Home Blog Page 3748

Vrijedna donacija Šahovskog kluba Sveta Marija mjesnoj osnovnoj školi

0

Šahovski klub Sveta Marija – Donji Mihaljevec nastavlja sa svojim aktivnostima u cilju popularizacije šaha. Nakon što je prošli mjesec mjesecu u Donjem Mihaljevcu organizirao šahovski turnir “Oluja“, kojem je prisustvovalo više od 70 natjecatelja, i kao takav je bio među najvećim turnirima u Republici Hrvatskoj, Šahovski klub pripremio je i vrijednu donaciju Osnovnoj Školi Sveta Marija, odnosno grupi Izvannastavne aktivnosti – šah.

Ovdje valja napomenuti da je upravo Šahovski klub bio inicijator uvođenja Škole šaha u mjesnu OŠ-u.

Donaciju koja se sastoji od 10 šahovskih garnitura i 6 digitalnih šahovskih satova, u vrijednosti od 4.690 kuna, ravnateljici škole Gordani Šavora Peter i voditeljici izvannastavne aktivnosti – šah Ivani Lukša Peranec uručili su predstavnici Šahovskog kluba, predsjednik Danijel Kralj i Željko Pavlic.

Tom prilikom održan je i prigodni šahovski turnir polaznika ove izvannastavne aktivnosti u kojem je 1. mjesto osvojio Dominik Horvat, 2. Antonio Kvakan, 3. Leon Orehovec. U turniru su učestvovali još i Fran Fundak, Ema Peter i Jakov Gašparić. Svi učesnici turnira nagrađeni su i medaljama koje je donirala tvrtka obitelji Kvakan “Drvostil“.

Vjera bez djela je mrtva

0

U današnjem Evanđelje Petar je u ime osta­lih apostola ispovjedio vjeru u Isusovo mesijansko posla­nje: Ti si Mesija, Pomazanik – Krist (Mk 8, 29). No, znamo da je u Izraelu pojam Mesije označavao Spasitelja i Obnovi­telja Izraela. Oni su ga zamišljali kao političkog vođu, kra­lja. Znamo, naime, da je u Isusovo vrijeme Palestina bila okupirana od rimske vlasti. I zato su Mesiju zamišljali i očekivali kao moćnog vojskovođu koji će iznenada doći sa silnom vojskom, zbaciti rimsku vlast i uspostaviti židov­sko kraljevstvo, moćno kraljevstvo poput onoga u Vrijeme kralja Davida, ili Salomona, u granicama koje još nikada do tada nije imalo, kraljevstvo kojemu neće biti kraja.

Isus potpuno obara takvo mišljenje i na jedan za apo­stole šokantan način potpuno otvoreno naviješta svoju muku. Petar, koji je malo prije tako hrabro i sigurno ispovjedio: Ti si Krist, Pomazanik -Mesija, sada se prvi suprotstavio Isusovu govoru. Petar ne može zamisliti da bi Isus kao Mesija mogao biti podvrgnut progonima i smrti. To se nikako nije moglo uklopiti u njegovo shvaćanje Mesije. Kao pravi Židov, Petar se sablažnjava nad križem i drži ga ludošću i besmislicom.

No, tu je Isus vrlo odrješit i beskompromisan. Ne štedi Petra, štoviše, postupa s njim kao što je postupio s napa­snikom u pustinji: Nosi se od mene, Sotono, jer ti nije na pameti što je Božje nego što je ljudsko (Mk 8, 33). Tvrde su to riječi. I kada o njima razmišljamo, onda dolazimo do zaključka da Sotona očito čovjeku sugerira da u životu odbaci svaki križ, da otkloni svako trpljenje. Predlaže nam kršćanstvo bez kri­ža, bez Raspetoga.

I tada Isus apostolima, ali i svima nama, tumači kako je nemoguće biti njegov učenik bez prihvaćanja križa, bez odricanja, bez boli, bez praštanja. Hoće li tko za mnom neka se odreče samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom! (Mk 8, 34).

Put za Isusom i put s Isusom pun je ljepote, radosti, ushićenja i svega onoga što su apostoli dobro osjećali, o čemu su razmišljali i što su doživljavali slijedeći Isusa iz Nazareta. No, to je i put križa, patnje, umiranja, potpunog poništenja sebe. I sve to da bi se došlo do uskrsnuća, do pobjede, do spasenja.

Apostoli su kasnije shvatili nužnost križa. Svi su oni, svaki na svoj način nosili križ, i svi odreda dali svoj ži­vot mučeničkom smrću za Krista. Petar, koji se sablažnjavao nad Isusovom riječju, kasnije je i sam umro na križu. Ako kršćanin ne svjedoči svoju vjeru u Krista time da pristaje s njima nositi križ njegova je vjera ispra­zna. Jer, vjera bez djela je mrtva. Kršćanin koji ne svjedoči svoju vjeru u Krista time da pristaje s njime nositi Križ nije vjerodostojan.

Isuse nam je dao život. Ali ne zato da ga proživimo sebično i hedonistički, da se zatvorimo u svoje se­bične interese, nego da se poput Njega darujemo u ljubavi i da svojim životom obrađujemo mnoge Njegovim milosrđem. Tada je to pravi život, darovan život, jer tko hoće život svoj spasiti, izgubit će ga, a tko ga izgubi, tko ga razda i potroši za druge, taj će ga pronaći u punini.

Pravo ljeto

0

I danas očekujemo pretežno sunčano i vrlo toplo vrijeme. Puhat će slab vjetar. Jutarnja temperatura između 8 i 12°C, a najviša dnevna temperatura do 28 Celzijevih stupnjeva u hladu.

I sutra suho, pretežno sunčano i toplo. Vjetar slab. Nakon ranojutarnjih 9-12°C najviša dnevna temperatura ide do 28, ponegdje i 29 Celzijevih stupnjeva.

FOTO Atmosferu su zapalili mladi vatrogasac i vatrogaskinja koji su stali pred oltar!

0

Danas, 11. rujna 2021. godine, u selu Sveta Marija nije se događalo vatrogasno natjecanje, već vjenčanje dvoje mladih, inače članova Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sveta Marija, Gabrijele Jakupek i Karla Tokara.

Ovaj događaj namamio je na ulice i one koji nisu bili uzvanici na vjenčanju jer takvo vatrogasno vjenčanje, s povorkom od 200 uzvanika i limenom glazbom koja je prošetala selom već se dugo nije moglo vidjeti. Među uzvanicima su bili i svi članovi DVD-a Sveta Marija.

– Jako sam uzbuđena, posebno kad vidim da su mi došli moji mali vatrogasci koje treniram – rekla nam je Gabriela Jakupek (27) trenutak prije nego što je ušla u crkvu. Gabriela je inače medicinska sestra, a u slobodno vrijeme časnica 1. klase DVD-a Sveta Marija i trenerica djeci u Vatrogasnoj mladeži te predsjednica Vijeća mjesnog odbora Svete Marije.

Njezin od danas suprug Karlo Tokar (22) je elektromehaničar koji je u slobodno vrijeme vatrogasac 1, klase DVD-a Svete Marije.

Gabrijelini roditelji, Nada i Tihomir Jakupek, objasnili su nam kako se Gabriela uključila u dječju vatrogasnu skupinu još s 5 godina.

– Htjela je postati vatrogasac još u „črevu“! – izjavila je njezina majka Nada.

Nakon vjenčanja u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, mladenci su napravili još jednu rutu po ulicama Svete Marije, ovaj put u vatrogasnim kolima. Uz vatrogasne sirene, kolona automobila krenula je na slavlje prema hotelu Crnković u Ludbregu, a pritom je prošla ispod vatrogasnih šmrkova, uzrokovajući pomutnju ostalih vozača automobila, koji su pomislili da se negdje gasi požar. Pogledajte našu fotogaleriju.

Čestitamo i želimo puno sreće mladencima!

No Images found.

Međimurska popevka „dira“ ju po sredini srca

0

U okrilju prirode perivoja Zrinskih predstavljena je nova knjiga Lidije Bajuk. Knjiga Međimurska popevka nastala je nakon autoričinih višegodišnjih pomnih terenskih i arhivskih istraživanja prirodne i kulturne tradicije Međimurja, stoji na stranicama knjižnice Nikole Zrinski. Iza Lidije Bajuk već stoji niz priznanja i nagrada, a smatra se i jednom od utemeljitelja suvremene hrvatske glazbene etnoscene.

Na predstavljanju knjige, publici se obratila etnomuzikologinja dr.sc Irena Miholić.

– Knjiga Međimurska popevka rezultat je Lidijinog desetljetnog mukotrpnog rada, arhivskih i terenskih istraživanja te iskustvenog proživljavanja kulturne i prirodne tradicije Međimurja. U knjiži se isprepliću subjektivni dojmovi i objektivni pogledi dajući joj dašak lokalnog šarma. Uz Lidijinu bogatu biografiju i uronjenost u kulturu Međimurja jasno je zašto je baš ONA napisala ovu knjigu. Ova ju knjiga „dira“ po sredini srca jer je to međimurska popevka.

No Images found.

FOTO/VIDEO U kombajnu s najvećim proizvođačem krumpira u Hrvatskoj, Mirjanom Dodlekom!

0

Dva kombajna i 10 ljudi sudjelovat će mjesec i pol dana u intenzivnoj berbi krumpira na 115 hektara polja OPG-a Mirjana Dodleka, koji se nada da u njegovoj zemlji leži oko 6000 tona krumpira. Provozati se na njegovom kombajnu i vidjeti kako traje berba, bio je pravi doživljaj.

Tvrtka Mirjana Dodleka, DODLEK-ARGO, inače je najveći proizvođač krumpira u Hrvatskoj, pa smo bili ugodno iznenađeni kad nas je njezin vlasnik, koji je naravno uvijek vrlo zaposlen, pristao odvesti na polje i provesti nas kombajnom i svojim halama kako bismo vidjeli cijeli proces berbe, procesuiranja i pakiranja krumpira.

Akcija počinje na polju, gdje se prvo kombajnom vadi krumpir, kalibrira od zemlje i nečistoća te stavlja u velike palet kutije. Šofer misije je Karlo, jedan od Mirjanovih tri sina, koji mora dobro paziti da se ne zabuši u neki objekt kraj polja ili auto, jer štete su vrtoglave. A je l i se tako nešto već dogodilo, nećemo vam reći, ali u jedno se kunemo: svakome se može dogoditi nezgoda, bez obzira koliko spretan ili siguran za volanom bio!

Karlo Dodlek

Za vrijeme berbe na kombajnu, Dodlekova ekipa treba paziti na grumene zemlje ili eventualno gnjile krumpire, koji se tako ručno odvajaju na traci i bacaju u drobilicu. Hm, što ako nekom od radnika promakne neki uljez, zapitali smo se.

– Svaki naš krumpir prolazi četiri kontrole prije distribucije: prvo na kombajnu, zatim prilikom kalibriranja na sitni i krupni krumpir, pa nakon toga slijedi kontrola na pranju pa posljednja kontrola prilikom pakiranja – objašnjava Mirjan.

Prvo što nas je zabrinulo, osim da ne ispadnemo iz kombija, bilo je to – gdje će Mirjan Dodlek uskladištiti sav svoj krumpir, s obzirom na to da je glavnina novih skladišta za krumpire kakve obvezuje nova regulacija na razini Europske unije, još uvijek nedovršena.

– Na našem OPG-u već imamo takvo skladište, kapaciteta 2500 tona krumpira, koje smo napravili prije nekoliko godina, prvi u Hrvatskoj. U sklopu naše tvrtke Dodlek-AGRO već imamo aktivan dio skladišta kapaciteta 1600 tona krumpira, tako da će svi krumpiri biti adekvatno zbrinuti. Naime, ovaj krumpir koji sad beremo, sorta salatni krumpir, ide direktno u prodaju u trgovačke centre. Čekamo da padnu kiše i zahladi, a tada ćemo brati krumpir koji će biti potrebno skladištiti.

Pitali smo ga hoće li imati dovoljno krumpira, s obzirom na vrućine i suše te značajno smanjenje broja proizvođača krumpira diljem Hrvatske, koji su morali odustati od uzgoja krumpira zbog toga jer nemaju adekvatna skladišta.

– S kooperantima i vlastitom proizvodnjom planiramo distribuirati ukupno 17 – 18 tisuća tona krumpira. S obzirom na značajno smanjenje prinosa, kao tvrtka koja se bavi proizvodnjom, pakiranjem i distribucijom krumpira, naravno da ćemo u nestašici naručiti krumpir. Prioritet su nam uvijek hrvatski proizvođači, pa tako trenutno imamo dogovor o nabavi krumpira iz Slavonije – objašnjava Dodlek.

Nakon berbe, krumpir prolazi put kroz strojeve koji nalikuju znanstvenoj fantastici, a koji ih dalje odvajaju na krupne i sitne komade, peru te pakiraju u odgovarajuća pakovanja te zatim plasiraju na tržište. Jedan od novijih strojeva, koji sam slaže vreće krumpira na palete i zatim ih obavija prozračnom mrežom za transport, je super pametan i moćan stroj koji se može programirati na razne načine. Glavni radnici na pakiranju su ga se isprva preplašili, no s vremenom su shvatili da ga mogu savladati. Što se troška oko struje tiče, za to isto Dodlek ne treba brinuti jer je na OPG-u sagradio solarnu elektranu od 250 Kw koja snabdijeva cijeli pogon. Opet smo se zabrinuli – preuzimaju li strojevi ljudsku radnu snagu, događa li se upravo scenarij kakvog predviđa budućnost?

– Ali, nema radne snage! – odgovara nam Dodlek koji je sretan što postoje ovakva čuda moderne tehnologije, te nam opisuje kakav novi kombajn namjerava nabaviti za iduću sezonu krumpira:

– Mnogo je veći, te ima sustav protoka zraka koji detektira i odvaja krumpir od kamenja. To nam je posebno važno zbog zemljišta koja u sebi imaju dosta kamenja.

I na kraju, želimo puno sreće svima koji su krenuli s berbom krumpira!

Učenici Ekonomske i trgovačke škole Čakovec brojnim aktivnostima obilježili Olimpijski dan

0

Dok je dio profesora Ekonomske i trgovačke škole Čakovec bio na stručnom usavršavanju u školi, dio je s učenicima “napunio baterije” za novu školsku godinu.

U srijedu 8. rujna krenuli su laganom šetnjom od Macanovog doma u Čakovcu do Restorana „Fontana“ u Mačkovcu. Nakon kraćeg odmora nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture organizirali su međurazredna natjecanja u povlačenju užeta i skakanju u vrećama. U povlačenju užeta najuspješniji su bili učenici 2.kš razreda koji su u finalu nadjačali maturante 4.a. Najbrže u skakanju u vrećama bile su učenice: Žana Vuković (2.ur), Sara Pokrivač (1.kš) i Lea Marodi (2.kš).

Slobodno vrijeme nakon igara učenici su proveli igrajući odbojku na pijesku, nogomet, badminton i rukomet, a neki su jednostavno uživali u prirodi, šetnji i druženju.

-Zahvaljujemo domaćinima što su nas srdačno dočekali i omogućili nam korištenje objekta i vanjskih terena. Kao ekoškola brinuli smo da okoliš iza nas ostane čist i uredan. Nakon trosatnog druženja svi smo veseli i nasmijani uz pjesmu krenuli prema Čakovcu, poručuju iz Ekonomske škole.

Idućih godina zbog Covida možemo očekivati veću smrtnost od raka u Hrvatskoj

0

Međunarodni tim predvođen specijalisticom onkologije dr. Karolinom Kalanj iz Zagreba objavio je u publikaciji Froniters znanstvenu studiju o utjecaju pandemije na smanjenje ukupnog broja prijama drugih pacijenata u 33 hrvatske bolnice tijekom prošle godine, javlja Danica.

Rezultati su poražavajući: ukupan broj prijema smanjen je za 21 posto u odnosu na trogodišnji prosjek prije pandemije 2020. godine. Studija je pokazala koliko pacijenata oboljelih od karcinoma i drugih teških bolesti i hitnih stanja nije dobilo pravodobnu skrb u Hrvatskoj lani.

“Znamo da je nisu dobili zbog preusmjeravanja bolničkih kapaciteta i mjera kontrole rizika kako bi se osiguralo hitne intenzivne krevete za Covid pacijente”, naglasio je jedan od autora studije dr. Stjepan Orešković.

On ističe kako će se izračun povećane smrtnosti i novog tereta bolesti (BOD) moći napraviti za nekoliko godina.

“No, već sada ozbiljne studije pokazuju da će odgode u ranoj dijagnozi i liječenju raka, tijekom petogodišnjeg razdoblja, povećati stope smrtnosti od raka u sljedećim kategorijama: dojka (9%), kolorektalna (16%), pluća (5%) , i jednjak (6%).

Danica također prenosi da je druga studija u Velikoj Britaniji predvidjela da bi se stopa smrtnosti od raka mogla povećati za 20% u razdoblju od 12 mjeseci i rezultirati sa 6000 dodatnih izbježivih smrti”, upozorava Orešković.

Prema studiji, broj prijama kod onkoloških bolesnika smanjio se u prosjeku za 14 posto: s prosječnih ranijih 44.206 na 38.176 prijama u 2020. godini. U tercijarnim bolnicama zabilježen je pad od 16 posto u broju prijema povezanih s karcinomom i neoplazmom, dok su u sekundarnim bolnicama takvi prijemi smanjeni za 6 posto.

Cijelu studiju pogledajte ovdje.

Veseli zvuci Puhačkog orkestra odjekivali Osnovnom školom Prelog

0

Već tradicionalno, početkom nove školske godine, Puhački orkestar Grada Preloga predstavlja se učenicima Osnovne škole Prelog. U školskoj sportskoj dvorani članovi Puhačkog orkestra zasvirali su učenicima razredne nastave. S nekoliko riječi obratio im se voditelj orkestra prof. Igor Hrustek, te predstavio svaki pojedini instrument. Tako su učenici mogli saznati nešto više o flauti, saksofonu, tubi, trubi, trombonu i bubnjevima.

Svaki instrument predstavljen je s nekoliko taktova glazbe. Slušajući vesele zvuke poznatih skladbi, svi su zapljeskali u ritmu. Cilj ovog posjeta bio je potaknuti djecu osnovnoškolske dobi da se uključe u orkestar i bave glazbom. Inače, Puhački orkestar Grada Preloga poziva sve zainteresirane na upis novih članova.

Dođite i pridružite se veselom glazbenom društvu. Upisi će se vršiti u utorak, 14. rujna, od 18 sati, u Prelogu, na adresi Glavna 5 (prostor „stare knjižnice“). Sve informacije o upisima možete potražiti kod voditelja Puhačkog orkestra Grada Preloga Igora Hrusteka, na broj telefona 098/659-952.