Za ovakvu zagonetnu fotografiju zasluge pripadaju Danijelu Rukljaču, poznatom međimurskom lovcu iz Vratišinca koji se godinama unatrag ističe u lovnom streljaštvu. Pored toga revni je uzgajivač lovačkih pasa, a ne promakne mu da se u slobodnim trenucima ne zagleda malo dublje u lovačku genezu svoje obitelji.
Glava obitelji je njegov otac Antun sa 47-godišnjim lovačkim stažom, iza njega je Danijel sa 14-godišnjim lovačkim stažom. Najmlađi lovac u obitelji, s dvije godine staža, je Danijelov sin Fran, a tek godinu dana više staža ima jedina lovkinja u obitelji Marijana IvanaRukljač.
Supružnici Danijel i Marijana Ivana su članovi LD Srnjak Macinec, otac i djed Antun je član je LD Zec Vratišinec dok je, s obzirom na godine, mladi Fran član HLS.
Prijateljski i suradnički odnosi između umirovljeničkih podružnica Domašinca i Kotoribe iz tjedna u tjedan se nastavljaju i tako se produbljuju. Kako kaže Branko Mezga, čelni čovjek Podružnice umirovljenika Domašinca, uvijek se nađu valjani i svrsi shodni razlozi za okupljanja i druženja. Nakon što su minuli tjedan umirovljenici Domašinca bili na sportskim susretima s prijateljima u Kotoribi, gdje su bili i umirovljenici Belice, ove subote su Domašinčani došli u Kotoribu uveličati Dane Općine Kotoriba, a gdje su normalno bili gosti svojih vršnjaka.
Bili su oduševljeni njihovom popodnevnom manifestacijom gdje su kotoripske udruge spravljale različite vrste jela, onako kako to najbolje čine njihovi ljudi od kuhače. Nisu mogli odoljeti, a da ne probaju mnoge od ponuđenih specijaliteta.
– Druženje na visokom pozitivnom nivou za dugo i toplo pamćenje – poručili su gosti na odlasu iz Kotoribe.
Danas nam evanđeoski odlomak govori kako su apostoli podlegli napasti da požele biti prvi. Htjeli su među sobom raspodijeliti važna mjesta, prema nekom svom kriteriju. Mislili su kako bi zgodno bilo stajati odmah do Isusa, biti ispred ostalih. I budući da su svi više – manje tako mislili, to što su nosili u srcu dovelo ih je do svađe. Isus im daje pravilo po kojemu se moraju ravnati ako žele biti njegovi: Ako tko želi biti prvi, neka bude od sviju posljednji i svima poslužitelj (Mk 9, 35) – kaže Gospodin.
Da bi im to zorno predočio, uzima jedno dijete, koje je prema shvaćanju ondašnjeg vremena bilo doista na posljednjem mjestu, i sebe izjednačuje s tim djetetom govoreći: Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima (Mk 9, 37).
U riječi koju nam danas upućuje Isus možemo uočiti dvoje. Prvo, Isus ne kaže: „među vama ne smije biti prvih!” Isus je prihvatio činjenicu različitosti sposobnosti i službi među ljudima. Uvijek ima onih koji su pretpostavljeni i onih koji su podčinjeni, onih koji zapovijedaju i onih koji slušaju, postoje sposobniji i manje sposobni ljudi. Ljudi su doduše jednaki u svome ljudskom dostojanstvu, ali nisu jednako sposobni za svaki posao i za svaku dužnost.
Drugo, ne smijemo zaboraviti da ako je već netko izabran da bude prvi, predstojnik, to nije zato da on bude gospodin, a da mu drugi služe. Naprotiv, on mora, po Isusovoj riječi, biti sluga svima, prvi preuzeti odgovornost, prvi se uhvatiti u koštac s problemima.
Isus je najbolje pokazao kako to prvi mora biti posljednji. Nije on svoje učenike poslao na križ, nego je sam to učinio. Njegov je primjer bio tako snažan da je onaj kojega je on izabrao da bude prvi, Petar, pošao za primjerom svoga Učitelja – i on je mučenički umro raspet na križu, kao i njegov Učitelj. I ostali su apostoli išli do kraja i dali svoj život poput Isusa.
Veličina čovjeka koji obnaša neku važnu dužnost ogleda se u tome kako postupa s onima kojima on može zapovijedati. Takav čovjek zna odmjeriti koliko može nekome tereta i odgovornosti povjeriti. Uvijek će imati povjerenje u one kojima je pretpostavljen. A povjerenje čuda stvara. Svijet se neće promijeniti revolucijom, ako dokinemo neki poredak u društvu. Jedino Kristov Duh može svijet osloboditi nepravde. Zavist i ljubomora među ljudima uvijek je izvor ratova i svakoga zla.
Gospodine Isuse, molimo te, daruj nam čisto i ponizno srce, koje rađa mir, milostivo i poučljivo, puno milosrđa i dobrih plodova, iskreno i postojano! Marijo Majko, takvo Srce imaš ti. Moli svoga Sina da mi budemo poput njega i poput tebe, malena djeca spremna na poslušnost i služenje.
Danas ujutro i prijepodne suho sa sunčanim razdobljima. Poslijepodne nešto više oblaka, a možda padne i malo kiše. Kišnije će biti južno od Save, a ovdje na krajnjem sjeveru zemlje samo će možda malo poškropiti. Vjetar slab. Jutarnja temperatura od 10 do 14, a dnevna između 19 i 22 Celzijeva stupnja.
Jači kišni val dolazi u noći na ponedjeljak i ponedjeljak ujutro. U popodnevnim satima slabljenje i postupan prestanak kiše. Zapuhat će umjeren, povremeno i jak sjeveroistočni vjetar. Hladnije uz temperaturu veći dio dana između 13 i 17 Celzijevih stupnjeva.
Slijedom tradicije lovci Lovačkog društva Patka Donji Vidovec/Sveta Marija će sutra u 9 u sati (nedjelja), a 14. godinu za redom na prostorima kojima gospodari, održati memorijal Dragutin Cenko.
Dragutin Cenko je bio lovnik LD Patka koji je pod tragičnim okolnostima izgubio život uređujući prostore oko lovačkog doma. Bio je draga i omiljena osoba, svakome voljan i željan pomoći, svakome je stajao na usluzi.
Dvije godine nakon njegove tragične smrti lovci su pokrenuli memorijal kako bi Dragutin preko susreta udruga triju naselja, Donji Vidovec, Sveta Marija i Donji Mihaljevec, ostao zauvijek među njima.
Članovi Kluba 54. SPB Goričan i UDVDR-a Klub Goričan, a uz pokroviteljstvo Općine Goričan, prisjetili su se tadašnjih događanja koja su bila jako bitna za daljnje oslobađanje Hrvatske. Pozdravne riječi uputio je Mladen Magdalenić predsjednik 54. SPB Kluba Goričan. Prigodnim govorima obratili su se: Josip Vadlja predsjednik Kriznog Štaba Goričan, Mijo Baranašić predsjednik Civilne Zaštite te Đuro Medvar zapovjednik noćne straže u Goričanu, načelnik općine Goričan Emanuel Sinković, Anton Jurinec predsjednik tadašnjeg Kriznog štaba Općine Čakovec, te v.d. župana Međimurske županije Josip Grivec.
Riječi Josipa Vadlje predsjednika tadašnjeg Kriznog Štaba Goričan bile su pune sjećanja iz toga vremena uz naglasak kako je u to vrijeme trebalo to sve ispregovarati s drugom stranom odnosno JNA. Naglasio je da su tada primili i prognanike koji su dolazili iz Baranje i ostalih ugroženih mjesta pogođenih ratnim zbivanjima.
Predsjednik međimurskog Kriznog štaba Anton Jurinec naglasio je da je zauzimanjem vojarne i karaula u Goričanu i D. Dubravi i zapljenom naoružanja i tenkova doprinijelo oslobađanju vojarni i samog grada Varaždina i ostatka Hrvatske.
Prigodnim govorom okupljenima se obratio i načelnik općine Goričan, Emanuel Sinković, koji je u svom obraćanju rekao:
”Zajedništvo koje je bilo 1991. i koje je dovelo do oslobađanja karaule, mora biti nit vodilja kako bi i dalje svi zajedno razvijali svoj kraj i Općinu. Uz čestitku svim međimurskim braniteljima na njihovom danu, istaknuo je i kako je izuzetno bitno povijest Domovinskog rata i stvaranja Hrvatske države prenijeti na mlade naraštaje.”
V.d. župan Međimurske županije Josip Grivec pozdravio je sve prisutne te je naglasio kao mu je uvijek lijepo biti u društvu branitelja te je i ovom prilikom čestitao svim međimurskim braniteljima njihov dan – Dan međimurskih branitelja.
Položen je vijenac i odana počast minutom šutnje za sve poginule i umrle hrvatske branitelje. Nakon službenog dijela druženje je nastavljeno uz neizostavni vojnički grah i streljaštvo.
Na Danima zlata i starih zanata, održanim u nedjelju u Donjem Vidovcu, Sara Kočiš, djelatnica Javne ustanove Međimurska priroda i Josip Grivec, zamjenik međimurskog župana održali su predavanje o kockavici, predivnom cvijetu koji posebno uspijeva u ovom donjomeđimurskom kraju gdje je još nazivaju košuta.
Predavanje je pobudilo veliki interes okupljenih jer svaki predavač cvijetu „prišao“ iz svoga kuta gledanja i na taj nam je način približio. Posebno zanimljivo je o cvijetu govorio Grivec koji cvijet poznanje od najranijeg djetinjstva i koji je rastao na livadama njegovog djetinjstva.
– Privlačila nas je njegova posebnost pa smo i prilazili s nekom vrstom strahopoštovanja – rekao je Grivec i dodao kako se sjeća savjeta starijih koji su ih kao djecu upozoravali da se to cvijeće ne smije brati.
Rekao je kako je s ‘košutom’ rastao pa ni danas ne prođe nijedno njihovo proljetno pojavljivanje. Istaknuo je radost što se cvijet sastavnica bogate prošlosti ovoga kraja pa je tema kockavice zasluženo našla mjesto u programu Dana zlata i starih zanata.
Josip Grivec je s ponosom naglasio kako Donjovidovčani itekako vode brigu o kockavici jer znaju kako se radi o zaštićenoj biljci te je u uvodnom dijelu predavanja podsjetio na nekoliko ugroza koje su zaprijetile opstanku ove rijetke proljetnice:
– Mještani Donjeg Vidovca je ne presađuju i to želim poručiti svima da ne rade. Jer ako kockavica ode iz svog staništa nema velike šanse da će na drugom lokalitetu uspijevati, a na pronađenom staništu je više neće biti. Šezdesetih godina prošlog stoljeća dogodila se na našem terenu velika melioracija koja je imala svoju povijesnu svrhu u smislu isušivanja močvara kojima je naš kraj bio okružen. Dijelom je bila pretjerana, pa se narušilo stanište kockavice sjeverozapadno od Donjeg Vidovca. Ta su polja bila izuzetno bogata kockavicama, ali je nakon te melioracije broj jedinki bitno smanjen. Onda se dogodila Hidroelektrana Donja Dubrava koja je poremetila razinu podzemnih voda i određena staništa kockavica su prestala postojati. Srećom još uvijek raste na jednom području gdje postoji utjecaj Mure. Osobno svakog proljeća s veseljem obilazim to područje i fotografiram te prekrasne cvjetove. Mi je nazivamo i košuta. Taj je naziv došao zbog toga što je kockavica plemenita, krhka i nježna poput životinje košute. Drugo objašnjenje tog njezinog naziva je da su košute preko svojih kopita raznosile njezino sjeme na druga staništa. Vjerujem da je to najljepša biljka u ovom dijelu svijeta – završio je s ponosom Grivec.
Danas i sutra na rasporedu je 6. kolo u najelitnijem međimurskom natjecanju. Mi smo pratili utakmicu u kojoj su snage odmjerili NK Bratstvo Savska Ves i NK Nedelišće.
Do kraja prvog poluvremena pala su tri gola, a atmosfera oko terena je užarena. Navijači jedne i druge momčadi daju sve od sebe ne bi li podržali svoju ekipu i ‘odveli’ ju do pobjede.
Do kraja utakmice ništa se previše nije mijenjalo, pobjedu je na kraju odnijela Savska Ves s rezultatom 2:1.
Svečanim koncertom u Varaždinskoj katedrali u petak su otvorene 51. Varaždinske barokne večeri.
U ime organizatora i osnivača, Grada Varaždina, Varaždinske županije, Ministarstva kulture i medija i Varaždinske biskupije, nastupu Baroknog orkestra Musica Cubicularis prisustvovali su gradonačelnik dr.sc. Neven Bosilj, njegov zamjenik Miroslav Marković i predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan, župan Anđelko Stričak i njegova zamjenica Silvija Zagorec, varaždinski biskup u miru mons. Josip Mrzljak te ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i njezina savjetnica Iva Hraste Sočo. U ime predsjednika Hrvatskog sabora, svečanosti je nazočio saborski zastupnik Damir Habijan, a Zdravko Zima, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića koji je pokrovitelj Varaždinskih baroknih večeri, otvorio je festival.
Brojni uglednici i uvaženi gosti uveličali su početak jednog od najstarijih i najznačajnijih hrvatskih festivala kojem je ovogodišnja zemlja partner Republika Slovenija.
Gradonačelnik Grada Varaždina pozdravio je sve prisutne riječima dobrodošlice:
„Iznimna mi je čast što vas mogu pozdraviti na 51. Varaždinskim baroknim večerima. Kultura je zasigurno najbolji i najlakši način komunikacije među ljudima i narodima, a barokna glazba svakako je univerzalan jezik za koji ne trebamo prevoditelja. Mi Varaždinci s pravom se ponosimo baroknom baštinom, posebno našom umjetničkom dušom koja opaža, a zatim vizualizira one najskrivenije izvrsnosti i najdublje vrijednosti svega što nas je stoljećima okruživalo i što je neosporno dodalo novu vrijednost hrvatskoj, ali i europskoj umjetnosti i kulturi u cjelini. Ne možemo se ne zapitati što je danas najpotrebnije jednom malom narodu, odnosno kulturnoj zajednici koja se ne samo poznaje, već i prepoznaje upravo po baroku. Potrebna je ovakva manifestacija koja nas više od 50 godina podsjeća da umjetnost, kao i život uostalom, ne poznaje granice i da je poznavanje i uvažavanje vlastite osobnosti samo preduvjet da osluškujemo potrebe svoje okoline i otvaramo se prema drugima. U tom kontekstu koristim ovu prigodu pozdraviti predstavnike zemlje partnera Republike Slovenije i sve slovenske umjetnike koji će sljedećih dana spajati dvije nacionalne glazbene kulture jer srednjoeuropska tradicija, naša zajednička duhovna baština, kroz univerzalni jezik glazbe prenosi poruku prijateljstva, europskog zajedništva, povezuje i otvara prostor budućoj suradnji. Varaždinske barokne večeri ne poznaju granice i velikim, hrabrim koracima više od pola stoljeća spajaju glazbeni svijet omogućujući da upravo taj svijet danas pripada svima nama. Zahvaljujem svima koji su ove i prethodnih godina pridonijeli da, bez obzira na okolnosti, Varaždinske barokne večeri budu sve bolje i uspješnije. Želim nam svima da sljedećih desetak dana uživamo u baroknoj glazbi, a našim dragim gostima da ponesu najljepše uspomene iz Varaždina, hrvatske prijestolnice baroka,“ – rekao je gradonačelnik.
Nakon koncerta u Varaždinskoj katedrali, uzvanici su na Trgu kralja Tomislava imali prigodu vidjeti plesni nastup slovenskih plesača Tanje Skok i Sebastia Bovera, a na Starom gradu, prije tradicionalnog vatrometa otvorenja, uživali su u atraktivnoj predstavi Čarobnog teatra Serpentes iz Ljubljane.
Varaždinske barokne večeri traju do 29. rujna 2021. godine, a donose dvadesetak koncerata koji će biti održani u Varaždinu, 11 izvedbi u pet županija te jedan koncert u zemlji partner Sloveniji. I ove je godine u sklopu festivala organiziran bogat popratni program Total barok čime se sadržaji šire na gastronomiju, kiparstvo i slikarstvo, a održat će se i nezaobilazna izložba cvijeća.
Gradonačelnik je ovom prigodom, prije svečanosti otvorenja Varaždinskih baroknih večeri, u Gradskoj vijećnici primio ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek. Održan je sastanak na kojem se uz saborskog zastupnika Damira Habijana i pročelnicu varaždinskog Konzervatorskog odjela Vesnu Pascuttini Juraga razgovaralo o vrijednim projektima koji se provode i koji će se tek početi provoditi u Varaždinu, završetku obnove HNK, nastavku obnove sinagoge i obnovi Državnog arhiva.
