Ovo je vrijeme dosađivanja, a nije dosadno. Dosađuju se, naime, sadnice trsova u vinogradima, i to na mjestima gdje su se osušili stari čokoti. Tako je bilo i u vinogradu Slavka Faltaka u Orehovčaku u Železnoj Gori kod Štrigove.
Prijatelji Ivan Lepoglavec iz Strahoninca, Zvonimir Novak iz Nedelišća i Ivan Mikec iz Čakovca brzo su iskopali tridesetak rupa u koje je zasađena graševina, te još nekoliko sadnica kraljice vinograda i kardinala.
Za to vrijeme gazda Slavko se brinuo da nitko ne ostane žedan, a na kraju i gladan. Uz ostalo, na stolu su se našle mesne finote, ali i štrukli sa sirom, koje domaćin tradicionalno majstorski priprema.
Osim središnjeg mjesta po kojem je Općina Štrigova dobila ime, u njenom sastavu su još Banfi, Grabrovnik, Jalšovec, Leskovec, Prekopa, Robadje, Stanetinec, Sveti Urban i Železna Gora. Prostire se na oko 40 četvornih kilmetara i ima oko 2.800 stanovnika. Načelnik Općine, Stanislav Rebernik, tu dužnost obavlja već tri mandata i sad ide po četvrti. Dobro poznaje sve stanovnike, kao i svaki pedalj Općine. U zanimljivom razgovoru objasnio je zašto ponovo kreće na izbore, što misli o protukandidatu, budućnosti Općine…
Još jedan mandat je iza Vas, po čemu ćete ga pamtiti?
-Sigurno po njegovoj posljednjoj godini! Dakle, po onome što je bitno odredilo svačiji život kako privatni, obiteljski, tako i poslovni – funkcioniranje u uvjetima epidemije, odnosno zaraze. A mandat u cijelosti, po uspješnim prijavama na više EU natječaja, odnosno po realizaciji kapitalnih projekata za koje smo duže vrijeme pripremali dokumentaciju.
Jeste li imali jaku oporbu u Općinskom vijeću?
-Brojčano ne, s obzirom da je, matematički gledano, omjer bio 10:3 u korist pozicije. Međutim, mnogo važnije je da su članovi oporbe bili uglavnom odgovorni u svom radu, te na taj način značajno maknuli politiku i politiziranje iz svojeg rada i djelovanja. U Štrigovi to nije samo floskula već i način razmišljanja i poimanja politike
Idete po još jedan mandat. Četvrti. Tko će vas podržati od političkih stranaka? Vjeruje li da će Vam žitelji dati podršku? Tko su Vaši birači? Hoćete i dalje biti načelnik-volonter?
-Iza mene su tri mandata načelnika i zajedno sa dosadašnjom ekipom tražim podršku za slijedeći. U političkom smislu smo dokazali da koalicija koju čine lokalni SDP, HNS i Reformisti predstavlja snagu u Štrigovi koja se dokazala u svom dosadašnjem radu. Međutim, smatram da smo se prije svega potvrdili kao ljudi koji zavrjeđuju istinsko povjerenje za koje smatram da je daleko najvažnije u svakom ljudskom odnosu. Želim vjerovati da sam i ja osobno uspio izgraditi upravo takav odnos sa žiteljima naše općine. To nije generacijski niti statusno određen odnos tako da svoje birače nalazim među starijima ali i mlađima, više ali i manje obrazovanim…u konačnici, među svima! Posao ću i dalje obavljati volonterski!
Zbog čega mislite da bi baš Vi trebali i dalje biti načelnik Općine Štrigova?
-S obzirom na moj rad i rezultate u proteklom razdoblju, s obzirom na konkurenciju, smatram da sam u postojećoj situaciji uvjerljivo najbolji izbor za naše mještane! Treba poznavati svaki kutak svoga kraja, znati za svaki problem čije je rješavanje u ingerenciji Općine, treba poznavati svakog žitelja i biti mu na usluzi u okvirima svojih nadležnosti kao načelnik ali isto tako kao prijatelj i partner. Smatram da sam svojim dosadašnjim radom upravo to svjedočio!
Važno je zvati se Stanislav. Što mislite o svom protukandidatu Stanislavu Kermanu iz HDZ-a?
-Mislim da ima prekrasno ime! A o ostalome ne mogu govoriti jer uglavnom nije živio u ovom kraju pa je velika nepoznanica za mene ali i za veliku većinu mještana. Ja sam oduvijek bio kod stava da se ljudi koji se kandidiraju za neku funkciju, bez obzira na razinu, trebaju dokazati i potvrditi sveukupnim djelovanjem i angažmanom u svojoj sredini kroz određeno vremensko razdoblje!
Što je sve u protekle četiri godine napravljeno u Općini Štrigova?
-Ovo je bio najplodonosniji mandat u povijesti naše Općine. Nakon prethodnog mandata kada se uglavnom pripremala dokumentacija za prijave na natječaje, protekle četiri godine je došla na red njihova realizacija. Tako je realizirana najveća investicija u Općini – rekonstrukcija i dogradnja postojećeg zadružnog doma te danas imamo multifunkcionalan „Dom kulture“ sufinanciran EU sredstvima. Umjesto „Tijare“ kao sinonima za propalu investiciju, danas imamo jednu od najuspješnijih firmi u okolici i šire – NDK (zahvaljujući obitelji Kolmanić). Osim zapuštene zgrade „Tijare“ u neposrednoj blizini bila je još jedna nedovršena zgrada – svlačionice NK „Sloga“. Danas je tu suvremen „Centar za sport i rekreaciju“ sufinanciran sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja. Sredstvima ministarstva je nabavljen komunalni traktor s priključcima, 14 električnih bicikala, modernizirano oko 10 km javnih cesta, značajno proširena javna rasvjeta, kupljeno zemljište za stambenu izgradnju. Osim navedenog, donesene su mjere za ostanak mladih „Od rođenja do zaposlenja“ – darivanje roditelja kod rođenja djeteta, besplatne jaslice i vrtić, besplatna prehrana u školi, sufinanciranje prijevoza srednjoškolaca, stipendije za studente, novčane stimulacije kod rješavanja stambenog pitanja, pomoći za starije.
Ipak, još za jačih kiša imate problema s oborinskim, vodama u središtu Štrigove?
-S obzirom na konfiguraciju terena, s vodama imamo generalno najveće probleme. Dovoljno je spomenuti brojna klizišta koja se redovito pojavljuju i iziskuju velika financijska sredstva kod njihovih sanacija. Mi smo praktički konstantno u sanaciji nekih od klizišta, trenutno se tako radi o dvije lokacije na kojima se izvode radovi. Problem kojeg navodite u svojem pitanju je nešto što nas prati duže vrijeme. Naime, tu se ne radi samo o velikoj količini vode koja se spusti sa okolnih brežuljaka i završi na najnižoj točci – u središtu Štrigove, na državnoj cesti. Tu vodu postojeći sistem odvodnje uspije „progutati“. Međutim kada netko na bližnjim bregima izvodi neke zemljane radove, onda voda sa sobom donese ogromne količine zemlje odnosno blata te se tada zatvore sve rešetke i odvodi. Blato se tada zadržava na cesti, promet se prekida a situaciju spašavaju naši vatrogasci koji čiste cestu od blata! Da bi se postojeći problem kvalitetno riješio treba rekonstruirati cjelokupnu odvodnju na našoj, općinskoj cesti a naročito na državnoj cesti na kojoj u konačnici završi sva voda odnosno blato. Prilika za to koju ne smijemo propustiti je projekt kanalizacije koji će slijediti uskoro. Paralelno s rješavanjem odvodnje fekalnih voda treba se konačno trajno riješiti ovaj problem oborinskih voda.
Obnova Doma kulture je gotova. Kad očekujete njegovu pravu promociju?
-Mi danas imamo moderan, multifunkcionalan Dom kulture u kojem ne možemo, odnosno ne smijemo, provoditi ništa od mnogobrojnih programa i manifestacija za koje postoji veliki interesi. Dobro je da se u dom preselila naša Turistička zajednica, zatim naša udruga umirovljenika, KUD, te Stridonne. Prvi službeni program u domu će biti uskoro, 14.5. kada će u 15,00 sati biti predstavljeni rezultati nedavno održanog ocjenjivanja vina. Prava promocija doma će biti za „Štrigovske noći“ kada ćemo otvoriti vrata za naše mještane i goste, započeti s filmskim projekcijama za djecu i starije, s dramskim i glazbenim programima te mnogim drugim sadržajima. Mi smo spremni, samo čekamo „zeleno svjetlo“!
Jesu li i mještani svih naselja u sastavu Općine Štrigova osjetili da izvršna vlast misli i na njih?
-Naša općina je, prostorno gledajući, među najvećima u županiji (preko 40 km2), s 10 naselja. Tu je mnogo potreba i to onih na svakodnevnoj bazi, naročito kada se radi o komunalnim poslovima. Zatim govorimo i o velikim projektima koji se moraju provoditi – izgradnja pojedinih objekata, sanacija klizišta, modernizacija cesta, rekonstrukcija električne mreže, javna rasvjeta… Zbog toga sam svjestan da se povremeno netko zasigurno može osjećati da je trenutno zapostavljen. Međutim, naglasak je ovdje na riječi „trenutno“ jer je sigurno da svi moraju imati ista prava, normalno, u skladu s mogućnostima Općine i njezinim planovima. Veoma je važna međusobna komunikacija kako bi se u pravovremeno ukazalo na određene probleme i potrebe. U tom smislu ja obilazim svaki kutak naše općine kako bi se osobno uvjerio kakvo je stanje „na terenu“ odnosno kako bi u razgovoru s mještanima došao do informacija o potrebnim aktivnostima.
Vi ste i ravnatelj Osnovne škole Štrigova. Koliko sada imate đaka, područnih odjela…? Pada li broj učenika? A broj stanovnika?
-Trenutno je u našim školama (matičnoj i tri područne) 167učenika. Zadnjih godina taj broj stagnira, nit pada nit se povećava! Međutim, treba reći da u poslijeratnom vremenu bilježimo pad od 100 učenika manje u desetak godina. To se odnosi na pojavu kada su čitave obitelji odlazile raditi i živjeti u inozemstvo. Tada je došlo i do drastičnog pada broja stanovnika a što ćemo točno vidjeti kod popisa koji slijedi. Trend iseljavanja se većinom zaustavio a što vidimo, između ostalog, po tome da se u dvije godine provođenja natječaja za financijske poticaje kod rješavanja stambenog pitanja, javilo čak 38 mladih obitelji koje su odlučile ostati u Štrigovi ili se ovamo doseliti!
Što Vam je u planu učiniti u naredne četiri godine?
-Plan je ambiciozan, odlučnost, znanje i upornost u realizaciji nisu upitni. Upitno je koliko će nam na raspolaganju biti EU sredstva odnosno sredstva ministarstava. Treba završiti vidikovac za koji su EU sredstva na sreću već ugovorena a radovi započeli. Zatim treba izgraditi novi vatrogasni dom za naše centralno društvo koje nam je od neprocjenjive važnosti kod svih elementarnih nepogoda. Novi vatrogasni dom u Štrigovi je jedan od prioriteta Vatrogasne zajednice županije, a s obzirom da postoji građevinska dozvola, čeka se samo adekvatan natječaj. Veoma važan kapitalni projekt je izgradnja Centra za posjetitelje „Sveti Jeronim“ za koji već duže također postoji građevinska dozvola. S obzirom da postoje veoma čvrsti dokazi da je Sv. Jeronim rođen baš u Štrigovi, krajnje je vrijeme da se o njegovom životu i djelu progovori i puno šire! Treba završiti komunalno opremanje zemljišta za izgradnju kuća kako bi se građevinske parcele mogle ponuditi mladim obiteljima po povoljnim uvjetima.
U toku je registracija općinskog komunalnog poduzeća „Štrikom“ kako bi mogli svojom mehanizacijom vršiti usluge i privatnim osobama, upravljati Domom kulture, vidikovcem, teretanom, iznajmljivati bicikle i sl. Konačno se treba realizirati i kanalizacija koja je velika potreba ovog kraja! Treba zadržati sve mjere za mlade „Od rođenja do zaposlenja“, održati i po mogućnosti podići komunalni standard, voditi i dalje brigu o starijima, o udrugama i društvima.
Gdje vidite Općinu Štrigova u budućnosti? U kojem pravcu je treba razvijati? Hoće li vinsko-turistička ponuda imati prednost?
-Općinu u budućnosti vidim na istom putu na kojem se trenutno nalazi samo što je svakim danom bliže svome cilju. A krajnji cilj je uređena turistička destinacija koja osim prirodnih ljepota brežuljkastog kraja, nudi najrazličitije sadržaje za svoje goste. Svakako je tu veoma važna vinska priča koja također treba bitno napredovati u svojoj ponudi. Pri tome mislim na privatne inicijative naših vinogradara ali i na Općinu koja će u okviru Doma kulture započeti, zajedno s vinogradarima, s realizacijom Svjetskog centra pušipela! Nama uz smještajne kapacitete koji se trenutno povećavaju, treba dodatna ugostiteljska ponuda, sadržaji za zabavu i relaksaciju, uređene staze za različite potrebe, uređene sve okućnice, počišćena sva zapuštena zemljišta. Ne smijemo nikako zaboraviti da su nam, osim vinogradarstva, i te kako važni i svi ostali oblici bavljenja poljoprivredom, ali i naši obrtnici i poduzetnici. Ukratko – dobar trenutni smjer ali još puno posla!
Gradi se vidikovac na Mađerkinom bregu. Kad će biti gotovo?
-Prema ugovornim obavezama do 17.3. 2022. a prema obećanju izvođača, do kraja ove kalendarske godine!
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 27. travnja podiglo pred Općinskim sudom u Čakovcu optužnicu protiv hrvatskog državljanina (1978.) zbog počinjenja kaznenih djela krađe.
– Okrivljenog 43-godišnjaka tereti se da je 12. lipnja 2020. u trgovini u Varaždinu, kriomice uzeo iz torbe prodavačice novčanik s novcem i tri bankovne kartice izdane na njezino ime, a potom u tri prodavaonice u Čakovcu iskoristio jednu kreditnu karticu na način da je neistinito predočio zaposlenicima da je on vlasnik kartice. Tereti ga se da je tom karticom kupio i platio mobitel, više komada raznog alata i drugu robu, a potvrde o transakcijama potpisivao prezimenom oštećenice čime se nepripadno okoristio za više od 19.000,00 kuna – stoji u priopćenju od DORH-a.
U optužnici je predloženo da se okrivljeniku odredi istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja kaznenih djela jer su kaznena djela iz ove optužnice počinjena u roku kušnje iz uvjetne osude po ranijoj presudi.
Danas od jutra dominacija sunca i topline. Bit će vjetrovitije nego prethodna dva dana jer će zapuhati umjeren do pojačan jugozapadni vjetar. Najviša dnevna temperatura od 26 do 28 Celzijevih stupnjeva u hladu.
Sutrašnje jutro još malo toplije uz najnižu temperaturu između 11 i 15°C. Danju pretežno sunčano i vrlo toplo pa će temperatura u popodnevnim satima narasti do 28, ponegdje i 29 Celzijevih stupnjeva! Puhat će povremeno umjeren jugozapadni vjetar. U noći na srijedu mogući su lokalni pljuskovi.
“Nesi pravi međimurec ak ti se neje potepalo dok si se ženil! Je ne tak?”
Pa tako i ‘Sobočanec’ Dominik. U ovo doba ljubavi, ne u doba kolere, već korone, Dominik se nakon četiri i pol godine veze usudio zaprositi svoju djevojku koja je rodom iz Baranje. Upoznao ju je jedne lijepe ljetne večeri na lokalnoj zabavi, bila je subota – prisjeća se on. Dominik će jučerašnju večer i današnje jutro zasigurno pamtiti cijeli život, a na tome može zahvaliti svojim prijateljima koji su mu priuštili nezaboravne prizore i još nezaboravnije čišćenje.
Magdaleni Prugović i Dominiku Kapelariju želimo sve najbolje u budućem životu!
14.06.2019., Osijek - Ena Sarac zavrsila je srednju skolu i jos uvijek vodi borbu sa bolesti. Photo: Davor Javorovic/PIXSELL
Jučer je otišla mlada Osječanka Ena Šarac (26). Izgubila je dugogodišnju bitku s tumorima i leukemijom koju je, unatoč bezbroj problema i operacija, nepokolebljivo vodila još od osnovne škole. Otišla je još jedna hrabra lavica koju je uvijek krasio najširi osmijeh na svijetu i srce veće od oceana. Pokazala je to darujući svoj Play Station 4, dobiven od roditelja za Božić, dječaku s potresom pogođenog područja. Doista, u njezino srce bi, vjerujem, stao cijeli svijet, jer ona nikada nije ostavljala dojam da su njene nedaće veće i teže od naših. Bez obzira vjerujete li ili ne u nešto ili nekoga, u ovakvim vam se trenucima samo od sebe s usana otkine: Dokle? Dragi Bože dokle?
Enina smrt stigla je u predvečerje lokalnih izbora. Pitat ćete, pa kakve veze to ima s politikom? Ima. Itekakve. Zato jer tako često zaboravljamo da se ti izbori, koji god bili, održavaju zbog nas, a ne radi onih koji su se kandidirali. Biramo zato da bi nam svi ti kandidati za predsjednike, premijere, župane, gradonačelnike, načelnike, europske i saborske zastupnike te vijećnike svih vrsta odgovorili na pitanja koja su nama važna. Između ostaloga i na ono koje sam prije postavio.
Dokle? Nakon Ane Rukavine, Nore Šitum, Ene Šarac i mnogih drugih koliko ćemo još čekati, koliko djevojačkih i dječačkih snova izgubiti, prije nego što barem pokušamo izgraditi organizirani sustav u kojemu će se učiniti sve kako bi se ovakve tragedije izbjegle. Kada nakupite dovoljno zrelih godina postanete svjesni situacija u kojima ishod jednostavno ne može biti drugačiji, u kojima liječnici učine doslovno sve, ali spomenuta tri primjera govore o nečem drugom.
Govore o tri djevojke ili djevojčice koje su nas svojom hrabrošću, borbom i željom za životom ujedinile jače i čvršće od bilo čega drugoga, ali mimo sustava. Govore o mnogo malih ljudi koji su ganuti njihovom pričom davali od srca ne bi li se pokušalo spasiti njihove živote. Mimo sustava, pomažući njima i mnogim drugima uglavnom izravno putem računa raznih humanitarnih akcija.
Možda su sve ove bitke uistinu morale biti izgubljene. Možda ćemo izgubiti još mnogo sličnih. Ne mogu, međutim, vjerovati da je nemoguće stvoriti sustav u kojem ćemo pobijediti barem jednom. Dobiti bar jednu bitku organizirani i pripremljeni da, kroz sustav, učinimo sve kako bi sačuvali život. Može biti da to nije pitanje za izbore koji su pred nama, nego neke druge, ali negdje ga moramo početi postavljati.
Zato, što se mene tiče, ne morate o vlasti i oporbi, investicijama i projektima, asfaltu i fontanama, grijesima prošlosti i obećanjima budućnosti. Kao moji predsjednici, premijeri, ministri, zastupnici, župani, gradonačelnici, načelnici budite toliko dobri i samo mi odgovorite na jednostavno pitanje. Dokle? Ne znam u čijoj je ovlasti to pitanje, ali uputite me i recite koga pitati. Postoji li netko u ovoj zemlji tko će znati? Dokle?
Na nedjeljnoj nogometnoj utakmici 1. međimurske nogometne lige između NK Dubravčan i NK BSK-a Belica, navijači BSK-a u 28. minuti utakmice čestitali su 28. rođendan prerano tragično preminulom suigraču i prijatelju Ivanu Makaru s točno 28 navijačkih baklji.
Danas je druga nedjelja u svibnju, blagdan majki i majčinstva – Majčin dan, blagdan za koji se izborila Amerikanka Anna Marie Jarvis.
Članice Društva žena Donja Dubrava godinama su ga obilježavale druženjem i odlaskom na groblje odajući počast svojim preminulim članicama. Bilo je tu i priredbi, pješačenja, odlaska u kazalište, sportskih susreta i posjeta bolesnim članicama. Nažalost, već drugu godinu korona im je nametnula ograničenja pa nema njihovih redovnih aktivnosti, nedostaju im druženja i zajedničke kavice. Danas su one Majčin dan obilježili sukladno propisanim mjerama.
-Ipak je to dan kada naša srca udaraju drugačije, dan koji obilježava i slavi ljubav, borbu, sreću i tugu, sve što majke iz dana u dan prolaze, poručju.
U znak sjećanja na svoje pokojne članice položile su cvijeće i zapalile svijeće te uputile čestitku uz ovaj dan.
-Čestitke upućujemo svim članicama, svim dragim majkama, bakama i svim divnim ženama koje su nas naučile živjeti, voljeti, nadati se i ne bojati se.
Zajedno s njima u ovoj prigodi podijelit ćemo misao velikog engleskog pjesnika Roberta Browninga:
-Majčinstvo – sva ljubav svijeta počinje i završava s njim.
U životu je jako bitno spoznati sebe, samim time i prihvatiti činjenicu kakvog smo tjelesnog izgleda. Realno sagledavanje stvari daje nam osnovu za rješavanje problematičnih zona ili pak poboljšanja već dobro posloženih. Dobra vijest je da nema savršenog plana treninga ili pak savršenog modela prehrane. Sve je individualno i zbog toga bitno da svatko spozna što je za njega dobro.
Teorija o modelu tipova tijela može pomoći u pronalasku idealnog plana vježbanja ili prehrane, i ako prihvatiš to kao smjernicu i model, a ne nekakav zakon, možeš u puno toga sam sebi pomoći. Zasigurno ste čuli već u životu da netko veli- mogu pojesti i slona a nikako da dobijem koji kilogram ili pak sasvim druga krajnost, da netko veli- ja samo pogledam kolač, već imam dva kilograma više. To u velikoj većini ovisi o našim genetskim predispozicijama, gdje na našu sreću možemo uz malo motivacije i discipline napraviti velike pomake u željenom smjeru.
Ljudsko tijelo i njegov izgled bila tema zanimanja od davnina. Drevni narodi zapažali su već kako se razlikuju između sebe a to su bilježili crtežima na zidovima i na lončarskim predmetima. Kako se znanost razvijala tako je i u tom području dolazilo do pomaka. Svatko od nas barem jednom se zapitao zašto njegovo tijelo izgleda upravo tako kako izgleda. Netko bi htio biti mršaviji, netko bi htio dobiti koji kilogram mišićne mase. Mnogi ljudi ne znaju da je u velikom dijelu izgled našeg tijela genetski određen.
Razvojem znanosti dolazilo se do novih spoznaja, a današnje korištenje terminologije vezane za osobine izgleda tijela definirali su psiholozi, naravno te definicije preuzete su u ostala područja, pa tako i u ono vezano za sport i fitness. Ovaj opis izgleda tijela dakle može te osvijestiti i pomoći ti da ostvariš željene ciljeve. Idemo objasnimo pojmove pa će ti biti sve jasnije. Dvadesetih godina 20. stoljeća Ernst Kretschmer, njemački psihijatar, odlučio je istražiti povezanost između morfoloških karakteristika i temperamenta. Svojim istraživanjem otvorio je nove horizonte u tom području, ali su njegovi rezultati bili uzeti s rezervom jer su bili dobiveni na pacijentima s raznim psihičkim poremećajima.
Drugi psiholog, Amerikanac William Sheldon započeo je slično istraživanje 1928. godine, ali na zdravoj populaciji. Rezultate je objavio 1940. godine te se od tada ustalila njegova klasifikacija somatotipova ljudskog tijela. Iluzorno je govoriti o stereotipovima tijela tipa- ovaj ima široka ramena, po Sheldonovoj definiciji ima takav i takav karakter, ili ovaj je mršav, introvertna je osoba. Nas takva podjela ne zanima i te pojmove vezane za psihologiju ostavljamo sa strane te se koncentriramo isključivo na sport i fitness.
U mnogim je istraživanjima dokazano kako određeni tjelesni tip reagira na trening, prehranu ili koje pak hormone lučiš više ili manje. Mali broj nas ima samo jedan određeni tip građe tijela, bolje rečeno uvijek je to kombinacija dva tipa, kod kojeg jedan dominira. Vanjski izgled možemo promijeniti pravilnom prehranom i treningom, tako da je ova podjela samo smjernica i sredstvo da upoznamo sami sebe i vidimo način na koji se možemo „poboljšati“. Sheldon u svojoj definiciji navodi da imamo tri osnovna oblika tjelesne građe; ektomorf, mezomorf i endomorf.
Ektomorf je po karakteristici visok, mršaviji i slabiji tip ljudi. Odnosno, to su osobe s malo mišića i relativno lakšim kostima od ostalih tipova tijela. U sportu bi to bili trkači na duge staze- maratonci, ultramaratonci. Ektomorfe je lako uočiti jer su mršavi, uskog prsnog koša i ramena, kratkog gornjeg dijela tijela, dugih udova te su obično visoki. Za njih se koristi jedan engleski pojam – hardgainer. Popularna definicija hardgainera je osoba koja trenira bodybuilding, naporno trenira utezima, ali teško dobiva na mišićnoj masi. Kod njih je karakteristična visoka razina aktivnosti štitnjače I simpatikusa. Tj. Aktivni simpatički živčani sustav. Povezuje se s ubrzanim metabolizmom te višom tolerancijom na ugljikohidrate. Dakle, tko se prepoznaje u ovakvom opisu, zna da ima višu toleranciju na ugljikohidrate te da ih može konzumirati u većim količinama. Za njih bi generalno preporuka omjera makronutrijenata mogla izgledati ovako: 45% ugljikohidrata, 35% proteina I 20% masti. Ovo je samo generalna preporuka, ali naravno da za svakog pojedinačno vrijedi koje ciljeve ima u treningu te u kojim će omjerima konzumirati makronutrijente. Ali za početak je dovoljno da zapamtite kao je za ektomorfe dobro da jedu više ugljikohidrata a manje masti.
Mezomorf se sastoji od uravnotežene kombinacije mišića i kostiju te možemo reći da je najuravnoteženiji od tri somatotipa. Te su osobe atletske grđe poput gimnastičara . Dobro izdefiniranih mišića i proporcionalnih kostiju, V oblik kod muškaraca te oblik ⌛ “pješčanog sata” kod žena, širokih ramena i prsiju sa smanjenim udjelom potkožnog masnog tkiva smještanog u području oko trbuha ili na bokovima. Kada je riječ o hormonima, karakterizira ga visa razina lučenja testosterona I hormona rasta. Posjeduju tendenciju lakšeg dobivanja mišićne mase te sposobnost održavanja niskog postotka potkožnog masnog tkiva. Što se podjele makronutrijenata kod prehrane tiče generalna preporuka je: 35% ugljikohidrata, 40% protein ate 20 % masti. Kod čega opet naglašavam da nema generaliziranja I da svaka osoba individualno mora pronaći idealne omjere makronutrijenata.
Endomorf posjeduje širu strukturu kostiju, robusnije zaobljene je građe, uz veći postotak potkožnog masnog tkiva. Kratkih je udova, širokih bokova te I malo “mekanije” muskulature. U sportu ih pronalazimo u dizačkim sportovima. Karakteristika im je da brzo skladište masne naslage, a akumuliraju ih u na trbuhu kod muškaraca i na bokovima kod žena. Endomorf bi trebao imati najviši stupanj discipline što se prehrane tiče, a generalne pretpostavke bile 20 % ugljikohidrata, 45% proteina i 35% masti. Bez obzira kojem profilu pripadaš, uvijek je moguće napraviti rekompoziciju tijela, samo treba malo dobre volje, motivacije i stručne smjernice ruke koja te vodi kroz proces preobrazbe.
