Home Blog Page 4153

Napio se pa zapalio kuću u Paragu, izgorjelo sve i svašta

0
Armin Durgut/PIXSELL
08.03.2021., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Veliki pozar zahvatio je halu tvrtke Alternativa u naselju Hrasnica. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

U utorak, 11. svibnja 2021. godine oko 14 sati i 20 minuta u Paragu, 27-godišnjak s područja općine Nedelišće je pod utjecajem alkohola izazvao požar u prostoriji kuće u izgradnji (njegovo vlasništvo), tako da je upaljačem zapalio dvosjed.

Požar se proširio po cijeloj prostoriji zbog čega su u potpunosti izgorjela dva dvosjeda, peć na kruta goriva, perilica rublja, televizor, dječji bicikl, ormarić i razna odjeća.

U trenutku zapaljenja u kući nije bilo nikog te nije postojala opasnost od daljnjeg širenja požara, dok se počinitelj prije dolaska policijskih službenika udaljio u nepoznatom pravcu.

Požar su ugasili pripadnici Javne vatrogasne postrojbe grada Čakovca.Na mjestu događaja policijski službenici u suradnji s inspektorom zaštite od požara obavili su očevid, kojom prilikom je utvrđeno da je uzrok požara poduzeta ljudska radnja. Materijalna šteta se procjenjuje na više tisuća kuna, stoji u priopćenju međimurske policije.

O događaju će se podnijeti posebno izvješće nadležnom državnom odvjetniku.

SVAKOM PO 6000 KUNA Ni učenici iz Male Subotice nisu ostali uskraćeni za stipendije

0

Općina Mala Subotica zajedno sa obrtničkom komorom Međimurske županije provodi projekt stipendiranja učenika deficitarnih obrtničkih s područja Općine Mala Subotica.

Prije tjedan dana u čakovečkoj “Scheierici” dvoje stipendista s područja Općine Mala Subotica zajedno s načelnikom, potpisalo je svoje ugovore koji im garantiraju godišnju stipendiju u iznosu od 6.000,00 kuna koju su im osigurali općina Mala Subotica uz podršku Obrtničke komore Međimurske županije i Međimurska županija. Ugovore su potpisali Karlo Sokol iz Male Subotice, koji se školuje za konobara u Srednjoj školi Prelog, te Niko Horvat iz Male Subotice, koji se školuje za kuhara također u Srednjoj školi Prelog.

Nakon objave natječaja i „čišćenja“ liste potencijalnih stipendista od onih učenika koji su potpisali ugovore s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske Obrtnička komora Međimurske županije dostavila je Općini Mala Subotica imena stipendista s njezinog područja u školskoj godini 2020./2021.

Time općina Mala Subotica stipendira sveukupno 60 stipendista. Mjesečno će Općina izdvajati nešto više od 40.000,00 kuna, dok će godišnji iznos izdvojen za stipendije biti nešto viši od 400.000,00 kuna.

Započeo 48.Majski muzički memorijal Josip Štolcer Slavenski

0

Koncertom skladbi Josipa Štolcera Slavenskog i otvorenjem izložbe slika Dorice Matjan „Moja pjesma međimurska“ sinoć je u čakovečkom Centru za kulturu započeo tradicionalni 48.Majski muzički memorijal. Ove se godine odvija u znaku 125.obljetnice rođenja Josipa Štolcera Slavenskog.

Prva večer programa donijela je nastupe Hrvatskog gudačkog kvarteta, violinistice Eve Šulić, čiji je brat Luka stekao svjetsku slavu u 2Cellos, pijanista Davida Vukovića i mezzosopranistice Nikoline Virgej. Upravo nastupi vrhunskih međimurskih glazbenika u sklopu programa, koji je po njegovoj ocjeni jedan od najkvalitetnijih i po izvođačima i po djelima, čine posebno zadovoljnim glazbenog urednika CZK Ladislava Vargu.

-Osobito me veseli što na memorijalu nastupaju pijanist David Vuković iz Novog Sela Rok čiju kvalitetu potvrđuje i podatak da u posljednjih pet godina ne postoji nagrada koju nije osvojio, kao i naša, sada već proslavljene, pjevačice Nikolina Virgej iz Kotoribe, solistica zbora HRT-a koju sam nedavno slušao sa Simfonijskim orkestrom Radio Ljubljane, a pjevala je diljem Europe, u Beču i New Yorku. Na taj način smo htjeli pokazati da Međimurci ne samo slušaju Slavenskog, nego ga i izvode, rekao je Varga.

Program se nastavlja danas već u11 sati koncertom Studenti za studente. Nastupaju studenti Glazbenog odjela Muzičke akademije iz Zagreba pod vodstvom Jože Haluze.

-Težak put kojim je prošao Slavenski, čiji su studij u Budimpešti omogućili mecene, naveo nas je da svake godine dajemo priliku studentima glazbe. Posebno je zanimljivo što ćemo, u sklopu njihovog ovogodišnjeg koncerta, moći slušati tri praizvedbe polaznika studija kompozicije. Tako im dajemo priliku mladim ljudima da svoja djela izvedu javno, a zanimljivo je da će na koncertu sudjelovati dvoje mladih dirigenata, objašnjava Varga.

Glazbeni dio ovogodišnjih svečanosti završava u četvrtak od 20 sati koncertom ovogodišnjeg laureata Šimuna Matišića i Ansambla Cantus.

Uz sve nabrojene glazbene sadržaje, ovogodišnji memorijal obuhvaća i izložbu Moja pjesma međimurska zagrebačke slikarice Dorice Matjan čija obitelj vuče korijene iz Čakovca. Njezino stvaralaštvo već je i ranije bilo vezano uz kompozitore, pa je tako neke svoje radove posvetila Handelu, a ovog je puta inspiraciju pronašla u djelima Slavenskoga.

No Images found.

Jaka kiša, na žalost, potopila ptiće ptice sjenice!

0

Drugu godinu za redom je snalažljiva ptičja obitelj dom pronašla u poštanskom sandučiću Dragice Markan (79) živi u Ulici bana Josipa Jelačića u Kotoribi. Poštanske pošiljke rijetko dobiva pa i rijetko ide u provjeru uličnog poštanskog sandučića. Kada je lani obavila jednu takvu provjeru u sandučiću je pronašla ptičje gnijezdo s osam malih ptića  sjenice. Kada su porasli, dobili perje, krila i odletjeli, Dragica ih nije zaboravila, sluteći kako bi se u toplinu njezinog sandučića mogla vratiti nova ptičja obitelj. I doista se to dogodilo. Roditelji su u sandučiću pripremili udubno gnijezdo. Mama sjenica je vjerno sjedila na jajima iz kojih se izleglo nekoliko ptića.

-Znala sam da ptičica sjedi na jajima, a znala sam da su se ptići izlegli jer se oko sandučića počeo okupljati ptičji svijet, ovdje je nastao novi život….- rekla nam je minule subote, dan poslije poziva u Kotoribu. I došli smo. Dočekala nas je suznih očiju riječima:

-Nažalost, u sandučiću više nema života, nema živih ptičica. Pretpostavljam da ih je potpila jučerašnja kiša nošena vjetrom koja je dobrano napunila sandučić. Da je doista tako uvjerili smo se osobno kada je otvorila sandučić u kojem smo  ugledali uginule ptiće.

-Znala sam već ujutro kako nešto nije u redu kada ovdje nisam vidjela let njihovove majke, odletejela je kad je viudjela što se dogodilo – tužno će Dragica.

Podjetila nas je na lanjsku godinu kada je ushićeno pratila njihovo odrastanje i njihov život na okolnim granama, kada su joj svojim cvrkutom uljepšavali turobnu svakonevicu.

Nažalost, ove je godine taj cvrkut izostao….Tuga se nadvila nad dvorištem  kuće na samom rubu Kotoribe.

Dragica vjeruje kako je ptičice nisu zaboravile i da će se vratiti u njezin topli poštanski sandučić.

Građani i ja zajedno stvaramo grad s dušom, grad kao najbolje mjesto za život, grad po mjeri svih njegovih stanovnika!

0

Stjepan Kovač (45), gradonačelnik Čakovca, ide na ove lokalne izbore po svoj treći mandat. Zna da, uz svoj SDP i pridružene političke stranke, ima i široku potporu građana Čakovca, koji su ga podupirali i proteklih 8 godina. O tome i još nekim zanimljivim pitanjima progovorio je i u ovom razgovoru za Medjimurski.hr.

Koliko ima istine u konstatacijama oporbe da se u Čakovcu gradi, odnosno uređuje ga se, samo dva mjeseca prije izbora?

Naravno da u tome nema ni trunke. Naša oporba vjerojatno je cijeli mandat, a ne samo proteklih godinu dana, bila u kućnoj izolaciji te nije previše prolazila gradom. Baš naprotiv, Grad je svih ovih godina bio veliko gradilište, investicija je bilo mnogo, i javnih i privatnih. Novinar ste, pogledajte arhivu, provjerite fotografije i vidjeti ćete da je mnogo toga učinjeno. Pitajte i građane, sigurno će vam reći da se grad stalno mijenja i to nabolje.

Dobro. Što je onda sve u protekle četiri godine učinjeno na poboljšanju standarda stanovnika Čakovca?

Ako mislite na komunalni standard, Čakovec je bio prvi grad u Hrvatskoj koji je na svom području imao u potpunosti uređenu komunalnu infrastrukturu. Obnovili smo mnoge prometnice, rekonstruirali pješačko-biciklističke staze, izgradili i obnovili dječja igrališta…

Ako se vaše pitanje odnosi na društveni standard, onda mogu reći da je  mnogo uloženo u nadstandard u obrazovanju, sufinancirani su programi i projekti brojnih udruga koje djeluju na našem području, organizirane manifestacije, socijalnim transferima pomagano je građanima slabijeg imovinskog stanja, uveli smo posebne demografske mjere… Uostalom, Čakovec je proglašen najboljim gradom po kvaliteti života u Hrvatskoj.

Ako pak se vaše pitanje odnosi na osobni standard građana, odnosno plaće, Čakovec je ukinuo prirez, što se direktno odrazilo na plaće. Zbog pandemije uveli smo mjere usmjerene na pomoć građanima koji su zbog zatvaranja ostali bez posla i primanja.

Gradovi i općine u Hrvatskoj imaju na raspolaganju jako malo mehanizama pomoću kojih mogu pomagati gospodarstvu, no poticajno okruženje za gospodarstvo, koje smo stvorili u gradu, rezultira i otvaranjem novih radnih mjesta, nikad većim brojem zaposlenih te rastom prosječne plaće isplaćene u čakovečkim tvrtkama.

Na što ste posebno ponosni?

U svim anketama i istraživanjima javnog mnijenja koje su se u posljednjih desetak godina provodile na čakovečkom području, građani su na prvo mjesto potreba stavljali izgradnju otvorenih bazena u Čakovcu. Uspjeli smo zatvoriti financijsku konstrukciju i početi s gradnjom. Iduće godine  u ovo vrijeme vidimo se na otvaranju čakovečke kupališne sezone na otvorenom!

Jeste li ravnopravno ulagali u sport, kulturu, školstvo…?

Kad smo prije četiri, odnosno osam, godina izašli pred birače najavili smo pojačano ulaganje u obrazovanje. Sve to provodimo te smo u nacionalnom vrhu. Bili smo Europski grad sporta, uložili smo mnogo u gradnju sportskih borilišta, poticali udruge koje se bave sportom i rekreacijom. U ovom mandatu pokrenuli smo nekoliko kulturnih manifestacija, tijekom lockdowna pomagali smo udrugama u kulturi te financirali programe Centra za kulturu Čakovec i Knjižnice „Nikola Zrinski“. Primjerice, Centar za kulturu ima godišnje preko tisuću raznih programa. Nisu zanemareni niti ostali aspekti društvenog života, poput udruga invalida, branitelja, umirovljenika i slično, a svjedoci ste i da se mnogo ulagalo u ceste i obnovu javne infrastrukture. Dakle, bez lažne skromnosti, upravo je ravnomjerno ulaganje u sva područja, obilježilo oba moja mandata.

Jesu li sva naselja u sastavu Čakovca bila ravnopravno zastupljena u raspodijeli novca i poboljšanju uvjeta života?

Jesu, koliko je to god bilo moguće. Nije zanemarena niti jedan četvorni metar grada. Posebno vodim računa da se svake godine u svakom mjesnom odboru nešto radi i gradi. Možda jedne godine u nekom naselju bude više investicija, a u drugom manje, no već iduće godine to nadoknadimo.

Kandidirate se za mjesto gradonačelnika Čakovca po treći puta. Zašto mislite da će Vam birači pokloniti povjerenje?

Čakovec je danas bolji grad nego što je bio prije četiri, odnosno osam godina. Politiku koju provodim, a čiji nastavak nudim i za naredne četiri godine, provjerena je i daje rezultate. Glasujući za mene, građani znaju da će izabrati nastavak ulaganja u obrazovanje, infrastrukturu, društveni život. Znaju da glasaju za grad koji će i dalje biti najbolje mjesto za život u zemlji, grad po mjeri svojih stanovnika.

Što Vas čeka naredne četiri godine?

Završetak započetih projekta, poput otvorenih bazena, Regionalnog edukacijsko-rehabilitacijskog centra te Regionalnog društveno-edukacijskog centra Čakovec. Započet ćemo izgradnju Gradske koncertne dvorane, obnoviti Umjetničku školu, izgraditi Društveni centar Čakovec, dječje vrtiće s jaslicama na cijelom gradskom području, obnova Trga Republike…

Kako će Čakovec izgledati na kraju Vašeg trećeg mandata? Hoće li to biti pravi grad sa svim sadržajima potrebnim za život dostojan čovjeka 21. stoljeća?

Gradovi su dinamična okruženja koja se stalno razvijaju. Prema procjenama, do 2050. godine u gradovima će živjeti 80 posto svjetskog stanovništva. Dio tog procesa zahvatio je i Čakovec, ljudi se doseljavaju upravo u urbana središta, jer žele živjeti u sredini u kojoj su dostupne sve usluge, poslovi te kulturni, obrazovni, zabavni i sportski sadržaji. Gradovi koji se ne prilagode ovim prohtjevima će nestati ili će postati veliki domovi za umirovljenike. Ne želim da se to dogodi i Čakovcu, već naprotiv, ulaganjima u obrazovanje dugoročno želimo utjecati i na gospodarske tokove, doseljavanje te tzv. zelenu tranziciju. Preduvjete za to u Čakovcu imamo, bilo bi šteta ih ne iskoristiti.

Koliko se Čakovec proširio zadnjih godina? Otvaraju se nove ulice, gotovo cijela nova stambena naselja…

Kao što sam rekao, u posljednjih nekoliko godina pojačano je doseljavanje u grad. Samo lani je izgrađeno preko 400 novih stanova i stotinjak obiteljskih kuća. Popis stanovništva pokazat će nam koji je stvarni saldo, uzimajući u obzir „bijelu kugu“ i iseljavanje, no vjerujem da je Čakovec u odnosu na prijašnji popis povećao broj stanovnika. Posebno me raduje što su znatan broj njih mlade obitelji s djecom. Pred nas to stavlja izazov brže gradnje komunalne i obrazovane infrastrukture, no tom izazovu smo dorasli.

Koliko je djece u dječjim vrtićima? Ima li dovoljno mjesta za sve?

U vrtiće na području Čakovca smješteno je oko 1.250 djece, i to u vrtićke i jasličke grupe zajedno. Obuhvat djece u vrtićima je preko 80 posto, a liste čekanja praktički nema, odnosno na njoj su djeca čiji roditelji žele da se upišu određeni vrtić. Kod jaslica je situacija malo lošija, no pojačano se, kako u javnim tako i u privatnim vrtićima otvaraju novi kapaciteti. Prije nekoliko godina imali smo 18 posto djece u dobi od 1 do 3 godine u jaslicama, trenutno smo na otprilike 35 posto, a cilj nam je imati kapacitete za 50 posto mališana.

Ono što je odlično u gradu, da pored dvije javne predškolske ustanove sa ukupno 10 područnih odjela, imamo i 5 privatnih ustanova te jednu kojoj je osnivač vjerska zajednica. Sve one dobro rade, imaju djece, a sufinanciraju se u jednakom omjeru.

U planu imamo gradnju novih vrtića i proširivanje postojećih. Gradnja novih trebala bi biti u naseljima u gradskom prstenu koja imaju velik broj stanovnika, gdje se ljudi doseljavaju i gdje ima dovoljno mladih obitelji. To su najprije Mihovljan, a zatim i Savska Ves.

Kada će se graditi četvrta osnovna škola i gdje? Koliko imate đaka i hoće li to to onda značiti jednosmjensku nastavu?

Na području Grada Čakovca djeluje 5 osnovnih škola i kad bi one bile prostorno idealno razmještene svaka bi imala oko 450 polaznika, što je u okviru državnog pedagoškog standarda. No, zbog raznih okolnosti to nije tako, pa nam treba još jedna škola za četiristotinjak učenika, ponajprije kako bi se rasteretila I. osnovna škola Čakovec. O točnoj lokaciji gdje će se ona nalaziti još nismo načisto, no to ćemo riješiti u narednih godinu dana.

Inače, gradnja jedne takve škole sa pripadajućom sportskom dvoranom  i opremanjem stoji oko 70 milijuna kuna, što je opterećenje za proračun svakog grada u Hrvatskoj, osim možda Zagreba. Dosad obrazovne objekte nije bilo moguće graditi sa europskim sufinanciranjem, no prema najavama, to bi u ovoj financijskoj omotnici bilo moguće. Upravo će zato lokacija biti izuzetno važna, jer osim imovinsko pravih uvjeta te projektne dokumentacije, studijom će trebati dokazati da škola treba baš na tome mjestu. I da, IV. osnovna škola gradit će se za cjelodnevni boravak koji uključuje i jednosmjensku nastavu.

Preseljenjem polovice učenika iz I. osnovne škole u novu, stvorit će se uvjeti da i najstarija čakovečka škola radi u jednoj smjeni, II. je već jednosmjenska, III. će to postati nakon što se preseli Centar za odgoj i obrazovanje, gdje bi radovi na novoj lokaciji trebali početi ovog ljeta. U Ivanovcu treba dograditi četiri učionice za što ćemo projektnu dokumentaciju izraditi iduće godine. Preostaje još riješiti Osnovnu školu u Kuršancu, gdje imamo veliki broj učenika. Iduće godine u suradnji s državom namjeravamo početi gradnju školske sportske dvorane i četiri učionice, no to nije dovoljno za jednosmjensku nastavu. Planiramo i u dogledno vrijeme izgraditi i Područnu školu u naselju Kuršanec Lug, koje je najveće i najmlađe naselje u tzv. dravskom bazenu.

Realno, to je moguće odraditi do kraja idućeg mandata.

Osjeća se pomanjkanje smještaja u postojećim domovima za starije i nemoćne osobe. Planirate li gradnju novih kapaciteta?

Prelaskom sa planskog na tržišni sustav, uglavnom su zanemarene javne investicije namijenjene zbrinjavanju građana treće životne dobi, odnosno prepuštene su tržištu. U Hrvatskoj u posljednjih 30 godina nije izgrađen niti jedan novi Dom umirovljenika u javnom vlasništvu, a prosječni Hrvat više nema 36, nego 43 godine. Sve je više građana koji imaju više od 65 godina, javni kapaciteti koji se subvencioniraju su isti. Privatni su uglavnom skupi te si ih brojni naši sugrađani ne mogu priuštiti.

Inače, Domovi umirovljenika su pod ingerencijom županija, tako da bi one morale pokrenuti inicijativu za gradnju novih. Što se tiče Grada, mi ćemo svaku takvu inicijativu podržati te ukoliko će se županija odlučiti na gradnju novih ili proširivanje postojećih kapaciteta na čakovečkom području i financijski poduprijeti.

 Što želite poručiti građanima Čakovca uoči izbora?

Želim ponajprije građane pozvati na izbore, da iskoriste svoje biračko pravo te da izaberu najbolje. Lokalni izbori su jednom u četiri godine te nije svejedno tko će upravljati gradom. Vjerujem da sam se u ovih četiri odnosno osam godina dokazao na ovom teškom i zahtjevnom poslu. Siguran sam i da će građani to na izborima u nedjelju prepoznati, jer kako sam i naglašavao tijekom ove kampanje – Čakovec je uistinu grad za sve generacije!

Sutra opet svježije

0

Danas izmjena oblaka i kraćih sunčanih razdoblja. Mjestimice može pasti malo kiše ili pljusak s grmljavinom. Vjetar slab do umjeren jugozapadni. Jutarnja temperatura od 11 do 15, a najviša dnevna između 16 i 20°C. 

I u nastavku tjedna promjenjivo pa nam četvrtak donosi puno oblaka, a mjestimice i malo kiše ili pljusak. Vjerojatno će biti i kraćih sunčanih razdoblja. Vjetar umjeren, mjestimice i pojačan jugozapadni. Temperatura zraka neće se bitnije mijenjati u odnosu na današnju.

Poznat sadržaj Etno parka i Centra “Dravski zlatari”

0

Prošla je godina dana otkako je počela izgradnja Etno parka i Interpretacijskog centra „Dravski zlatari“u Donjem Vidovcu. Centar se gradi po fazama. U prvoj fazi su izvedeni tzv. grubi građevinsko-obrtnički, strojarski i elektroinstalaterski radovi za 2.245.274,89 kuna s PDV-om.

Projektna dokumentacija za Interpretacijski centar izrađena je 2019. godine. Projektnu dokumentaciju izradio je NORD-ING d.o.o. iz Čakovca. Cijena za izradu projektne dokumentacije po ugovoru iznosi 241.375 kuna s PDV-om. Projekt izgradnje Interpretacijskog centra u ovoj fazi sufinancirat će Ministarstvo turizma RH u iznosu od 560.000 kuna, a ostali iznos financirat će se iz proračuna Općine Donji Vidovec. Završetak ove faze radova planiran je za 15. rujan 2020. godine.

Parcela Centra veličine je 7520 četvornih metara. Na sjeveru graniči s glavnom Ulicom Rade Končara, odakle je omogućen i kolni pristup. Na istočnoj i zapadnoj strani nalaze se obiteljske kuće, dok se s južne strane nakon kanala javnoga dobra pružaju oranice sve do rijeke Drave. Parcela je zamišljena kao prostrana zona namijenjena stanovnicima Donjeg Vidovca, ali i široj publici koja želi doživjeti atrakciju ispiranja zlata. U Centru će se nalaziti informacije i fotografije, suvenirnica, stubište s dizalom koje će voditi posjetitelje na gornju etažu do multifunkcionalne dvorane s pratećim prostorijama. Napuštanjem Centra posjetitelju se nudi pješački put do Etno parka s etno zbirkom Donjeg Vidovca.

Druga faza izgradnje Interpretacijskog centra “Dravski zlatari” obuhvatit će  izvedba toplog, ventiliranog krova, ugradnja vanjske aluminijske stolarije i izvedba AB potpornog zida. Ta gradnja je definirana novim ugovorom koji su 6. svibnja u Donjem Vidovcu potpisali načelnik Općine Donji Vidovec Josip MatulinDrago Vlačić, vlasnik tvrtke „Vlašić DN usluge d.o.o.“ iz Kelemena. Ugovorom je definiran terminski i financijski plan. Terminski plan će biti određen 15 dana nakon potpisivanja ugovora, a radovi bi trebali trajati 120 dana od trenutka uvođenja u posao. Vrijednost ovih radova s uračunatim PDV-om bit će 1.573.755 kuna.