Home Blog Page 3708

Jesen će nam pokucati na vrata

0

I danas toplo, ali nestabilnije. Uz povremeno više oblaka mjestimice može pasti malo kiše ili pljusak, ali još uvijek ništa značajno. I dalje se nastavlja južina uz umjeren jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 18, a najviša dnevna između 25 i 28 Celzijevih stupnjeva.

Sutra više nalik jeseni. Većinom oblačno i svježije, povremeno s kišom. Vjetar će okrenuti na umjeren sjeveroistočnjak pa će se temperatura sniziti na 20-ak Celzijevih stupnjeva.

U subotu i nedjelju puno oblaka i mjestimična kiša. Zasad subota ipak djeluje malo bolja nego nedjelja, ali nije sasvim sigurno.

Do kraja 2022. godine bit će sanirane sve ceste u Svetoj Mariji i Donjem Mihaljevcu

0

Na 3. sjednici Općinskog vijeća Općine Sveta Marija, održanoj 14. rujna 2021. godine u 19 sati u prostorijama Općine, najviše se razgovaralo o gorućoj temi – sanaciji ulica uništenih tijekom radova na sustavu kanalizacije u naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec. Saznali smo da se mještani trebaju još malo strpiti, jer sanacija cesta počinje uskoro, a za manje od godinu i pol sve bi trebalo biti tip-top.

Na sjednici je, uz načelnicu Općine Sveta Marija Đurđicu Slamek i predsjednicu Jedinstvenog upravnog odbora Ivanku Herc-Kaser, sudjelovalo svih devet vijećnika: Dražen Šulj (predsjednik Općinskog vijeća), Ivica Kočiš, Marija Frančić, Antonio Frančić, Ružica Mustač, Gabriela Jakupek, Ivica Mustač, Željko Pavlic i Brankica Igrec.

Na dnevnom redu bilo je 5 točaka uz još dodatnu 6. točku, koje su sve prihvaćene većinskim brojem glasova (7), od čega vijećnici Ivica Mustač i Željko Pavlic ni jednom nisu bili „Za“.

Nakon prihvaćenog Zaključaka o osvajanju Izviješća o radu načelnice za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. godine, druga točka bio je Polugodišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2021. godinu. Na računu Općine Sveta Marija trenutno se nalazi oko 2 i pol milijuna kuna.

Općina će se zadužiti 8 milijuna kuna za obnovu cesta

Najviše rasprava izazvala je treća točka – Odluka o dugoročnom zaduženju Općine Sveta Marija za reknostrukciju nerazvrstanih cesta u Općini Sveta Marija. Tom Odlukom Općina će se zadužiti za 8 milijuna kuna, a taj novac utrošite će se na sanaciju cesta uništenih radovima na sustavu kanalizacije u naseljima Sveta Marija i Donji Mihaljevec.

Vijećnik Ivica Mustač dao je opasku da taj novac neće biti dovoljan, međutim načelnica Đurđica Slamek je objasnila:

– Svjesni smo da to nije dovoljno novca, međutim to je maksimum zaduženosti koji si smijemo priuštiti kao općina, a s tim novcem ćemo pokušati napraviti najviše što je u našoj moći.

Načelnica je objasnila i kako je inače 8,5 milijuna kuna maksimum na koji se općina smije zadužiti jer dug smije iznositi najviše 20 posto od osnovnog proračuna.

Na svaku cestu ići će fini sloj asfalta

– Kako bi se troškovi, koji bi realno koštali oko 20 milijuna kuna, sveli na minimum, odnosno na 8 milijuna kuna, rijetko koja ulica će se raditi nova u potpunosti, međutim svaka ulica će se sanirati prije ili kasnije, pri čemu će se na sve sanirane ulice stavljati završni, fini sloj asfalta, a također smo se odlučili na opciju da sve frekventne ulice u Svetoj Mariji budu proširene za jedan metar, odnosno s 4 na 5 metara širine (kao što je sad slučaj u Donjem Mihaljevcu) – objasnila je načelnica.

Općina Sveta Marija napravila je izradu projekta za obnovu cesta u realnoj vrijednosti od 20 milijuna kuna, međutim jednostavno dosad nije bilo natječaja iz projekata EU fondova na koji bi se taj projekt mogao prijaviti pa Općina mora sama prionuti na sanaciju cesta.

Hrvatske ceste sanirat će glavnu, Čakovečku ulicu u Donjem Mihaljevcu i Glavnu ulicu u Svetoj Mariji. Županijska uprava za ceste sanirat će ceste koje spadaju u rang županijskih cesta: Ulicu Andrije Habuša koja od Svete Marije do Donjeg Mihaljevca te u Donjem Mihaljevcu Dravsku i Kolodvorsku ulicu, dio Ulice maršala Tita i Ulicu Franje Novaka.

S obzirom na no da će se velik dio cesta u Donjem Mihaljevcu sanirati od strane ŽUC-a, Općina Sveta Marija će u tom naselju sanirati mali ostatak cesta, za što će se izdvojiti 1 milijun kuna, dok ostatak od 7 milijuna kuna ide za obnovu cesta u Svetoj Mariji.

Ne računajući dijelove cesta koje će sanirati mađarska tvrtka izvođač radova, Općina će najvjerojatnije započeti s obnovom i proširivanjem cesta za jedan metar prvo Kolodvorske ulice i Ulice Katarine Zrinski, a zatim slijede Ulice Matije Gupca, Mirka Dvorskog, Trg bana Jelačića, Braće Radić, Braće Kanižaj i Vladimira Nazora.

Samo manje frekventne ili slijepe ulice sanirati u postojećem stanju, odnosno neće se proširivati, a to su u Svetoj Mariji: dio Ulice Ivana Žbulja, Zelengaj, Ulica Pavleka Miškine, Mije Hunjadi i Vladimira Nazora.

Kada će biti gotova sanacija cesta?

Sve ceste će se sanirati prije ili kasnije, bilo novcem od Općine bilo novcem od EU fondova, a do kraja 2022. godine u pravilu bi trebale biti sanirane sve ceste, istaknula je načelnica i dodala kako će Općina Sveta Marija ukupno sanirati oko 15 kilometara cesta.

Na sjednici su usvojene i odluke o manjim izmjenama: u Odlukama o osnivanju Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija i Pravilnik o kriterijima za ocjenjivanje službenika i namještenika Jedinstvenog upravnog odjela Općine Sveta Marija, kako bi bili usklađeni s novim zakonima, a dodatna, 6. točka bila je prihvaćanje Odluke o izboru člana Nadzornog odbora Međimurskih voda, kojeg biraju svake četiri godine pojedinačne jedinice lokalne samouprave na području Međimurske županije, a u ovu skupinu spadaju Donja Dubrava, Donji Vidovec, Kotoriba, Sveta Marija, Donji Mihaljevec i Prelog. Za članicu Nadzornog odbora izabrana je Dina Matulin iz Donjeg Vidovca.

Grupacija ovih općina je inače predložila da se član NO-a Međimurskih voda bira na dvije umjesto na četiri godine, a ako prijedlog bude prihvaćen na Skupštini Međimurskih voda uskoro, prve dvije godine član nadzornog odbora bio bi iz Donjeg Vidovca, a druge dvije godine iz Svete Marije.

Na sjednici je također naglašeno kako je završena izrada projekta nadogradnje dječjeg vrtića u Svetoj Mariji te da je projekt kandidiran za mjeru 7-4-1, odnosno sredstva EU fondova i sad je na redu čekanje. Za one koji se pitaju – nažalost, za ta sredstva ne mogu se javiti projekti kao što su sanacija cesta ili izgradnja sportske dvorane.

Samopopisalo se već više od 6000 stanovnika Međimurja; za to vam treba 20-ak minuta

0

Na dan 15. rujna 2021. godine do 15 sati, u prvoj fazi provedbe Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (samopopisivanje), uspješno se popisalo već 6.011 stanovnika Međimurske županije.

Ukupno se u ovom razdoblju samopopisalo više od 273.000 stanovnika Hrvatske, od čega dakle  6.011 u Međimurskoj županiji.

Podsjećamo, Državni zavod za statistiku provodi popis stanovništva Republike Hrvatske. Od 13. do 26. rujna 2021. godine možete sebe i članove svog kućanstva sami popisati putem elektroničkog sustava e-Građani, a ako to ne učinite online, u razdoblju između 27. rujna i 17. listopada imat ćete „osobni intervju“ s popisivačima na terenu.

Sebe i članove svog kućanstva možete popisati putem poveznice „Samopopisivanje“ na stranicama Popis2021.hr. Taj će vas link odvesti na sustav e-Građani gdje trebate napraviti autentifikaciju za ulazak te zatim ispuniti upitnik.

Kako teku samopopisivanja u Međimurskoj županiji, upitali smo Ivanu Soptu iz Državnog zavoda za statistiku.

– Pripreme teku u skladu s planiranim aktivnostima i nije bilo odstupanja od rokova – rekla nam je.

S obzirom na opsežnost upitnika, zatražili smo je i podatak o tome koliko, prema njihovoj procjeni, traje ispunjavanje upitnika. Odgovor je bio: 20-ak minuta za četveročlano kućanstvo.

Dakle, odvojite 20-ak minuta i… sretno!

U Prelogu nastoje unaprijediti radni potencijal teže zapošljivih i žena s nižom razinom obrazovanja

0

Završna konferencija u sklopu projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći II“, održana je u prostorima Poduzetničkog centra Prelog, u utorak 14. rujna 2021. godine. Projekt je predstavila voditeljica projekta Marija Igrec.

Cilj projekta „Pomozi, Zaposli, Usreći II“ bio je unapređenje radnog potencijala teže zapošljivih žena i žena s nižom razinom obrazovanja te povećanje razine kvalitete života krajnjih korisnika. U okviru projekta zaposleno je 10 žena pripadnica ciljanih skupina koje su se brinule o 60 korisnika i pružale im uslugu pomoći u kući.

Vodeći partner u projektu bio je Grad Prelog, a ostali partneri bili su Centar za socijalnu skrb Čakovec, u drugom dijelu projekta Centar za socijalnu skrb Prelog te Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Čakovec.

Saborski zastupnik i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, zahvalio je svima koji su sudjelovali u projektu, dodajući da postoje naznake o nastavku projekta kroz novi Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava „Zaželi – program zapošljavanja žena – faza III“, početkom sljedeće godine.

Također je najavio da će se u najkraćem mogućem roku, u suradnji sa Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, kroz program javnih radova moći zaposliti osam žena, dosadašnjih pružateljica usluga u projektu „Pomozi, Zaposli, Usreći II“.

U sklopu završne konferencije svima su se obratili predstojnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnog ureda Čakovec, Nikola Hren te ravnateljica Centra za socijalnu skrb Prelog Melita Novak – Ban. Organizacija završne konferencije sufinancirana je u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. iz Europskog socijalnog fonda.

Uhljebi u čakovečkim vrtićima ili…?

0

Na facebook grupi „ČAKOVČANKE I ČAKOVČANCI“ u kojoj stanovnici grada Čakovca i okolice dijele novosti i informacije, osvanula je objava revoltiranog Dalibora Klobučarića.

Kao član grupe koja ukupno broji 26 tisuća članova, Dalibor je u svojoj objavi oštro pozvao na sankcioniranje odgovornih priloživši slike odgajateljica gradskog vrtića Cipelica u Čakovcu kako bojaju igrala i uređuju vrtićko dvorište.

U objavi na stranicama grupe Dalibor je napisao:

„Ovo je već prevršilo svaku mjeru, da odgajateljice u vrtićima koje se brinu za djecu moraju farbati i održavati vrtić dok uhljebi doma hlade j***. Mislim stvarno. Sad je trenutak da nove gradske vlasti reagiraju i riješe se korova u svojim organizacijama. Sramota. Fotografija je iz dječjeg vrtića Cipelica, snimljena s javne površine. Odgajateljice farbaju, uljepšavaju i bore se da to malo kaj imaju bude ugodno iskustvo za „njihovu“ djecu. Ajmo reakcije naš prelijepi grade Čakovec“ – stoji u objavi.

Njegova objava skupila je 224 oznake „sviđa mi se“ i 37 komentara koji mahom odobravaju Daliborov stav.

Izdvajamo neke od komentara koji su izazvali najviše odjeka, poput onog Paule Radek koja je napisala:

– Grad Čakovec „prijatelj“ djece mora više izdvojiti kako za vrtićki, tako i za školski uzrast.

Članica grupe Jasmina Stanić slučaj pak je komentirala jednostavno napisavši: „JAKO ŽALOSNO.“

U komentarima se proziva aktualna ravnateljica Gordana Šoltić-Siladi, ali i Grad Čakovec od kojeg članovi grupe traže prikladno sankcioniraju odgovorne. Svi se pak članovi koji su komentirali objavu slažu se da je posao ličenja i uređivanja prostora vrtića posao vrtićkog domara, a ne odgajateljica.

I župan Kolar podržao Pavlicovu inicijativu za obnovu pruge do Zagreba

0

Prije nekoliko dana održan je u Krapini sastanak u uredu župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, a kojem su prisustvovali domaćin župan Kolar, Željko Pavlic, predsjednik MDS-a, autor i pokretač inicijative i saborska zastupnica dr. Andreja Marić, koja će ovu inicijativu predstavljati u Hrvatskom saboru.

Na sastanku je Željko Pavlic županu Kolaru predstavio osnove Inicijative kojom se Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture predlaže da u programske i proračunske dokumente ministarstva uvrsti i projekt i osiguraju sredstva za obnovu, modernizaciju i elektrifikaciju cijele dionice postojeće pruge Kotoriba-Čakovec-Varaždin-Novi Marof-Zabok-Zagreb. 

Pavlic je istaknuo da je glavni razlog za pokretanje ove inicijative bilo stanje na terenu, odnosno svojevrsna prometna izolacija u kojoj se nalaze Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija u odnosu na grad Zagreb, a time
i prema cijeloj Hrvatskoj, a što se posebno odnosi na željeznički promet. -Naime, dovoljno je pogledati vozni red i uvjerit ćemo se u slabu prometnu povezanost ovog dijela Hrvatske sa Zagrebom. Prema voznom redu prvi vlak iz 
Kotoribe kreće ujutro u 4:18 i vozi do Varaždina u koji stiže u 5:08, slijedi presijedanje u drugi vlak koji iz Varaždina kreće u 5:26, a stiže u Zagreb u 7:49. Ukupna vožnja od 145 kilometara traje 3:31 minutu. 

Dakle, u vrijeme dok u Europskoj uniji vlakovi udaljenosti kao što je između Kotoribe i Zagreba prevaljuju mjereći
u minutama, mi i dalje te udaljenosti prelazimo mjereći u satima.

To stanje je neprihvatljivo i mi ovom inicijativom predlažemo Ministarstvu da predvidi sredstva za obnovu postojeće
pruge do Zagreba kako bi se postiglo da putovanje od Kotoribe do Zagreba traje 1h i 30 minuta, a od Varaždina do
Zagreba, udaljenost je samo 90 km, odnosno 1 sat – istaknuo je tom prilkom Pavlic i dodao: -S obzirom da je Ministarstvo u narednim godinama najavilo velika ulaganja u željeznicu od preko 20 milijardi kuna, mislimo da se trebaju odvojiti sredstva i za obnovu postojeće pruge od Kotoribe, Čakovca, Varaždina, Novog Marofa, Zaboka do Zagreba.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar podržao je ovu inicijativu, također ističući važnost i za Krapinsko-zagorsku županiju jer veliki dio trase ove pruge prolazi kroz Krapinsko-zagorsku županiju, povezujući gradove Bedekovčinu, Konjšćinu, Zlatar Bistricu, Budinšćinu, Zabok sa Zagrebom. No, željeznička veza je, kao i na cijeloj trasi, spora tako da stanovnici ovog dijela Zagorja,unatoč blizini Zagreba, moraju utrošiti puno vremena da stignu do Zagreba. -Da bi se to promijenilo potrebna je hitna modernizacija i elektrifikacija ove pruge – naglasio je župan Kolar.     
Na kraju sastanka Željko Pavlic zahvalio je županu Kolaru na podršci i najavio da će podršku ovoj inicijativi zatražiti još od nekih čelnika lokalne i regionalne samouprave, kako bi njezina percepcija u Ministarstvu bila što ozbiljnija.

UNESCO područje Mure, Drave i Dunava proglasio prvim na svijetu 5-državnim rezervatom biosfere!

0

„Proglašenje od strane UNESCO-a važan je pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30% kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava”, rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.
 
Iako ideja o 5-državnom UNESCO rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav datira s kraja prošlog stoljeća, rad institucija na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine. Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.

„Proglašenje od strane UNESCO-a važan je pokazatelj međunarodne suradnje i zajedničke zelene vizije, značajan korak naprijed u očuvanju prirodnog i kulturnog blaga regije te snažan primjer ujedinjenja zemalja sa zajedničkim ciljem očuvanja prirode. Ovo je i važan doprinos implementaciji Strategije EU-a za bioraznolikost, kojom se do 2030. godine želi obnoviti 25.000 km rijeka i zaštititi 30% kopna EU. To je samo još jedna potvrda mandata svih pet zemalja da zajednički krenu s obnovom i zaštitom krajolika Mure, Drave i Dunava”, rekla je Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije, svjetske organizacije za zaštitu prirode koja je od samoga početka dio ove inicijative.
 
Iako ideja o 5-državnom UNESCO rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav datira s kraja prošlog stoljeća, rad institucija na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine. Područje rezervata biosfere obiluje rijetkim staništima poput velikih poplavnih šuma, pješčanih i šljunčanih sprudova, strmih obala, rukavaca i mrtvica. Upravo su ona dom najveće populacije orla štekavca u Europi i gnjezdilište mnogih ugroženih vrsta ptica poput bregunica, male čigre i crne rode, staništa dabra i vidre te riba kao što je kečiga.

Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja.
 
„U vrijeme klimatske krize i velikog izumiranja vrsta, zaštita prirode postaje pitanje preživljavanja. Proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav važan je korak prema zelenoj i održivoj budućnosti u kojoj nema više prostora za negativne prakse poput novih projekata izgradnje hidroelektrana, nepotrebne regulacije rijeka ili vađenja sedimenta. Europsku Amazonu stoga vidimo kao dobar primjer suživota ljudi i prirode“, dodala je Kalauz.

Vrijednost zaštite ovog područja prepoznala je i Europska unija koja je kroz svoje programe podrške sufinancirala projekte u vrijednosti većoj od 20 milijuna eura, a koji pridonose zaštiti prirode i razvoju ovog područja.
 
„Iako smo proglašenjem 5-državnog rezervata biosfere postigli jako velik korak za očuvanje tih triju rijeka za sve buduće naraštaje, još nas čeka puno posla. Kako ne bismo imali još jedan ‘papirnati park’, potrebna je veća predanost donositelja odluka, ali i gospodarstvenika s ciljem poticanja održivog razvoja Europske Amazone. Očekujemo nastavak dobre suradnje, istinski živi rezervat biosfere u kojem se priroda obnavlja, potiče inovacija i u kojem su lokalne zajednice pokretači promjena“, istaknula je voditeljica inicijative Mura-Drava-Dunav u WWF Adriji Ivana Korn Varga.

Kraj velike nogometne karijere Nikole Bukala uz gostovanje Slaven Belupa u Prelogu

0

Nogometni klub Mladost Komet ugostio je, u utorak 14. rujna, prvoligašku ekipu Slaven Belupa. U prijateljskoj utakmici, gosti su uvjerljivo slavili rezultatom 0:7. Prije same utakmice, gradonačelnik Ljubomir Kolarek i jedan od trenera u Nogometnoj školi Mladosti Komet Damir Pigac, predali su mali poklon Lovri Zvonareku, čestitavši mu na njegovom transferu u Bayern iz Munchena. Lovro je ponikao na terenima Mladosti Komet te sa deset godina prešao u redove Nogometnog kluba Slaven Belupo, a puno sreće u karijeri poželjeli su mu svi igrači i navijači Mladosti Komet. Direktor Slaven Belupa Aleksandar Aleksovski predao je vrijednu donaciju Nogometnom klubu Mladost Komet, u iznosu od stotinu tisuća kuna, kao zahvalu na dosadašnjoj suradnji nogometnih škola, a velike zasluge za ovu donaciju pripadaju i Josipu Zvonareku te obitelji Zvonarek.

Od dugogodišnje nogometne karijere u seniorskom nogometu oprostio se Nikola Bukal, dugogodišnji igrač i kapetan Mladosti Komet. Nikola Bukal u dresu kluba iz Preloga odigrao je 385 utakmica i postigao 28 golova te s Mladosti prošao i brojne lijepe i ružne trenutke. Danas je Nikola igrač veteranske momčadi kluba i trener jedne od kategorija u Nogometnoj školi Nogometnog kluba Mladost Komet, a njegovi dečki Noel, Borna i Niki polako kreću njegovim stopama. Skroman poklon predali su mu predsjednik Mladosti Komet Željko Sokač te Josip Zvonarek, također dugogodišnji predsjednik kluba iz Preloga.

No Images found.

Čakovčance sve više zabrinjava okupljanje i opijanje mladih po dječjim igralištima i parkovima

0

U prostorima Društvenog doma Novo Selo Rok održana je 3. sjednica Gradskog vijeća Grada Čakovca. Pred vijećnicima je bila samo jedna točka dnevnog reda – Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Čakovca za razdoblje od 01.01. do 30.06.2021.

Kako je pojašnjeno, sjednica s jednom točkom dnevnog reda održana je zbog zakonske obveze,  jer se predstavničko tijelo o njoj mora očitovati najkasnije do 15. rujna tekuće godine. No, okupljanje vijećnika na sjednici bila je prilika da se na aktualnom satu postave pitanja vezana uz aktualnosti na gradskom području.

Vijećnike je zanimalo kakvi su gradski planovi vezani uz Društveni Dom Slemenice, kad će početi izgradnja Centra za odgoj i obrazovanje te IV. osnovne škole, koliko je Centar za kulturu u prvoj polovici godine ostvario prihoda temeljem provedbe međunarodnih projekata, kad će se obnavljati Trg Republike u Čakovcu te pročelja u gradskom središtu. Skrenuli su i pozornost na potrebu osvjetljavanja prometnice od glavnog ulaza na Gradsko groblje do željezničkog prijelaza, te potrebu pojačanih patrola komunalnih redara i zaštitarskih službi na dječjim igralištima u naselju Travnik te Parku Rudolfa Kropeka i to zbog sve češćeg okupljanja osoba koje na tim mjestima konzumiraju alkohol i druge opijate. Zatražili su da ubuduće dio materijala koje dobivaju uoči sjednica bude i Izvješće o stanju kapitalnih investicija koje se provode na području Grada.

Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini odgovorila je da je Dom u Slemenicama predimenzioniran za to naselje, da se traži rješenje da se taj prostor iskoristi. Što se tiče Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec, postoji građevinska dozvola, vrijednost je preko 70 milijuna kuna, a novac predviđen u proračun grada i države nedovoljan je za početak radova ove godine. Pojačano se traže izvori financiranja kako bi radovi počeli iduće godine. Nadalje, održan je sastanak s vlasnicima zgrada u središtu Čakovca kako bi se dogovorio model po kojem bi se preko spomeničke rente obnovile fasade na korzu. Što se tiče obnove Trga Republike završen je program odabira postupka javnog arhitektonskog- urbanističkog natječaja i to za idejno rješenje. Natječaj za izvođenje trebao bi se raspisati iduće godine, provodit će ga Udruženje arhitekata Međimurja, a prije toga građani i struka moći iznijeti svoja mišljenja o predloženom izgledu Trga.

Vijećnici su većinom glasova usvojili Polugodišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Grada Čakovca.  Kako je u uvodnom dijelu obrazložila pročelnica Upravnog odjela za financiranje i proračun Lidija Jaklin, u prvoj polovici ove godine ostvareni su ukupni prihodi i primici u visini od 128.428.366,23 kuna, dok su rashodi i izdaci realizirani u iznosu od 125.581.387,26 kuna. Uz preneseni rezultat iz prethodnih godina od -9.502.425,73 kuna, ukupni rezultat izvještajnog razdoblja iznosi -6.655.446,76 kuna.