Ljeto u pivovari se nastavlja, nakon 15 koncerata u 35 dana, u pivovari Lepi Dečki u Čakovcu svirali su Let 3 i Bijela Laž.
Ekscentrični riječki bend Let 3 održao je koncert pred čakovečkom publikom, a brojne ljubitelje rocka itekako su oduševili svojim hitovima.
Nastup Norman Beaker Trio-a bio je odgođen.
Pogledajte u fotogaleriji kako je bilo.
Svoj prvi javni nastup, najmlađi crkveni pjevači župe Uznesenja BDM Sveta Marija, imali su u srijedu na svečanoj sjednici OV-a Svete Marije. Sjednica je održana povodom Dana općine, a povodom blagdana Velike Gospe koji se ovdje posebno obilježava.
Pod dirigentskim vodstvom profesorice Suzane Kvakan otpjevali su tek djelić skladbi s njihovog bogatog repertoara. Inače mali crkveni zbor formiran je na inicijativu ovdašnjeg župnika vlč. Leonarda Šardija.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 128 uzoraka, od čega je evidentirano 7 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 5,4 % pozitivnih od broja testiranih.
U protekla 24 sata oporavile su se 3 osobe. Ukupan broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 31. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 64 916 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec nema hospitaliziranih pacijenata na SARS-CoV-2 virus, u protekla 24 sata nema preminulih osoba.
Velika Gospa. I doista, Gospa je velika, jer je od Boga toliko uzvišena, uznesena, podignuta s ove zemlje u Božju vječnu slavu. Svetkovina je to Majke Božje, naše majke i Majke Crkve. Svetkovina je to svih kršćana. Ovom Gospinu otajstvu posvećeno je u našemu hrvatskom narodu 8 katedrala, 150 župnih crkava i još 194 drugih crkava. Odraz je to duboke vjere i radosti našega naroda zbog Marijine proslave. Zato će sve te crkve danas biti prepune, neke i premalene da prime sve vjernike.
Ljudi vjernici, hodočasnici, jednostavno znaju da je to Velika Gospa, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Velika Maša. To je dan kad se ide Gospi hodočastiti, dan kad se čovjek može izmoliti, ispuniti svoje zavjete, preporučiti, napjevati do mile volje. To je jednostavno raspjevani blagdan.
Velika Gospa je blagdan kad se s ponosom sjećamo dogme naše vjere: da je Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim Sinom Isusom. To je završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.
Veliku Gospu najprije prepoznajemo kao vjernici u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: “Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!” Takva se pojavljuje i pred Elizabetom gdje dolazi služiti makar je njoj, poniznoj službenici, Bog učinio velika djela. Elizabeta, njezina rođakinja, majka Ivana Krstitelja, nju će prepoznati kao Majku Gospodina svoga, a izreći će nad njom prvi i najglavniji blagoslov i blaženstvo, a to je blaženstvo vjere: Blažena ti što povjerova!
Veliku Gospu prepoznajemo i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije ostavio čovjeka bez nade. Nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu. U Novom zavjetu, u posljednjoj knjizi Biblije, u Otkrivenju (Apokalipsi), otkriva nam se veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone.
Nasuprot zmaju drugi znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote; žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ipak žena izmiče podvalama i nasrtajima zmaja. Pobjeđuje ljubav, pobjeđuje dobrota i život. I upravo to je Velika Gospa. Ona i danas želi podignuti nadu u ljudskim srcima. Najprije je to uzdignuće dostojanstva žene.
U svakom vremenu, sigurno i zbog mentaliteta kojim je dominirala muška i patrijarhalna oholost, postojala je opasnost da se ženu degradira u predmet zabave i užitka, ropstva i poniženja. U Velikoj Gospi ono najdublje u ženi podignuto je na dostojanstvo neba. Velika Gospa je majka lijepe ljubavi, simbol ljepote i čistoće, pobjednice nad svim silama koje žele zarobiti i iskoristiti žensko tijelo za sebični užitak. Nadalje, Velika Gospa je jedinstveni znak nade.
Iz slika Svetog pisma jasno je kako je zlo u svijetu veliko, kako je to prisutno u svim vremenima, kako je na momente sve to zastrašujuće. Ipak, poruka je Gospina: pobjeda je na strani dobra. Pobijedit će žena, nositeljica života, simbol ljubavi. Pobijedit će ono što je Božje. To je apsolutna istina koju nam donosi Biblija.
Izazov svakom čovjeku pa i nama danas je jedino važno pitanje: na kojoj se strani ja nalazim? Nitko od nas nije neutralan u pogledu izazova dobra i zla. Velika nas Gospa zove da se stavimo na stranu dobra, kako bi dobrota i ljubav i u nama i po nama pobijedile svako zlo svijeta.
Hrvati su, uz Poljake, narod koji se tijekom povijesti najviše utjecao Marijinu zagovoru. Zato kod nas gotovo i nema crkve bez Marjiinog lika, slike ili kipa. Mnoge su crkve posvećene u njezinu čast. Tako se kod nas svetkovina Velike Gospe posebno svečano slavi u Mariji Bistrici, Aljmašu, na Trsatu, u Sinju… Slavlja Velike Gospe redovito prate tradicionalna hodočašća, ispunjavanje osobnih zavjeta, ispovijed i slavlje sv. mise.
Piše: fra Tomislav Božiček
Jučer (subota, 14. kolovoza) bio je posljednji dan trodnevne duhovne obnove u župi BDM u Svetoj Mariji. Bilo je to u predvečerje svetkovine Velike Gospe kada je završnu koncelebriranu svetu misu predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup u miru.
Nakon mise uslijedila je tradicionalna procesija sa svijećama. Na njezinom čelu mjesni vatrogasci nosili su Gospin kip i s ostalim vjernicima činili veliku procesiju koja je prošla ulicama Svete Marije.
Danas pretežno ili djelomično sunčano i neugodno vruće vrijeme s temperaturom do 35°C. U kasnim popodnevnim satima mogući su lokalno jači gmljavinski pljuskovi. Glavninom u Sloveniji, ali i ovdje kod nas.
Slično i u ponedjeljak. Pretežno sunčano, jako vruće i sparno uz većinom slab vjetar. Jutarnja temperatura oko 20, a najviša dnevna između 34 i 36 Celzijevih stupnjeva.
Onda bi tijekom utorka trebalo zahladiti uz pljuskove i sjeverac.
Treća utrka “Murščak” u organizaciji NK “Dinamo” Domašinec i pod pokroviteljstvom Općine Domašinec održala se danas, 14. kolovoza, sa startom na nogometnom igralištu u Domašincu.
Trkači su mogli birati između dvije duljine staze: kraće na 4,5 km i dulje od 12 km. Staze vode poučnom stazom Murščak od Domašinca pa sve do rijeke Mure.
Održao se i niz dječjih utrka za djecu koja nemaju pravo nastupa na dužim dionicama.
Evo kako je bilo.
Bezreceptni lijekovi protiv bolova i za snižavanje temperature poznate hrvatske kompanije bili su najprodavaniji u Hrvatskoj tijekom protekle godine, piše Danica.
Prema informacijama iz Belupa, tijekom prošle i pretprošle godine na hrvatskom tržištu najprodavaniji OTC brend (over the counter – preko pulta, dakle bezreceptni) bio je njihov lijek za snižavanje temperature Lupocet.
Cijeli tekst pročitajte klikom ovdje.
Prosječna je visina, prema uzorku 2000 osoba pristiglih na novačenje, 165 centimetara. Prema tome, narod Međimurja visokog je rasta, Tako je o Međimurcima prije 125 godina pisao mađarski etnolog i pedagog Ferenc Gönczi u knjizi “Međimurje i njegov narod”, koju je za hrvatsko tržište za tisak prije 25 godina priredio Vladimir Kalšan, a s mađarskog preveo Ladislav Antauer, piše Večernji list.
Gönczi je vrlo detaljno opisao fizionomiju i životne navike Međimurca, a to je i danas vrlo zanimljivo štivo.
“Pored te povoljne visine, samo se iznimno pronalaze istaknuta, jako razvijena prsa i tvrdi mišići, što bi bile značajke životne energije. Po boji kože i lica međimurski je narod podijeljen na plave te svijetlo i tamnosmeđe”, piše Gönczi i dodaje da tamnosmeđih ima najviše u Goričanu.
Sa smeđe obojenim licima, zapisao je, idu zajedno smeđe ili crne oči srednje veličine, s dugim, katkad posve sraslim obrvama. Plava lica prate sivoplave i iznimno “čisto plave oči”. Od slavenske kratkoglavosti, ovdje su, uočio je, primjetna znatna odstupanja.
U gostionicu se ide rijetko, obično nedjeljom, no na zabavama veseli Međimurac prosipa dosjetke. Teško se oduševljava. Promišljen je, pravi račundžija.
Cijeli članak možete pročitati klikom ovdje.
