Između 22. i 23. rujna 2021. godine u Čakovcu u Ulici braće Graner, nepoznati počinitelj provalio je u trgovinu privatnog poduzeća iz koje je ukrao novac, video nadzorni sustav i mrežnu opremu, javljaju iz Policijske uprave međimurske.
Materijalna šteta utvrdit će se po zaprimanju odštetnog zahtjeva, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetništvu.
Saborska zastupnica prim.dr.sc. Andreja Marić, dr .med je u slobodnim govorima u Hrvatskom saboru govorila o Inicijativi za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju pruge Kotoriba – Čakovec – Varaždin – Novi Marof – Zabok – Zagreb.
Njezino priopćenje prenosimo u cijelosti.
„Davne 1860. godine izgrađena je prva pruga na hrvatskim prostorima, od Kotoribe do Čakovca, odnosno Macinca. Pruga od Čakovca, preko Varaždina, Konjščine, Zaboka i Zaprešića do Zagreba puštena je u promet 1886.godine. Oba pravca znatno su doprinijela industrijalizaciji i razvoju ove regije i njegovu povezivanju s ostatkom Hrvatske. Nažalost zadnjih desetljeća sve je manje željezničkih linija iz sjevera Hrvatske prema Zagrebu, a zbog višegodišnjeg neulaganja vlak na ovoj dionici vozi sporo i uz redovita kašnjenja. Broj putnika u željezničkom prometu najveći je upravo u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, što je jedan od argumenata da ulaganje u željezničku mrežu na ovom području ima smisla. Stoga je pokrenuta Inicijativa za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju pruge Kotoriba – Čakovec – Varaždin – Novi Marof – Zabok – Zagreb.
Inicijalni dopis pripremio je i uputio prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture (7.6.2021), te prema Skupštini Međimurske županije kolega Željko Pavlic, predsjednik Međimurskog demokratskog saveza i vijećnik u Skupštini Međimurske županije na našoj zajedničkoj listi. Skupština Međimurske županije je na svojoj 2. sjednici održanoj 08. srpnja 2021. godine, jednoglasno usvojila Zaključak kojim se predlaže Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture da u programske i proračunske dokumente uvrsti projekt i osigura sredstva za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice postojeće pruge Kotoriba – Čakovec -Varaždin – Novi Marof – Zabok – Zagreb. Skupština Varaždinske županije također je, na svojoj 2. sjednici od 22. rujna 2021. godine, jednoglasno usvojila ovu Inicijativu. Ovu inicijativu su, do sada, podržali i gradonačelnica Čakovca, gradonačelnik Varaždina i župan Krapinsko-zagorske županije. U pripremi su razgovori sa još nekim čelnicima regionalne i lokalne samouprave.
Kao saborska zastupnica uključena u ovu inicijativu upućujem danas pisano zastupničko pitanje Ministru mora, prometa i infrastrukture g. Olegu Butkoviću, tražit ćemo i sastanak s ministrom, te podršku od svih saborskih zastupnika iz 3. izborne jedinice. S nekima sam već razgovarala i njihova podrška je neupitna.
Glavni razlog pokretanje ove inicijative je prometna izoliranost, posebno željeznička, Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije od grada Zagreba, a time i od ostatka Hrvatske. Naime, putovanje vlakom od Kotoribe do Zagreba, a radi se o 145 kilometra, traje 3 sata i 39 minuta. Za putovanje od Varaždina do Zagreba u duljini od 90 kilometara troši se 2 sata i 23 minute, uz brzinu koja na pojedinim dionicama ne prelazi 30 km/h! U svijetu se takve udaljenosti prevaljuju mjereći u minutama, a mi ih i dalje mjerimo u satima, kao u 19. stoljeću. Na ovaj način su stanovnici Međimurske županije, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije, koje zajedno broje preko 412000 stanovnika, prometno izolirani od Zagreba, odnosno u velikoj mjeri uskraćeni za brzu i kvalitetnu vezu sa gradom Zagrebom i sa svim uslugama koje pružaju institucije koje su smještene u njemu; medicinske, obrazovne, gospodarske, kulturne, sportske…
Modernizacijom ove pruge otvorile bi se mnoge razvojne prilike kako stanovništvu, tako i gospodarstvu ovog dijela Hrvatske. S obzirom da su, u narednim godinama, najavljena velika ulaganja u Hrvatske željeznice, u novogradnje, obnove i rekonstrukcije, tražimo od resornog Ministarstva da se planiraju ulaganja u obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju pruge od Kotoribe do Čakovca, Varaždina, Novog Marofa, Zaboka i Zagreba, najstarijeg dijela željezničke mreže u Hrvatskoj, koji zaslužuje svoju revitalizaciju. Ne protivimo se drugim planiranim prometnim pravcima – od brze ceste, izgradnje obilaznica, novih dijelova pruga, no ti projekti će trajati godinama, a građani ove regije ne mogu toliko dugo čekati,“ poručila je Andreja Marić.
U Gradskoj vijećnici Grada Preloga potpisan je Ugovor o radovima na izgradnji kanalizacije u Ulici Jug IV i Ulici Katarine Dolenec u Prelogu. Radove će izvoditi tvrtka Kumulus d.o.o. iz Nedelišća, a ukupna vrijednost radova prema Ugovoru iznosi 543.227,75 kuna.
Ugovor su ispred Grada Preloga potpisali Ljubomir Kolarek, gradonačelnik Grada Preloga, a ispred izvođača radova, tvrtke Kumulus d.o.o. Zlatko Železnjak. Rok za završetak radova je 30. studeni 2021. godine. „Prelog se širi, gradilišta se prodaju, za sve nas je to veliko zadovoljstvo.
Ali moramo se brinuti da i ljudima koji doseljuju i grade kuće, osiguramo sve ono što je potrebno i što im je obećano“, istakao je gradonačelnik Ljubomir Kolarek.
Od subote, 28. kolovoza, u Nacionalnoj evidenciji nestalih osoba, nalazi se Antonijo Oršoš iz Kuršanca. Privremeno boravište mu je u Ivancu na adresi Pahinsko 6.
Antonijo je rođen 2004. godine u Varaždinu. On se s adrese prebivališta udaljio u nepoznatom pravcu.
U slučaju da posjedujete informacije o ovoj osobi molimo vas da obavijestite najbližu policijsku postaju ili nazovete na broj 192. Također, informacije možete dostaviti i putem e-mail adrese: [email protected].
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 167 uzoraka, od čega je evidentirano 26 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 15,57% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija prijavljena su 3 pozitivna slučaja kod osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.
U protekla 24 sata oporavilo se 10 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 143. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 68 303 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je ukupno 14 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirane su 3 osobe, otpuštene su 3 osobe. Nema pacijenata na invazivnoj respiraciji i nema preminulih osoba.
Na Međunarodnoj izložbi cvijeća pod nazivom „Barok, glazba, cvijeće“ koja će se održati od 23. do 26. rujna 2021. u Varaždinu, ove godine kao posebni gosti sudjelovat će i učenici zanimanja frizer Gospodarske škole Čakovec. O tome nas je s ponosom izvijestila njihova voditeljica i mentorica Nives Kocijan.
Rekla je kako će učenici će na licu mjesta izrađivati cvjetne instalacije za kosu i predstaviti se spektakularnom revijom frizura na temu „FAH“(FlowersAvantgardeHair) za što ih je ona pripremila. Tehnike izrade frizura daleko ispred svog vremena demonstrirat će učenice 3. razreda: Natalie Srpak, Valerija Kos, Simona Švenda i Marina Oršuš.
Frizeri će se predstaviti u subotu 25. rujna s početkom u 10,30 sati na Trgu kralja Tomislava.
Na krajnjem sjeveru Hrvatske, u spomen na poginule hrabre sovjetske vojnike tijekom oslobađanja Međimurja 1945., a u povodu 75. obljetnice pobjede nad nacifašizmom i iredentizmom, u Štrigovi je potpisan sporazum za izgradnju Parka mira i prijateljstva.
Točka sukoba prije 75 godina njemačkih i sovjetskih vojnika bila je u Štrigovi, gdje je velik broj sovjetskih vojnika izgubio živote unatoč dobroj vojnoj formaciji i opremljenosti. Štrigovski brežuljci bili su prepuni bunkera, utvrđenja i rovova čije tragove nalazimo i danas. U borbama za oslobođenje svoje su živote položili brojni vojnici iz svih dijelova Sovjetskog Saveza što pokazuje koju su ogromnu žrtvu u oslobađanju svoje domovine kao i Europe podnijeli sovjetski narodi. Iz tog je razloga pokrenuta inicijativa da im se, podizanjem Spomenika oda dostojno poštovanje na mjestu budućeg Parka mira i prijateljstva.
Svečanom potpisivanju prisustvovao je veleposlanik Ruske federacije Nj. E. Andrey Nesterenko, brigadir general Genadij Možajev, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, predsjednik Udruge sjećanja Damir Jašarević, načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik te ostali ugledni gosti.
Predsjednik Udruge sjećanja Damir Jašarević sa načelnikom Općine Štrigova Stanislavom Rebernikom potpisao je Sporazum za izgradnju Parka mira i prijateljstva, dok je sa ravnateljicom Muzeja Međimurja potpisan Sporazum o suradnji na projektima povijesnog, arhivskog i muzejskog istraživanja.
Damir Jašarević, predsjednik Udruge sjećanja rekao je da je točka sukoba njemačkih i sovjetskih vojnika bila na brdu iznad Štrigove, gdje je velik broj sovjetskih vojnika izgubio živote unatoč dobroj vojnoj formaciji i opremljenosti.
„Prema procjenama ovdje je poginulo više od 700 sovjetskih i 300 bugarskih vojnika. Poginuli su daleko od svojih domova i obitelji, a ovim spomenikom odat ćemo im počast i zahvalnost na njihovoj hrabrosti,“ rekao je.
Da je naša zadaća da ne zaboravimo prošlost, spomenuo je načelnik općine Štrigova Stanislav Rebernik koji je zahvalio veleposlaniku što je svojom nazočnošću uveličao ovaj svečani događaj.
„Vjerujem da ćemo se ponovo sresti u proljeće kada ćemo zajedno otvoriti Spomen park prijateljstva i mira. Bit će to mjesto gdje ćemo dostojno i s poštovanjem odati počast hrabrim ljudima koji su dali svoje živote za oslobođenje ovog kraja – Štrigove,“ rekao je načelnik te poručio kako neće biti zaboravljene prošlosti.
Zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, osvrnuo se na hrabrost i nesebičnost vojnika koji su u Štrigovi, koja je za njemačku vojsku bila posljednja linija obrane na kojoj su pružali žestok otpor sovjetskim vojnicima.
„Nažalost izgubljeni su mnogi životi, mnogi vojnici položili su svoje živote daleko od svojih najbližih te se nikad nisu vratili u svoju domovinu. Naša dužnost je da čuvamo spomen na njih, a izgradnjom spomen parka ostat će trajno sjećanje na njihovu žrtvu.”
Riječi ne mogu opisati koliko je divno za našu državu znati imena svih naši predaka koji su dali svoje živote.
„U Parku mira i prijateljstva počivat će više od 700 sovjetskih vojnika, i to će biti drugi najveći memorijalni kompleks stoga smo spremni pružiti svu moguću podršku za njegovu izgradnju,“ rekao je veleposlanik Ruske federacije Nj. E. Andrey Nesterenko, te je istaknuo kako su sovjetski vojnici pomogli Europi u borbi protiv nacifašizma i iredentizma ima veliko značenje za nas i za cjelokupnu povijest.
Jutra ovog skromnog čovjeka počinu klasično – po struci strojar, odlazi na posao u tvrtku Tegra u Čakovcu gdje radi na građevinskim strojevima, brine za svoju obitelj i kućanstvo, dok se subotom pretvara u strastvenog glazbenika i pjevača, a nedjeljom u bajkera. To je život Marija Mustača iz Donjeg Mihaljevca.
Nekad dugokosi mladić, koji je s bratom Davorom osmislio tekst za, kako kaže blesariju koja je postala hit, pjesmu „Šudra vozim, šudra bode“ 1996. godine, a danas 51-godišnjak i član Mustač benda te autor većine njihovih pjesama (neke je napisao zajedno s bratom Davorom), dočekao nas je zajedno sa svojim psićem Alfijem na prostoru za piknik Mustač benda pokraj kupališta na rijeci Dravi.
Mario Mustač proveo je niz lijepih godina sa svojim Mustač bendom, svirajući na motorijadama, na raznim slavljima i događanjima, uključujući i Rujanfest u Zagrebu, a održavali su i samostalne koncerte. Međutim, tijekom protekle dvije godine, za vrijeme razdoblja korone, nastupi su im se malo prorijedili, a Mario, kaže, sve više nastupa solo na svadbama i slavljima te sklada kajkavske, etno solo pjesme „sebi za dušu“.
Mustač bend je, smatra, propustio svoju priliku za većim glazbenim uspjehom kad je krajem 90-ih odustao od suradnje s menadžerom i popularizaciju benda snimanjem video spotova i albuma u Zagrebu, jer za to nisu imali niti snage niti financijskih sredstava.
– Snimili smo pjesmu „Tu kraj Drave“, ali ne i video spot, jer za to nismo imali novca. Tko zna što bi danas bilo da jesmo… Tako smo krenuli svirati lokalno, snimili smo video spot s pokojnim Đurom ´z Međimurja (Ivanom Beneom) i popularnost nam je tu rasla. Članovi benda smo i danas moj brat Davor Mustač, Krunoslav Barić, Ivica Strah i ja – kaže Mario Mustač.
Je li vam žao?
– Ne. Volim svoj život i zadovoljan sam njime baš kakav je. Imam svakodnevni posao i sigurnost, a glazba je dodatak koji mu daje ljepotu. Dok sviram, moram i zabaviti ljude, pričati im viceve, znati kada otpjevati koju pjesmu, biti psiholog, doći prvi i otići zadnji s fešte… Sve to zna biti naporno, ali uživam u svemu. Mislim da stvarno znam zabaviti ljude, ispričati dobar vic, prenijeti im emocije. Publika se u jednom trenu plače, u drugom smije. Drago mi je da ljudi prepoznaju emocije i doživljaj koji im želim prenijeti.
Smatrate li se jako emocionalnom osobom?
– Da, mislim da sam jako osjećajan. Rasplačem se kad gledam dirljive filmove.
Odakle vam inspiracija za pjesme?
– Manje-više iz stvarnog života. Nije mi cilj pisati puno pjesama, već želim da ih je manje, ali da su kvalitetnije. Nisam osoba koja će sjesti i reći si „Sad ćeš skladati pjesmu“, već mi pjesma jednostavno dođe, odjednom mi je cijela u glavi.
Zanimljivo mi je je da neke pjesme koje su kao „bezvezne“ postanu takav hit, kao na primjer pjesma „Šudra vozim, šudra bode“, a one koje nam se čine odličnima ne poluče uspjeh kakav smo očekivali, kao na primjer „Tu kraj Drave“. Ta nam je pjesma inače jedna je od rijetkih štokavskih pjesama, jer smo shvatili da nam kajkavica bolje prolazi.
Možete li se prisjetiti nekih posebnih nastupa s Mustač bendom u posljednje vrijeme?
– Pa, sviramo i budnice i ponoćke. Što znači da moramo doći pod nečiji prozor u 6 ili 7 sati ujutro i probuditi slavljenika. Za tu prigodu koristimo harmoniku, gitaru i trubu, koja je, he he, jako moćna stvar za razbuđivanje. Ove subote trebali smo probuditi jednog čovjeka, ali iznenada je morao otputovati.
Je li se dogodilo da vas netko preklinje ako mu vikendom zatrubite ispred prozora u rane jutarnje sate?
Ne, ljudi koje tako probudimo uvijek se razvesele i ugodno su iznenađeni.
Koje su najpopularnije pjesme Mustač benda?
– Jedni od najvećih hitova bili su svakako „Šudra vozim, šudra bode“, parodija na pjesmu Clasha „Should I Stay or Should I Go“, a dobro su prošle i ostale naše parodije, kao što su „Vrog šalu bere“, „Išli smo v gorice“, „Od sutra već nem pil“, „Ne ruži z natikači“… Jedna od najpopularnijih pjesama, koju uvijek pjevamo na motorijadama, je „Tko jebe motore“, s kojom smo iznenadili bajkere, ljubitelje motora, jer pjesma počinje istoimenim refrenom, ali jako im se sviđala i danas je hit među bajkerima. Odlično je prihvaćena i pjesma „Stari i nori“, kao i zezancija „Šopala je gosko“…
I sami ste bajker, zar ne? Što još radite u slobodno vrijeme?
Tako je, i moj brat i ja. Ja vozim Apriliu Atlantic, a brat Suzuki Bandit. Znamo se voziti nedjeljama. Obožavam i raftinge, boravak u prirodi…
A vaše solo pjesme? Koje su vam najdraže?
„Kraj Drave sam se narodil“ moja je baš osobna pjesma. Inače, u skoro svakoj mojoj pjesmi pojavljuje se tematike rijeke Drave. Najdraže pjesme su mi „Mama“, posvećena mojoj mami Katici, i pjesma „Japa moj“ , koju sam posvetio ocu Stjepanu nakon njegove smrti prije 4 godine. S pjesmom „Samo Bog zna“ prijavio sam se na MEF (Međimurski festival), pa ćemo vidjeti… Svake godine inače nastupam i na festivalu „Kre Mure i Drove“.
Vaši glazbeni uzori?
Različiti, svaki za nešto… Na primjer, Azra, Bijelo dugme, Đorđe Balašević, Gibonni, AC/DC, Deep Purple…
Kako vaša obitelj prihvaća vaše glazbene angažmane i bajkerske izlete vikendom?
Svaki vikend sviram, a moja supruga Monika i troje djece: Karla (25), Jan (24) i Marta (15) su se već naviknuli na to. Karla je inače magistrica farmacije i radi u ljekarni, Jan je profesionalni šofer, a Marta je ove godine krenula u Gimnaziju Josipa Slavenskog Čakovec.
U pjesmi pjevate „Kraj Drave sam se narodil, kraj Drave ja bum mrl…“. Jako ste vezani uz svoj rodni kraj?
Da, volim Međimurje i danas ne mogu zamisliti da živim negdje drugdje. Volim ljepotu prirode ovog kraja, volim što je tiho i mirno, volim što se nalazi među dvjema vodama. Volim Donji Mihaljevec i ne bih htio živjeti niti u nekom urbanijem selu.
Vaša velika želja?
Volio bih da ljudi shvaćaju moje pjesme, dobro ih prihvate i da me pamte po mojim pjesmama.
Životni moto?
Dok život juri, ja ću lagano… Ne smije se sekirati, jer to ničemu ne pomaže.
