Zadnju večer Špancirfesta nastupilo je nekoliko pjevačkih zvijezda. Psihomodo Pop i Gibonni nastupili su na pozornici Stari grad, dok je Josipa Lisac odpjevala svoje najljepše pjesme na pozornici vile Bedeković. Njezin glas i pojava uvijek obećavaju sjajan koncert. Provjerite u fotogaleriji kako je izgledalo.
Tko su pobjednici prvog međunarodnog rukometnog turnira Pozoj handball cup?
Tijekom tri dana odigrano je 320 utakmica u osam sportskih dvorana. Veliko finale upriličeno je u Čakovcu, u dvorani Graditeljske škole Čakovec, čime je završen prvi međunarodni rukometni turnir Pozoj handball cup.
Velika završnica turnira, na kojem je sudjelovalo oko 2.000 mladih rukometaša i rukometašica okupljenih u 118 ekipa iz Hrvatske i inozemstva, privukla je velik broj navijača i simpatizera koji su s tribina ili putem prijenosa uživo na YouTube kanalu bodrili svoje favorite.
Uz gromoglasan pljesak, glasne povike i zvuk navijačkih rekvizita, do naslova pobjednika prvog međunarodnog rukometnog turnira Pozoj handball cup, u kategoriji djevojčica do 10 godina, došle su rukometašice Ženskog rukometnog kluba Zrinski. Ekipa PPD-a Zagreb osvojila je čak dva prva mjesta, jedno u kategoriji dječaka do 11 godina, a drugo u kategoriji petnaestogodišnjaka.
Igračice Ženskog rukometnog kluba Lokomotiva Zagreb bile su najbolje u generaciji 2009./2010. pobijedivši u završnici ekipu ŽRK-a Zrinski. Prvo mjesto, također pobjedom protiv ŽRK-a Zrinski, u kategoriji djevojaka do 14 godina došle su i rukometašice Ženskog rukometnog kluba Sinj.
Medalje zlatnog sjaja zasjale su oko vrata i rukometaša Rukometnog kluba Zadar 2013 i članica Ženskog rukometnog kluba Split 2010, koji su se pokazali najboljima u generaciji 2008./2009., odnosno 2005./2006. U najstarijoj kategoriji, onoj mladića do 17 godina, do velike pobjede u posljednjoj utakmici turnira došli su igrači Rukometnog kluba Rugvica.
Trodnevna sportska manifestacija u organizaciji Društva sportske rekreacije Sportska subota, tijekom koje je odigrano 320 utakmica u osam dvorana – ATON-u u Nedelišću, dvorani Graditeljske škole Čakovec, sportskim dvoranama u sklopu osnovnih škola u Murskom Središću, Prelogu, Donjem Kraljevcu i Maloj Subotici, kao i Areni Varaždin – okončana je svečanom podjelom medalja i fotografiranjem pobjednika. Glavni organizator turnira zahvalio je svim klubovima na sudjelovanju, a zauzvrat primio brojne pohvale na račun organizacije.
– Ponosan sam što smo već prve godine uspjeli okupiti tako velik broj ekipa i što je turnir naišao na odličan odaziv, kako sudionika, tako i publike. Zahvaljujem svima na sudjelovanju te se nadam da je turnir ispunio vaša očekivanja. Organizacijski je to bio velik posao, koji smo nastojali odraditi što je bolje i kvalitetnije moguće. Naravno, uvijek postoji mogućnost za napredak i potrudit ćemo se iduće godine turnir podići na još višu razinu. Nadam se da se vidimo i sljedeće godine na istom mjestu i u još većem broju – poručio je glavni organizator Davor Varga.
Dokad će trajati patnja pasa u romskim naseljima Međimurja
Nakon što se krajem 2018. godine završila prva faza projekta kastracije i liječenja pasa u romskim naseljima Međimurja te je 2019. godine Sklonište za životinje Prijatelji u Čakovcu, brojalo gotovo 800 pasa na svojoj skrbi. Tijekom 2019. godine nisu primili gotovo niti jednog novog psa iz naselja. Izgledalo je da je projekt dao svoj rezultat i da nema novog priliva pasa. A onda je odjednom opet sve krenulo. Više od 300 pasa ušlo je u Sklonište, uglavnom iz romskog naselja Kuršanec i Parag, prošle i ove godine. Trošak liječenja i zbrinjavanja tih pasa iznosio je preko 300.000,00 kn koje je sklonište prikupilo od svojih donatora. Svi ti psi ne bi bili živi da ih Sklonište nije pokupilo i zbrinulo.
Pregaženih, slomljene kralježnice, šugavih, punih glista, ranjenih – bilo ih je svakakvih. Srećom pa Sklonište ima nekoliko romskih stanovnika koji dojavljuju pse kojima treba pomoć, pa se za neke i uspijevaju izboriti.
No, mnogi su umrli jer su za njih saznali prekasno. Poput ovog šteneta pokupljenog danas u romskom naselju Kuršanec koji ima tek 5 mjeseci. Prepun je rana koje su ispunili crvi, izuzetno mršav, pothlađen, u sepsi. Ili kujice koja sva u ranama od šuge luta romskim naseljem. Pitaju se u skloništu dokle će Romi nastaviti dovlačiti nove pse u naselje i dokle će se većinsko stanovništvo riješavati svojih “viškova” tako da ih ostavljaju pred romskim naseljem ili ih kao staro željezo, poput neke stvari, predaju Romima. Pitaju se, zar zakon nije jednak prema svima?
Kako je moguće da u romskim naseljima žive psi koji nisu označeni mikročipom iako je to obaveza za svakog vlasnika psa još od 2004. godine, a samim time nisu niti cijepljeni protiv bjesnoće? Projekt kastracije pasa u romskim naseljima pod kapom Ministarstva poljoprivrede se ponovo nastavlja ove jeseni, ali problem se neće riješiti ukoliko se zakon ne počne provoditi za sve građane ove zemlje podjednako.
Ovaj maleni bezimeni štenac danas je dobio svoju šansu za život. Preko 400 njih svoju šansu čeka. Sklonište za životinje samo ne može problem riješiti, ne ako se u rješavanje problema ne uključe sve mjerodavne institucije u državi.
Želite li pomoći Skloništu u plaćanju troškova liječenja za ovog malenog možete to učiniti uplatom na HR3323400091116025375, ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ili paypal: [email protected]
Proslavljen Dan Mačkovca
Na spomen prvog pisanog zapisa o Mačkovcu, 27. kolovoza, obilježava se kao Dan mjesta. Ovo naselje u administrativnom sastavu Grada Čakovca, tradicionalno obilježava ovaj dan, a tim je povodom u petak održana i svečana sjednica Vijeća Mjesnog odbora te zajedničko druženje.
Na sjednici održanoj u Društvenom domu u Mačkovcu, pored domaćina i mještana, bili su i župan Međimurske županije Matija Posavec i gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.
Predsjednik Vijeća Mjesnog odbora Mačkovec Krunoslav Vidačić rekao je da su odmah po preuzimanju dužnosti krenuli s radom, te da će ono što su govorili u predizbornoj kampanji, pokušati i realizirati. Mačkovec je mjesto u kojem je lijepo živjeti, istaknuo je predsjednik Vidačić, a ne nedostaje želje i volje da bude još ljepši i bolji.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini je, pozdravljajući okupljene, naglasila da računa na izabrane predstavnike, ali i sve mještane. Vrata su otvorena svima za sve prijedloge i kritike, kojima je cilj boljitak i razvoj mjesta. Rekla je da će jedan od prvih projekata na području Mačkovca, u čiju će se realizaciju krenuti, biti obnova i rekonstrukcija Društvenog doma, koji je zahvaljujući brojnim i aktivnim udrugama, središte javnog života u mjestu. Računa se i na europske fondove, posebno one namijenjene ruralnom razvoju.
Župan Međimurske županije Matija Posavec, čestitajući okupljenima Dan mjesta, zahvalio se Mačkovčanima, i udrugama koje u mjestu djeluju na promoviranju vrijednosti Međimurja i sve što čine kako bi obogatile život u zajednici.
U umjetničkom dijelu programa nastupili su članovi svih sekcija Kulturno-umjetničkog društva Mačkovec. Prigodno druženje nakon službenog dijela, na kojem se okupilo mnoštvo mještana i predstavnika javnog života u Mačkovcu, okolnim naseljima, te gradu Čakovcu, bila je prilika da se porazgovara o budućim ulaganjima, ali i povratku društvenog života na „staro normalno“ kad prođe pandemija COVID-19 virusa.
Inače, Mačkovec se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1376. godine i to kao granica posjeda koji je Stjepan Lacković II. darovao za potrebe izgradnje samostana Svete Marije i Svih svetih.
Kreću u ljuti boj protiv mlade partizanke!
A savjesno građanstvo načelnik Martin Srša poziva da komunalnom redaru Dragutinu Belšeu ili Fitosanitarnoj službi u Varaždinu prijave svakoga tko se ne pridržava navedenih mjera. Na problem zlatne žutice svetomartinske vinogradare nedavno je upozorio mr.sc. Milorad Šubić iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede.
Nakon Općine Štrigova i druga gornjo-međimurska općina, a to je Sveti Martin na Muri, najavila je borbu protiv pošasti ovog dijela godine zvanoj ambrozija, limunika ili partizanka. Općinski načelnik Martin Srša izdao je naredbu, odnosno odredio mjere za uklanjanje ambrozije na području cijele Općine Sveti Martin na Muri.
Srša navodi kako se zbog zaštite zdravlja stanovništva obvezuju vlasnici i ovlaštenici poljoprivrednih zemljišta uništiti ambroziju prije njezinog cvjetanja na poljoprivrednim površinama, međama, uz poljske puteve te na neizgrađenom građevinskom zemljištu. Isto tako svi su obvezni provoditi mjere zaštite suzbijanja bolesti i štetnika zlatne žutice i drugih, u vinogradima, radi sprečavanja širenja biljnih bolesti i štetnika.
Načelnikovom odlukom o agrotehničkim mjerama za nesavjesne vlasnike i ovlaštenike neurednog zemljišta propisane su novčane kazne od 500 do 10.000 kuna. A savjesno građanstvo načelnik poziva da komunalnom redaru Dragutinu Belšeu ili Fitosanitarnoj službi u Varaždinu prijave svakoga tko se ne pridržava navedenih mjera. Ove mjere moraju se sprovesti najkasnije do 15. rujna ove godine, a nakon toga će se na licu mjesta provoditi kontrola te će se određivati novčana kazna i podnositi prekršajne prijave, za pokretanje prekršajnog postupka.
Na nedavnom skupu svetomartinskih vinogradara na problematiku vezanu za američkog cvrčka te samim time i na zlatnu žuticu, u svetomartinskom vinogorju ozbiljno je upozorio mr.sc. Milorad Šubić iz Ministrstva poljoprivrede što je signal kako se ovome problemu treba organizirano posvetiti te su stoga načelnikova upozorenja na mjestu. To pogotovo kada se zna kako želi u svojoj općini zdravu i ekonomičnu poljoprivredu, ali i kvalitetan turizam kojemu su osnova domaća kvalitetna vina te voće i povrće kojima je ambrozija ugroza.
“Zaželi Čakovec” – dugotrajno nezaposlene žene brinule o starijima i nemoćnima
U vijećnici Grada Čakovca u ponedjeljak je održana završna konferencija projekta „Zaželi Čakovec“ koji se provodio u proteklih 14 mjeseci s ciljem zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih žena te poticanja socijalne uključenosti starijih i nemoćnih osoba na području Grada Čakovca. O projektu su govorile gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividni, njegova voditeljica Iva Merdanović iz Gradskog društva Crvenog križa Čakovec te Renata Kramar, jedna od zaposlenih putem projekta.
Putem ovog projekta zaposlenje je dobilo 16 žena i one su brinule za 89 starijih i nemoćnih osoba. Osim što su brinule o njihovim kućanstvima, pružale pomoć oko nabavke, čišćenja, prijevoza, te su žene često bile i jedino društvo našim starijim sugrađanima od kojih su mnogi ostali bez svojih obitelji.
Projekt je bio vrijedan gotovo 930 tisuća kuna, a financiran je od strane Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85%, dok je ostatak bespovratnih sredstava osigurano iz Državnog proračuna.
– Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u projektu, posebno Gradskom društvu Crvenog križa Čakovec koji nam je pomogao provoditi projekt te ženama koje su preko njega zaposlene. Vjerujem da su se neke od njih „pronašle“ u ovom poslu te da će im ovo iskustvo pomoći da pronađu novo zaposlenje. Nije zanemariva ni pomoć koje su pružale našim starijim i nemoćnim sugrađanima, pogotovo u vrijeme mjera uvedenih za sprječavanje širenja COVID 19 virusa – zaključila je gradonačelnica Cividini, govoreći o svim prednostima provođenja ovakvih projekata.
Partneri na projektu, uz nositelja Grad Čakovec, bili su Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Čakovec, Centar za socijalnu skrb Čakovec, Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec, a iako je ovaj projekt završen, iz Crvenog križa poručuju kako se trenutno prate aktualni natječaji za projekte sličnih namjena te se nadaju da će se u narednim mjesecima ponovo pokrenuti zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih, upravo na poslovima pomoći i skrbi za starije i nemoćne.
Romi su bili žrtve robovlasništva
Povijest Roma ispunjena je progonima, ugnjetavanjem i ekonomskim izrabljivanjima. Bajaši (jedna od romskih skupina) su doselili u Hrvatsku iz Rumunjske između 18. i 19. stoljeća nakon definitivnog ukinuća ropstva Roma. Neki od povjesničara tvrde da je porobljavanje Roma u Rumunjskoj imalo ekonomsku korist. Bili su vješti zanatlije što je bilo razlogom njihove velike tržišne vrijednosti među plemstvom. Romi su tako postajali vlasništvo plemića ili Crkve, bez ikakvih prava, a dijelili su se u dvije skupine: kućni robovi i robovi za rad na polju.
O postupanju s Romima postoje brojna svjedočanstva poput jednog iz 1837. godine.
“(Bila su to)… ljudska bića s lancima na rukama i nogama, željeznim škripovima na čelima, ili pak metalnim ovratnicima oko vratova. Okrutna bičevanja i druge vrste kažnjavanja, izgladnjivanje, vješanje iznad gorućeg plamena, zatvaranje u samicu, bacanje golih ljudi u snijeg ili zaleđenu rijeku, takvi su bili postupci prema jadnim Ciganima”
Izvor: Irena Martinović Klarić; Kromosom Y i potraga za novom domovinom, 2009.
Općina Vratišinec krenula s fazom uklanjanja zapuštenih grobnih mjesta
U srijedu, 25. kolovoza, na mjesnom groblju u Vratišincu načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec održao je radni sastanak sa članovima Uprave groblja, a vezano uz dogovor oko radova na groblju. Upravu groblja uz predstavnike s područja Općine Vratišinec čine i predsjednici mjesnih odbora Žiškovec i Krištanovec.
Na samom sastanku detaljno su dogovoreni planirani radovi oko uređenja, a najviše rasprave vodilo se oko zapuštenih i neodržavanih grobova te je dogovoreno je da se takvim korisnicima putem predstavnika javnih medija uputi poziv oko preuzimanja i sređivanja vlasništva, jer će se u protivnom grobna mjesta ukloniti.
– Napominjemo kako je Općina Vratišinec već krenula s fazom uklanjanja grobnih mjesta na groblju te je tako dosad uklonjeno već nekoliko grobova u vlasništvu Općine Vratišinec, a na temelju Izjave o odricanju. Korisnici mjesnog groblja godišnje primaju uplatnice u iznosu od 100 kn, 120 kn i 150 kn, zavisno o vrsti grobnog mjesta koje posjeduju te se isto odnosi na korištenje grobnog mjesta na mjesnom groblju u Vratišincu koje je u vlasništvu Općine Vratišinec, a ne na održavanje. Svaki korisnik dužan je samostalno održavati vlastito grobno mjesto. 2019. godine prije blagdana Svih svetih korisnike groblja koji su zapušteni i neodržavani dočekala je obavijest o sređivanju vlasništva nad grobnim mjestom. Dobar dio tako neriješenih grobnih mjesta se u navedenoj fazi riješio te sada pozivam preostale korisnike da se jave u Jedinstveni upravni odjel i preuzmu brigu za svoja grobna mjesta, odnosno za svoje najmilije. Uprava groblja jednoglasno je donijela odluku o uklanjanju zapuštenih grobova, a sve zbog čestih prozivanja oko neodržavanog groblja- istaknuo je načelnik Grbavec.
Kajtazi se nije najavio ni izrazio želju za razgovor sa županom, iako je to uobičajeno u civiliziranom svijetu!
Kako nas je informirao Franjo Novak, direktor i vlasnik Pučkog otvorenog učilišta “Novak” u Čakovcu, sutra, u utorak, 31. kolovoza 2021. godine, posjetit će ih saborski zastupnik manjina Veljko Kajtazi. On je ovih dana ponovo izbio u središte pozornosti javnosti nakon tragične tuče i upotrebe vatrenog oružja u romskom naselju Parag, u kojem je jedna ženska osoba ubijena, a desetak ih je ranjeno.
Veljko Kajtazi u Čakovcu će biti nazočan dodjeli svjedodžba polaznicima PUO “Novak” iz redova romske nacionalne manjine. Svjedodžbe će dobiti njih 17. Kako najavljuje Franjo Novak, s njim će biti i ravnatelj Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri, predsjednica Saveza Roma u RH “Kali Sara” Suzana Krčmar i drugi.
Podjela svjedodžbi počinje u 18 sati na adresi PUO “Novak”, Zelena 1, Čakovec.
Inače, u uredu međimurskog župana Matije Posavca doznajemo, neposredno prije objave ovog teksta, da Veljko Kajtazi i njegova svita nisu iskazali zanimanje za razgovor s najvišim predstavnikom vlasti u Županiji, niti najavili dolazak, što je uobičajeno u civiliziranom svijetu.
PROVEDEN OČEVID: Požar u obiteljskoj kući u Murskom Središću ‘skrivio’ mobitel
Danas, 30. kolovoza, oko 3.40 sati, u Murskom Središću u Selskoj ulici u sobi obiteljske kuće izbio je požar kojom prilikom je izgorio namještaj, dok je u ostatku kuće došlo do začađenja zidova, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
– Na mjestu događaja požar su ugasili pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Murskog Središća i Javne vatrogasne postrojbe Čakovec. Provedenim očevidom utvrđeno je da je do požara došlo uslijed samozapaljenja mobilnog telefona. U požaru je ozlijeđeno dvoje djece te su prevezeni u Županijsku bolnicu Čakovec, dok će se kvalifikacija ozljeda utvrditi naknadno – stoji u priopćenju.
Materijalna šteta procjenjuje se na više desetaka tisuća kuna. O događaju će se podnijeti posebno izvješće nadležnom državnom odvjetništvu.