Dana 3. studenoga 2021. godine Općina Goričan obilježila je 103. godišnjicu Goričanske republike, važnog povijesnog trenutka koji je, po mnogima, utjecao na cjelokupnu borbu Međimuraca protiv mađarske vlasti i pridonio oslobođenju Međimurske županije.
Unatoč kiši, događaj je obilježen polaganjem vijenca kod spomen ploče na Trgu sv. Leonarda te zatim prigodnim govorima i izložbama u Multimedijalnoj dvorani Općine Goričan. Jednu od izložba pripremila je udruga 54. Samostalne pješadijske bojne Čakovec, koja je nedavno proslavila svoju 30. godišnjicu osnutka, sa svojom izložbom fotografija, a posjetitelji su mogli razgledati i fotografije s proslave Goričanske republike iz 2019. godine u organizaciji KUD-a Goričan, kada se na ulicama u centru Goričana održala prava kazališna predstava, u kojoj je sudjelovalo oko 80 ljudi obučenih u odjeću iz 1918. godine, nastojeći prikazati što se tada zapravo dogodilo.
Uvodno se prisutnima obratio načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković.
– Goričanska republika je jedinstveni fenomen u Hrvatskoj i moramo biti ponosni na tu svoju povijest i na nama je da je probamo kreirati u turistički proizvod, odnosno da Općina bude prepoznatljiva po tome. Goričansku republiku probat ćemo uvrstiti i u Riznicu Međimurja i cilj nam je da što više ljudi zna o tome – istaknuo je.

Povjesničar Stjepan Hranjec pojasnio je povijesni aspekt Goričanske republike, istaknuvši kako bi bilo lijepo da načelnik daje poticaj studentima povijesti da za diplomski rad izaberu Goričansku republiku. Osvrnuo se na teško stanje u Goričanu i općenito Međimurskoj županiji tijekom 1. svjetskog rata. Ljudi su se vraćali iz rata, neki i kao invalidi, a stanovnici su ostajali bez osnovnih namirnica za život, nisu imali što jesti, a osim ugnjetavanja i otimanja stvari od strane mađarskog okupatora dogodila se i velika suša. Kap koja je prelila čašu dogodila se 1918. godine.
– 29. listopada 1918. godine Hrvatski Sabor jednoglasno je prihvatio prijedlog o raskidu s Austro-ugarskom Monarhijom, ali je Međimurje ostalo izvan novoformirane Samostalne države Slovenaca, Hrvata i Srba jer za granicu su odredili rijeku Dravu. To je Mađarima bio signal da je Međimurje njihovo i mogu raditi tu što ih je volja. Val nezadovoljstva je tako bujao, a kulminirao je 2. studenoga 1918. kada su mještani molitve za Dušni dan pretvorili u psovke i prijetnje protiv predstavnika vlasti. Poslijepodne su se prijetnje počele pretvarati u djela i pobunjeni Goričanci krenuli su u pljačku trgovaca i skladišta i okrenuli se na Općinu. Izbacili su arhivu i uništili sliku cara te zabranili službenicima općine ulazak. Isti su se vratili s vojnicima i puškama 3. studenoga 2021. Franjo Tisaj bio je samo jedan 19-godišnjak na povratku u Goričan, za koje su Mađari mislili da je pobunjenik i ustrijelili ga.
Mještani su nakon toga formirali stražu i uredili unutarnju upravu i samostalnu vlast u mjestu. Ta uprava je raskinula vezu s dosadašnjim državnim i društvenim sustavom i proglasila Goričan samostalnom republikom – opisao je Stjepan Hranjec.

Dana 14. studenog 1918. godine Mađari su se organizirali i došuljali se Goričanu te ustrijelili Vida Goričanca i još nekoliko mještana, a u pomoć su pozvali i vojnike iz Kotoribe 16. studenoga te su nasilno ugušili Goričansku republiku, koja je time, nakon dva tjedna, doživjela svoj kraj. Mađari su ostali ovdje sve do Badnjaka 1918. godine, kada je Hrvatska vojska krenula u akciju oslobođenja Međimurja. Pritom, naglasio je Stjepan Hranjec, u Goričanu su se Mađari predali bez borbe, što znači da je teren za pripojenje ovog kraja Hrvatskoj već bio pripremljen zahvaljujući revolucionarnim istupima ovih stanovnika.

Župnik Josip Drvodelić, koji je obilježio početak događaja molitvom za sve stradale u Goričanskoj republici, također se osvrnuo na povijesni dio tog događaja vezanog uz 1. svjetski rat i dodao kako se prvi okrugli stol na ovu temu održao 2017. godine.

Jelena Berečić, voditeljica Regionalnoga turističkog centra u Goričanu objasnila je kako se Goričanska republika može iskoristiti kao turistički proizvod.
– Mali čovjek iz Goričana borio se tada za svoju slobodu. Osim za teritorij, borio se i za svoj jezik, kulturu i tradiciju, odnosno nematerijalnu baštinu, koju bi trebalo održavati tamo gdje je nastala. Sve ovo trebalo bi se posložiti u turističku priču – rekla je.

– Moderni turizam danas pretpostavlja manju grupu turista i potrebu da se nešto nauči, a turisti će to najbolje naučiti kroz pripovijedanje. Dobar turizam je zapravo pričanje dobrih priča. Cilj svega je educirati turiste, koji će to znanje, kao što su određena jela, poljoprivredne običaje, recepte i sl. podijeliti sa svojim prijateljima, rodbinom, poznanicima, a tada govorimo o uspješnom turizmu – dodala je Jelena Berečić.
Događaj su svojom prekrasnom pjesmom uveličale i žene iz KUD-a Goričan na čelu s voditeljicom Marijom Ševom, a na kraju su se svi podružili na okruglom stolu uz prigodan domjenak i piće.