Ida Matjanec iz Kotoribe, 21-godišnja studentica Učiteljskog fakulteta u Čakovcu, jedna je od popisivačica stanovništva koja je dobila u zadatak popisivanje Donjeg kraja u Kotoribi, ali i tamošnjeg romskog naselja. Tako smo s njom i kontrolorkom Kristinom Latin otišli na teren.

No, ako smo i pomislili da će nam se pojadati i reći „Ah, koja me sila nagonila da se prijavim za popisivačicu?!“, odmah smo shvatili da se ova djevojka odlično snašla kao popisivačica i lokalno stanovništvo joj nimalo ne otežava posao. Dapače.

Svi su pristupačni i ljubazni
– Ovo iskustvo mi je zanimljivo, odlično! Ako nema nikoga, ostavim ljudima svoj broj na cedulji, pa mi oni naknadno pošalju svoju šifru ili se dogovorimo za termin. Svi su vrlo ljubazni, ponude me s kolačima, kavom… – rekla nam je Ida.

Ništa drukčije nije, kaže, ni u romskom naselju, gdje Ida susreće svoje vršnjake i vršnjakinje iz osnovne škole, od kojih mnoge imaju već i nekoliko djece. Pošli smo s njom do romskog naselja u sklopu Kotoribe. Djeca su nas veselo pozdravljala na ulici, a uz zaigranu djecu na ulici ima i dosta pasa.

U prvoj kući koja nije popisana upoznali smo majku Jasnu s dvoje djece, Larisom (9) i Dinom (1). Rekla nam je da su Romi obavješteni o popisivanju stanovništva i da nemaju nikakvih problema s time. Odmah je imala pripremljene rodne listove odnosno OIB-e, a ljubazno nam je ponudila i da sjednemo. Fotografiranje? Nema problema!

– Romi se rado popisuju, isto su ljubazni i susretljivi, nude me sa svačim, a lakše mi je i u smislu da je kod njih uvijek barem jedan član kućanstva kod kuće. Riječ je uglavnom o velikim obiteljima, a mnogo njih ima i po 10 djece – tvrdi Iva koja već vrlo spretno unosi sve potrebne podatke, kao što su primjerice gdje je živjela majka djeteta u trenutku rođenja, je li osoba boravila u inozemstvu dulje od godinu dana ili kakav sustav grijanja imaju, na svom laptopu.

Tako joj u prosjeku za 4-članu obitelj treba oko 20 minuta, što je sigurno brže nego što se većina obitelji te veličine uspjela popisati online. Kad vidite kako je njoj sve jednostavno, požalite što ste se popisali online, jer ovo se čini puno lakše. Posebno uz kavicu i kolače.

Je li baš sve savršeno?
– OK, nisam oduševljena jedino u situacijama kad nikoga nema kod kuće, pa im ostavim poruku, ali mi se na javljaju, pa tako nekoliko puta moram posjetiti jednu kuću. No, to se rijetko događa.

Veliku pomoć u popisivanju stanovništva pružaju joj stanovnici službenog naziva „susjedi“.

– Ako nisam sigurna za neku kuću je li prazna privremeno ili trajno, živi li tko tu, jednostavno pitam susjede, oni sve znaju – kaže Ida.

Kristina Latin, kontrolorka za područja Kotoriba i Donja Dubrava, dodaje kako prilikom popisivanja kontrolori ne traže osobne dokumente. Bitno im je samo da im stanovnici pročitaju OIB. Njezin zadatak kontrolorke je zapravo vrlo odgovoran: provjeriti svaku popisnicu i poslati je Državnom zavodu za statistiku. Ova 32-godišnja magistrica edukacije biologije i kemije, koja je u vrijeme korone ostala bez posla, ovo vidi kao privremenu priliku za zaradom, odnosno, kako kaže, spaja ugodno s korisnim.

– DZS je organizirao edukaciju za kontrolore, nakon čega smo zajedno s instruktorima u Čakovcu mi održavali edukaciju za popisivače stanovništva – rekla je. Za funkciju kontrolorke morala je proći testiranje koje je uključivalo uglavnom računalnu pismenost.

I Kristina i Ida kažu kako se na ovom poslu može pristojno zaraditi, te se ne mogu požaliti. Idi je možda nakratko nestao osmijeh s lica kad je otkrila da se svaka dva dana mora testirati na Covid-19 jer nema Covid potvrdu, ali to je to.

No, nije u svim romskim naseljima isto
Kako protječe popisivanje stanovništva u romskim naseljima Međimurske županije provjerili smo i s Državnim zavodom za statistiku.

– Popisivanje pripadnika romske nacionalne manjine obavlja se u skladu s planiranim aktivnostima Popisa 2021. U većini naselja u kojima je zastupljen značajan broj pripadnika romske nacionalne manjine (Pribislavec, Mursko Središće, Kotoriba, Orehovica, Domašinec, Podturen) terensko popisivanje obavlja se kao i kod svih ostalih građana, dolaskom popisivača u kućanstvo. Izuzetak su naselja Piškorovec, Kuršanec i Parag u kojima su na raspolaganju posebne prostorije ili kontejneri u kojima popisivači obavljaju popisivanje pripadnika romske nacionalne manjine.

Popisivanje se odvija bez ikakvih poteškoća. U Međimurskoj županiji nekoliko popisivača pripadnika romske nacionalne manjine provodi popisivanje, što u navedenom slučaju olakšava proces popisivanja – rekla nam je Andrea Galić Nagyszombaty, načelnica Sektora za statističke metodologije, kvalitetu i odnose s korisnicima iz DZS-a.

Od DZS-a saznajemo i da Romi nemaju problema s davanjem istinitih podataka u strahu od gubitka socijalnih prava jer:

– Prema Zakonu o službenoj statistici (Narodne novine, br. 25/20.) i Zakonu o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) svi podaci prikupljeni Popisom 2021. su tajni i upotrebljavat će se isključivo za statističke svrhe. Dakle, podaci prikupljeni Popisom ne mogu se koristiti u svrhu utvrđivanja bilo kakvih prava i obveza građana Republike Hrvatske.

Isto tako:

– Popis se temelji na izjavi te stoga popisivač ne smije od građana tražiti osobne dokumente. Zakonom o Popisu stanovništva, kućanstava i stanova (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.) osobe koje daju podatke dužne su na pitanja iz popisnog upitnika dati točne i potpune odgovore – rekla je Andrea Galić Nagyszombaty.

Popisivanje stanovništva Hrvatske traje do 17. listopada 2021. godine, a u slučaju potrebe može se produžiti do maksimalno 29. listopada.

U prostorijama društvenog doma Pribislavec održava se dječji program koji će se trajati do kraja tjedna. Ovakav program jedan je od prvih ovakvog tipa u općini Pribislavec, a namijenjen je djeci i njihovim roditeljima. U program su uključeni zabavni i edukativni sadržaji, a organizirani na prijedlog općinske vijećnice, pedagoginje i sociologinje Ivane Lesjak Možek.

– Program je organiziran pod pokroviteljstvom općine Pribislavec. Drago mi je što je načelnik Matija Ladić prihvatio moj prijedlog da se održi ovakav događaj kojim smo željeli okupiti svu djecu predškolske i školske dobi u općini Pribislavec. Također, ovaj događaj potiče integraciju sve djece u općini na što smo ponosni. U svemu što radim, pa i u općinskom vijeću, primarno sam fokusirana na dobrobit djece. Po struci sam pedagoginja i sociologinja već punih 12 godina. Radim u dvije škole, osnovnoj školi Sveti Martin na Muri i u osnovnoj školi Gornji Mihaljevec. Obaveza je puno, no potiče me bezgranična ljubav prema djeci – istaknula je I. Lesjak Možek.

Današnji program bio je podijeljen u dva djela. U prvom je djelu djecu animirao odgajatelj i likovni umjetnik Matija Bobek poznatiji kao Striček Bobek, a drugi dio programa bio je predviđen za zabavu i ples okupljenih roditelja i njihove djece.

Među okupljenima bila je i majka Alma Herman (39) koja je na događaj dovela svog sina Davida.

– Sviđao nam se koncept ovakvog događaja, stoga sam dovela svog sina Davida kako bi se družio i zabavio sa svojim prijateljima.

U subotu, 9. listopada u prostorijama društvenog doma u Pribislavcu održat će se predavanje Martine Strahije pod nazivom ˈŽivot djece u Africi.ˈ Pozvani su svi roditelji i djeca iz općine Pribislavec, a predavanju se mogu odazvati i drugi zainteresirani.

U sklopu projekta suradnje pod nazivom “Turizmom razvijamo područje” u Orahovici je od 29. do 30. rujna 2021. godine održano dvodnevno događanje LAG-ova partnera, a čiji je domaćin bio LAG Papuk.

S tim povodom su i predstavnici LAG-a Međimurski doli i bregi posjetili orahovačko područje, a sudjelovali su još i predstavnici LAG-a Baranja, LAG-a Moslavina, LAG-a Srijem i LAG-a Virovitički prsten.

Prvi dan studijskog putovanja sudionici su obišli turistički adut tog kraja – Orahovačko jezero, a putem poučne staze su se uspeli na srednjovjekovni grad Ružicu. Uz stručno vodstvo su obišli modro jezero Hercegovac te ostale turističke znamenitosti grada Orahovice, a uz ručak i bogatu gastronomsku ponudu priređena je prezentacija vina orahovačkog kraja. Nakon ručka su sudionici sudjelovali na prezentaciji Vinarije PP Orahovica, a neplanirano su posjetili i destileriju Kostelac u Orahovici. Drugog dana su sudionici posjetili prvi UNESCO Geopark u Hrvatskoj i Park šumu Jankovac na Papuku, gdje su upoznati s turističkom ponudom i potencijalima razvoja ruralnog turizma baziranog na zaštićenim prirodnim vrijednostima.

Cilj cijelog projekta je podići kvalitetu života stanovnika na područjima LAG-ova partnera kroz jačanje prepoznatljivosti područja i turističke ponude. Specifični ciljevi su educirati se i razmijeniti iskustava u promociji ruralnog turizma i jačati specifične oblike ruralnog turizma objedinjavanjem prirodnih i kulturnih resursa, tradicijske baštine te posebnosti područja.

Projekt suradnje LAG-ova „Turizmom razvijamo područje“ sufinanciran je iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Mjera 19 LEADER, Podmjera 19.3 “Priprema i provedba aktivnosti suradnje LAG-a”, Tip operacije 19.3.2 “Provedba aktivnosti projekta suradnje”, Međuteritorijalni projekt suradnje.

U Međimurje je po prvi puta stigla titula najuzornije hrvatske seoske žene. Svake godine se diljem svijeta 15. listopada obilježava kao Dan seoske žene, a tim se povodom već 21 godinu za redom održao i izbor za Najuzorniju seosku ženu, ovoga puta u Pitomači, mjestu gdje je odabrana prošlogodišnja pobjednica.

Međimurje je dostojno predstavila Mateja Vranović iz Gardinovca, majka troje djece i nositeljica obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva koje se bavi proizvodnjom mlijeka i mliječnih proizvoda, bućinog ulja i heljdine kaše. Predanim i kvalitetnim radom dosad su osvojili mnoge nagrade i odlikovanja za svoje proizvode.

Čestitke na prestižnoj tituli, Mateji su uputili zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi koji su izrazili velik ponos što je najuzornija seoska žena iz Međimurja.

Mateja je deseteročlani stručni žiri oduševila odličnom prezentacijom autohtonih međimurskih proizvoda i predmeta, među kojima su se našli turoši, meso z tiblice, sirevi, koščično ulje i tradicionalni kolači. Kako bi što bolje promovirala međimurski kraj, pomogli su joj članovi Zrinske garde Čakovec. Prezentirala je i međimursku narodnu nošnju, a tijekom cijelog procesa priprema i na samom izboru imala je veliku podršku obitelji i mještana: „Ova titula zasluga je cijele obitelji, jer bez njih i njihove nesebične pomoći ne bi uspjela uskladiti brojne obaveze.“ Na izbor se prijavila sama, kako kaže – Sama sam si tu kašu skuhala – te je bila najmlađa među prijavljenim kandidatkinjama.

Na natjecanju se prijavilo 19 kandidatkinja iz 16 hrvatskih županija. Titulu prve pratilje ponijela je Matea Bello iz Požeško-slavonske županije, dok je titula druge pratilje pripala Marijani Svetić iz Ličko-Senjske županije. Prema pravilima Izbora, najuzornija hrvatska seoska žena je hrvatska državljanka, koja živi na selu, uživa ugled u svojoj sredini, ima lijepo uređeno kućanstvo i poljoprivredno gospodarstvo, proizvodi poljoprivredne proizvode i/ili rukotvorine i/ili stvara umjetnička djela. U svojoj sredini žena je poznati borac za razvitak i napredak društvenog, kulturnog i gospodarskog života žene, obitelji i zajednice. Dodajmo da će Međimurje biti domaćin 22. izbora za Najuzorniju seosku ženu.