijeli se let prati GPS-om, tako da se u svakom trenutku zna na kojoj smo lokaciji. Za službeno bodovanje potrebna su minimalno tri preleta.
Konkurencija je jaka i teško je govoriti o očekivanjima, a i moja jedrilica VUK-T, čija se cijena kreće oko pedestak tisuća kuna, teško se može uspoređivati s onima primjerice austrijskih natjecatelja čija je vrijednost i do 900 tisuća kuna, pojašnjava Danijel.
Na njegove riječi nadovezuje se Tomislav Marić, voditelj jedriličarske sekcije, koji također sudjeluje, ali samo na Međunarodnom kupu.
-Malo je nelogično da mogu sudjelovati na Međunarodnom kupu, a nemam uvjete za nastup na Državnom prvenstvu, kroz smijeh govori Tomislav koji se jedriličarstvom bavi zadnje 4 godine.
-Prije toga nisam imao sličnih iskustava, iako sam oduvijek bio zaljubljenik u avijaciju i znao mnogo o tome. Oduvijek mi je bila želja letjeti, ali su stalno neke druge životne obaveze bile zapreka. Jednom sam dovezao nešto kolegi, on me, doslovno, ubacio u jedrilicu i tako je sve počelo. Prošle godine letio sam van konkurencije na natjecanju kod Koprivnice, a ovdje ne očekujem mnogo, niti se time opterećujem. Rezultat je svim ovim pilotima zapravo u drugom planu, koliko se god mi među sobom podbadali kako će tko proći, ali leti se, prije svega, iz gušta, kaže Tomislav.
Predsjednik Aerokluba Međimurje Zlatko Železnjak upućuje nas da jedriličari u prosjeku lete na prosječnoj visini od 1.500 metara, a svakih tisuća metara temperatura pada za 10 stupnjeva i nekad nije ugodno provesti duže vrijeme u jedrilici na većim visinama.
-Ovo Državno prvenstvo bitno je zbog toga da bi se mogli kvalificirati za Svjetsko, na kojem je nekoliko sudionika ovog natjecanja već sudjelovalo. Prošle godine letjelo se u Slovačkoj, a ove godine je prvenstvo u Francuskoj, govori Železnjak iznoseće i kratke informacije o našem aeroklubu.
-Danas imamo oko 120 članova, od kojih je aktivno njih 60-70. Djelujemo u motornoj i jedriličarskoj sekciji, razvijamo zmajarstvo i modelarstvo, a želja nam je obnoviti padobransku sekciju. Avijacija ima visoke troškove, pa su nam samo troškovi hladnog pogona znatni, a dotacije su sve manje. Nije dobro što su ulaganja u tehničku kulturu minimalna i nešto bi tu trebalo promijeniti. Teško je motivirati mlade, jer se cijena škole jedriličarstva kreće između 10 i 12 tisuća kuna. Oni si to teško mogu priuštiti,a nama nitko ne pomaže da im ponudimo povoljnije uvjete. Tako dolazimo do paradoksalne situacije da umjesto razvoja mladih pilota, imamo sve više onih koji se uključuju u zrelijim godinama kada su već situirani, ističe Železnjak.
Financije stoje na putu i održavanju popularnih aeromitinga.
-Uz naš veliki osobni angažman i vlastita sredstva uspjeli smo organizirati aeromitinge 2018. I 2019.godine. Bez pomoći sa strane teško ćemo to ponoviti. Grad Varaždin je, primjerice, pomogao održavanje tamošnjeg aeromitinga s, čini mi se, 350 tisuća kuna i nadam se da ćemo i mi moći računati na sličnu podršku, apelira Železnjak.
Državno prvenstvo i Međunarodni kup započeli su u nedjelju i dosada su održana dva preleta, a u narednim danima vidjet ćemo koliko će ih još vremenske prilike dozvoliti. Nakon prvog preleta Danijel Špancer bio je četvrti u domaćoj i sedmi u međunarodnoj konkurenciji i bilo bi lijepo kada bi, u nastavku natjecanja, mogao ponoviti uspjehe sa sličnih prvenstava ranijih godina.
Premoćna pobjeda Matije Posavca najuvjerljiviji je rezultat na nedjeljnim lokalnim izborima u cijeloj Hrvatskoj. Naravno, kada govorimo o izboru za župana. Posavčevih 64,61% je, ujedno, četvrti rezultat na „all-time“ ljestvici otkako se župani biraju neposredno od 2009.godine. Na toj ljestvici dva najbolja rezultata datiraju upravo s prvih neposrednih izbora za župane kada su ih ostvarili Milan Jurković u Ličko-senjskoj županiji sa 68,49% i Božo Galić u Vukovarsko-srijemskoj županiji sa 67,85%. Nakon toga još je samo Valter Flego 2017.godine osvojio više u Istarskoj županiji sa 65,61%. Pri tome treba uzeti u obzir da su dvojica vodećih kao HDZ-ovi kandidati imali samo jednog protukandidata, a trećeplasirani IDS-ovac borio se protiv dvojice protukandidata. S obzirom da je Matija Posavec svoj rezultat ostvario protiv trojice protukandidata to mu daje dodatnu težinu, pa ga iz te perspektive vodi na sam vrh ljestvice uspješnosti.
Još uvijek mi je živo u sjećanju simpatična rečenica nezavisnog kandidata Dejana Levačića koji je na svojem predstavljanju rekao: Ako sam pobijedio šeika, mogu i Matiju Posavca. Uspjeh na koji se Levačić referirao, međutim, ostvaren je na poslovnom planu, a pokazalo se da za pobjedu u političkoj areni ipak trebaju neke druge vještine i vrline. Unatoč tome što službenu kampanju praktički nije ni imao, Matija Posavec ih je očito najbolje uspio prezentirati biračima temeljeći svoj nastup na dosadašnjim ostvarenjima koja su njegovi politički suparnici pokušali osporiti i minorizirati. Takva se strategija pokazala neuspješnom, jer je, u konačnici, Posavec dobio gotovo dvostruko više glasova od Gotala, Levačića i Medveda zajedno. Ali analiza strategija koje su korištene u našem političkom dvorištu zaslužuje poseban članak.
Na kraju, zanimljivo je da se, osim zahvale biračima, Posavec u ova dva dana praktički nije ni oglasio, iako navedeni podaci pokazuju da bi, poput nekog šeika, imao razloga raskošno slaviti svoj trijumf. To, međutim, ne bi bilo u skladu s njegovim političkim i ljudskim habitusom zbog kojeg su, uostalom, rezultati dobrim dijelom takvi kakve smo vidjeli u nedjelju.