Na Trgu međimurske prirode, jedinom trgu prirode u Republici Hrvatskoj u subotu 9. listopada je održana kulinarska manifestacija „Eko kotlić na Trgu međimurske prirode“. Domaćin manifestacije bila je Međimurska priroda – Javna ustanova za zaštitu prirode, s namjerom okupljanja ekoloških i srodnih udruga koje svojim radom doprinose procesima zaštite prirode te da kroz zajedničko kuhanje uspostave bolji partnerski odnos.
Sudionici prvog eko kotlića na Trgu međimurske prirode bili su Ekološka udruga Platana Nedelišće, MNK Vidovski zlatari Donji Vidovec, Udruga turističkih vodiča Međimurski vodiči Čakovec, Planinarsko društvo Bundek Mursko Središće, Planinarski klub Extrem Čakovec, 7Plus Regionalni tjednik Varaždin, Udruga šumoposjednika Jegnjed Čakovec, SRD Verk Križovec, Udruga Frkanovčani Frkanovec, Zaštitarsko-ekološka udruga Čaplja Podturen, Mjesni odbor Miklavec i Hrvatska gorska služba spašavanja Stanica Čakovec. Gastro druženje na adresi Međimurske prirode nije bilo natjecateljskog karaktera jer cilj manifestacije nije bila pobjeda, već zajedničko druženje i razmjena iskustava. Priroda se ne može štititi samo institucionalno ako u nju nije uključeno lokalno stanovništvo. Ovakve manifestacije najbolji su primjer da se ljudi međusobno povežu i upoznaju. U sklopu manifestacije održana je mini izložba Gljivarskog društva Smrčak iz Čakovca na kojoj su se posjetitelji mogli upoznati s gljivama našeg podneblja te dobiti savjet kako u prirodi determinirati gljive.
Atmosferu s 1. Eko kotlića na Trgu međimurske prirode pogledajte na videozapisu objavljenom na YouTubeu i kanalu Međimurska priroda:
Besplatno zapratite kanal Međimurske prirode na platformi YouTube gdje možete pronaći i druge videozapise na temu prirode i zaštite prirode. Na istom kanalu pogledajte i serijal podcastova „Šalica razgovora‟ kroz koji se predstavljaju djelatnici Međimurske prirode.
Perica Hajdarović simpatičan je 30-godišnjak koji se na mjestu načelnika Općine Podturen našao sa samo 25 godina. Velika je to odgovornost, brinuti o Općini koja broji čak šest naselja u svom sastavu: Podturen, Celine, Ferketinec, Miklavec, Novakovec i Sivica, te paralelno raditi dva posla, jer Perica Hajdarović svakog radnog dana putuje i na posao u Tehničku školu Čakovec, gdje od 2015. godine radi kao nastavnik strojarstva i razrednik 3. S2 razreda (CNC operateri), što mu je bio i logičan slijed događanja nakon što je završio Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i vratio se u svoj rodni kraj, Podturen.
Perica Hajdarović osoba je koja će se uvijek boriti za bolji svijet i truditi se promijeniti stvari na bolje, a u njegovom političkom djelovanju i pozitivnom imidžu svakako mu pomažu njegova upornost te pristupačnost prema mještanima i medijima. Kad se nakon studija vratio kući, Perica Hajdarović aktivirao je lokalnu mladež na razne aktivnosti, a tada nije ni slutio da će postati zapažen lik i uskoro završiti i u načelničkom stolcu. Drugi mandat već je tu, pa smo provjerili kako diše…
Perica kao nastavnik u Tehničkoj školi Čakovec
Radite u Tehničkoj školi Čakovec kao nastavnik strojarstva i kao načelnik? Je li naporno raditi dva posla?
– Da, radim od jutra do mraka. U principu kombiniram vrijeme na način da, kad nisam u školi, onda sam na Općini, bez obzira je li to prijepodne ili poslijepodne. Sve slobodno vrijeme sam na Općini. Doma dolazim tek navečer…
Kako izgleda vaš tipičan radni dan?
– Pa, od 9. mjeseca, za vrijeme škole, obično sam na Općini ujutro od 7 do 13 ili 14 sati, ovisno kad mi počinje nastava, pa sam u školi do 18 ili 19 sati i odlazim kući, nakon čega si još nešto odradim, ili odmaram uz televiziju. Srećom, živim s roditeljima, a inače ne bih stigao sam voditi brigu i o kućanstvu. Naravno, pomažem roditeljima koliko god mogu.
A kad je vrijeme za privatni život, i kako on izgleda?
– Vikendom, koliko stignem! Opuštam se uz druženje s djevojkom, šetnjama s psom – njemačkom ovčarkom Zarom, vožnjom biciklom…
U slobodno vrijeme srest ćete ga na biciklu
Tko vam je najveća podrška u životu?
– Moja obitelj, roditelji i sestre Dijana i Jasmina, te moja djevojka. Ona je Splićanka i zajedno smo već tri godine.
Volite li raditi kao nastavnik i razrednik?
– Da, volim raditi s djecom, zanimljivo je, svaki dan nešto novo i nove avanture. Sad je bilo problema s online nastavom, to mi se ne sviđa, draže mi je predavati u školi.
Životni moto vam je „Nikad ne odustaj“, je li vam to pomoglo i privatno i poslovno?
– Je, nikad se ne predajem! I kad su problemi u općini, ili školi, bilo gdje, ne predajem se. Uvijek se maksimalno trudim i ne odustajem. Zbog toga sam valjda i došao na funkciju načelnika jer, dok sam djelovao u Udruzi mladih, htjeli smo nešto postići i bili smo jako uporni u tome.
Prije kandidature za načelnika, tu u Općini bio sam anonimac. Studirao sam u Zagrebu, vratio se doma i radio godinu dana, nakon čega sa, zajedno s još šestero osoba 2016. godine pokrenuo Udrugu mladih.
U sklopu Udruge mladih organizirali smo razne radionice za mlade, plesnjake, kvizove znanja… Zvali smo i druge udruge mladih, organizirali akcije uređenja okoliša, priključili se raznim akcijama zajedno sa zaštitarsko-ekološkom udrugom Čaplja.
Imali smo dosta akcija, a kroz to djelovanje upoznao sam se i s problemima u Općini. Tako me bivši načelnik Josip Lepen zapazio i kontaktirao te u meni vidio svog nasljednika. Pod njegovim utjecajem odlučio sam se učlaniti u HDZ 2017. godine.
Koje naselje Općine Podturen je najrazvijenije, a koje treba najviše ulaganja?Što radite po tom pitanju?
– Trudimo se da svako naselje razvijamo ravnomjerno, ali, naravno, najrazvijenije je centralno naselje Podturen jer ima i školsku dvoranu, atletsku stazu… Djeca iz svih naselja dolaze ovdje u osnovnu školu, a u Društvenom domu Podturen događaju se najbitniji događaji. No, što se razvoja svih naselja tiče, zadnje četiri godine, kako sam na funkciji načelnika, maksimalno se trudim ulagati u svako naselje, što se vidi i iz proračuna. Naravno, ne mogu se uspoređivati projekt atletske staze u Podturnu s projektom sportskog igrališta u nekom manjem naselju, ali svaki projekt je napravljen shodno mogućnostima naselja i važan.
U kakvom ste odnosu s mještanima, kontaktiraju li vas često?
– U dobrim samo odnosima, a kao i valjda sve načelnike, puno me kontaktiraju. Nažalost, komunalni redar nam je neočekivano, već 6 mjeseci na bolovanju, pa sam po potrebi i komunalni redar, što ću… Nadali smo se da će se redar vratiti s bolovanja pa smo čekali, no vjerojatno ćemo mu sada morati konačno pronaći zamjenu. Proteklih mjeseci smo komunalni radnik i ja više-manje rješavali razne situacije, nekako smo se snalazili.
Perica zatrpan dokumentima u Općini
U kakvom ste odnosu s Romima iz obližnjeg romskog naselja?
– Izabran je novi predstavnik u Vijeću, u dobrim smo odnosima, i s prošlim vijećnikom sam bio u dobrim odnosima. Neki od Roma su svjesni toga da sami sebi štete spaljivanjem otpada, koji se događa i tu, međutim, to nažalost ne prestaje. Nisu plaćali komunalne usluge dvije godine. Napravili smo veliki sastanak i onda su počeli ponovno plaćati, a Pre-kom im je vratio kante. Trenutna situacija u romskom naselju je takva da pola njih plaća zbrinjavanje otpada, a pola ne. Uzme li Pre-kom kante onima koji ne plaćaju, ovi koji plaćaju će opet nastradati…
Ovo vam je početak drugog mandata. Koji su vam najveći ciljevi?
– Najveći ciljevi su mi da se u Općini Podturen riješi kanalizacijska mreža! Na to sam stalno upozoravao i u prošlom mandatu. Naime, pročišćivač otpadnih voda napravljen je u naselju Podturen još 2012. godine, međutim samo selo Podturen ima kanalizaciju, ali ostala naselja još nemaju jer se mijenjao projekt. Kanalizacijska mreža trebala proći kroz selo Novakovec, no omjer cijevi je bio premali i zbog toga se trebalo preprojektirati.
Već se trebala početi graditi kanalizacija i u drugim naseljima, no nikako da do toga dođe. To je jedan od najvećih i najvažnijih projekata za mještane naše općine. Trenutno pročišćivač otpadnih voda radi sa samo 10 posto kapaciteta. Sad će se kanalizacijskom mrežom spajati naselja Mala Subotica, Belica, Dekanovec, Domašinec te dio općine Mursko Središće (selo Križovec) i dio Općine Vratišinec (selo Remis) (Aglomeracija Podturen). Ekvivalent pročišćivača ove Aglomeracije Podturen je 17.600 stanovnika, a trenutno je na 5.600.
U planu je i izgradnja općinskog dječjeg vrtića. Sad postoje samo dva privatna vrtića u Sivici i Podturnu. Tu je i projekt kojeg smo kandidirali za mjeru 7-4-1, a to je Sportsko-rekreativni centar Podturen, gdje bi bili i prostori za udruge, nogometni klub, fitness centar… Čekamo rezultate tog natječaja.
Prošli tjedan dobili ste priznanje za ulaganja u sportu. Okakvim ulaganjima je riječ?
– Uredili smo igralište NK Podturen, igralište NK Graničar u Novakovcu, zatim prostorije NK Dubrava u Sivici, a ove godine planiramo urediti prostorije NK Budućnost u Miklavcu.
Član steZrinske garde Čakovec?
– Član sam samo dvije godine, ali kako je bila korona, išao sam samo na memorijalno polaganje vijenaca. No, ja sam samo član udruge, nisam gardista.
Najdraži film i, što stezadnje gledali u kinu?
– Iskupljenje u Shawnshankeu. U kinu sam zadnje gledao „Brzi i žestoki“, prije korone.
A, tako i vozite, kako nam se čini?
– Ah, uvijek negdje žurim, ha ha, vrijeme brzo prolazi, pa stisnem gas tu i tamo…
Vodeći se uzrečicom: “Za dobre želje, sjećanja i slavlja nikada kasno“ jučer su se u mjesnoj župnoj crkvi na večernjoj sv. misi uz nekoliko vjernika okupili i članovi LD Jarebica Kotoriba. Namjera im je bila, s dva dana zakašnjenja, u zajedništvu proslaviti nebeskog zaštitnika sv. Huberta.
Svetu misu je služio mjesni župnik vlč. Ivan Kljunić iz čije nadahnute pripovijedi izdvajamo: „Danas se na poseban način sjećamo sv. Huberta. Rodio se u plemićkoj obitelji. Obratio se kad je kao raskalašeni mladić loveći na Veliki petak. Bog se sv. Hubertu objavio u svjetlećem križu kojega mu je pokazao jelen i u tom križu ovaj svetac prepoznao je poziv da život posveti Kristu. Priroda i lov doveli su ga Bogu. To nas potiče na zahvalnost Bogu za prirodu te brigu o njoj, a sami smo svjesni kako se pojedinci odnose prema prirodi. Osobito je to povlastica lovaca čije se aktivnosti u velikoj mjeri odnose na očuvanje staništa, uzgoj divljači, a tek manji dio vezan je uz lov. Bog je čovjeku dao slobodu koja je povezana s odgovornošću, a isto tako dao mu je i prirodu da njome upravlja kao dobar gospodar. Oni koji uništavaju prirodu ne ponašaju se onako kako to od nas očekuje Bog. Upravo ste vi oni koji su stalno u prirodi i oni koji su svjesni što to znači uništavanje okoliša, jer ako bismo samo lovili, brzo bi nestalo divljih životinja. Zbog toga se uvijek brinite da se ne naruši ravnoteža u prirodi.“
I na kraju je župnik rekao zanimljivu misao, kako su sve udruge vrijedne, ako se u njima okupljaju ljudi koji jedne druge gledaju s onim poštovanjem kakvim nas gleda Bog, te jedni druge podupiru kako bi živjeli one vrijednosti koje nas je Bog naučio.
Za fotografiranje pred oltarom lovci su tradicionalno donijeli svoje najvrjednije znakovlje, društvenu zastavu i trofejne jelenje rogove.
07.09.2020., Bjelovar - Po prvi puta u povijesti hrvatskog skolstva prvi dan nastave u novoj skolskoj godini poceo je pod sasvim novim epidemioloskim uvjetima. Tako je i u bjelovarskoj IV. Osnovnoj skoli gdje su ucenici ulazili na cak pet ulaza u razlicitim vremenskim razmacima, te su nosili maske.
Photo: Damir Spehar/PIXSELL
Školarci se u ponedjeljak vraćaju u školske klupe, a HZJZ je objavio nove upute.
Uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju maske su obvezne u sljedećem situacijama:
– Za učenike od 5. razreda OŠ nadalje tijekom cijelog boravka u školi i tijekom boravka u učionici, čak i kada je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između svih osoba (učenika, nastavnika i dr.) veći od 1,5 m.*
– Za učenike srednjih škola tijekom cijelog boravka u školi i tijekom boravka u učionici, čak i kada je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između svih osoba (učenika, nastavnika i dr.) veći od 2 m.*
– Za nastavnike, odgajatelje i druge djelatnike škola i dječjih vrtića kao i roditelje i druge odrasle osobe tijekom cijelog boravka u školi/dječjem vrtiću i tijekom boravka u učionici, odnosno odgojno-obrazovnoj grupi, iznimno cijepljeni odgajatelji i učitelji razredne nastave kao i odgajatelji i učitelji razredne nastave koji su unazad 12 mjeseci preboljeli koronavirus ne trebaju nositi masku kada borave u svojem razrednom odjelu odnosno u svojoj odgojno-obrazovnoj grupi.
– Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole (uključujući četvrti razred) kod prolaska zajedničkim prostorijama odnosno u svim situacijama kraćeg trajanja kada se učenici jednog razrednog odjela miješaju s učenicima drugog razrednog odjela (u učionici učenici do 4. razreda, uključujući četvrti razred, ne nose masku).
– Za vrijeme trajanja aktualne epidemiološke situacije nadležni lokalni stožer, na prijedlog ustanove i suglasnost osnivača, ne može odlučiti da za pojedinu školu učenici ne moraju nositi maske te da nastavnici u učionici ne trebaju nositi masku neovisno o razmaku.
– Raspored sjedenja u učionicama nužno je organizirati na način da se ostvari što je mogući veći razmak između učenika. Djeca rane i predškolske dobi, kao i učenici s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe, ne nose zaštitne maske. Izuzet od obveze nošenja maske u školi može biti samo učenik/djelatnik čije zdravstveno stanje to onemogućuje; navedeno utvrđuje nadležni školski liječnik za učenika ili obiteljski liječnik za djelatnika. 2/2
– Maske nije potrebno nositi za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture, drugih oblika tjelesne aktivnosti i za vrijeme objeda
Kad je 32-godišnji Tomislav Horvat, rodom iz Podturna, a danas stanovnik Domašinca, kao dijete prvi put u ruke primio šibicu, nije ni slutio da će jednog dana postati vjerojatno jedini umjetnik na svijetu koji se bavi izradom skulptura od šibica.
Izrada skulptura od šibica umjetnost je koja zahtijeva mnogo vremena, upornosti, truda i strpljenja, objašnjava Tomislav Horvat, koji se danas, kao oženjeni čovjek s malim djetetom, zaposlen u tvrtki Ginstal u Čakovcu, ponekad ustaje u 4 sata pa do 7 sati, do odlaska na posao, radi na svojoj trenutnoj, najzahtjevnijoj skulpturi „Stvoritelj“. Ona će prikazivati talijanskog umjetnika renesanse Michelangela kako izrađuje svoje najpoznatije djelo – kip Davida.
David
Na „Stvoritelju“ radi već četiri godine, a još će dvije
Na „Stvoritelju“ Tomislav Horvat radi već pune četiri godine, a trebat će mu, kaže, još dvije. Zasad je na svoje djelo utrošio već 240.000 šibica, a napravio je postolje, velik dio Michelangela i polovicu tijela kipa Davida. Cijela skulptura bit će visoka više od pet metara.
Svakoj šibici koju Tomislav postavlja u svoje skulpture ručno skalpelom reže glavicu, a Michelangelova kosa predstavljala mu je poseban izazov jer je za kosu svaka vlas jedna četvrtina šibice, što je također ručno rezao skalpelom, a na glavi ima oko 10.000 vlasi! Predanost, volja i strpljenje nešto su bez čega je ovaj hobi nemoguć i osjećaju se u svakoj njegovoj skulpturi, u pogledu na svaku šibicu.
Michelangelo
Njegove prethodne skulpture, koje je izlagao na izložbama diljem Hrvatske, uključuju „Kuma“, na kojem je radio 1,5 godina i potrošio 117.000 šibica; „Pijanistu“ na kojem je radio 2,5 godina i koji ima 219.000 šibica te „Očajnik“ na kojem je radio 1,5 godina i sadrži 54.000 šibica. Lik kuma, odnosno Al Pacina koji ga utjelovljuje u filmskoj trilogiji „Kum“ odabrao je jer mu je to jedan od omiljenih filmova svih vremena.
Kum
Kako je sve krenulo?
– U trećem razredu srednje (Graditeljska škola Čakovec, smjer: građevinski tehničar) na predmetu Povijest umjetnosti oduševio me mozaik od keramike iz talijanske renesanse, pa sam razmišljao kako bih mogao napraviti neku maketu od mozaika, primjerice od lomljenog stakla… Na koncu sam se dosjetio šibica, koje su lako dostupne i po koje sam samo trebao skoknuti u trgovinu i tako je krenulo – priča Tomislav.
Svakoj šibici skalpelom reže glavicu
Radio je imaginarne makete raznih građevina, crkava, vjetrenjača, tvrđava, čak i laptop od šibica. Međutim, makete mu nakon pet godina više nisu bile dovoljno izazovne, pa je krenuo s nečim mnogo zahtjevnijim i nečim čime se vjerojatno nitko drugi na svijetu ne bavi – izradom skulptura od šibica.
– Znam da jedan čovjek radi glave od šibica, međutim nisam našao nikoga na svijetu tko radi cijele skulpture od šibica kao ja – otkriva Tomislav. Sad ste se već sigurno više zainteresirali, pa odmah da vam ukažemo da na Facebooku možete pratiti njegovu stranicu „Art of Matchsicks“.
Kako sve to spoji?
– Prvo sam šibice lijepio ljepilom Moment, što nije bilo dobro, a i kašljao sam… Jedan iskusan stolar iz Podturna, Slavko Vidović, dao mi je dobar savjet – danas koristim ljepilo Patex od Henkela. To je ljepilo prilično fleksibilno, a šibice su savitljive. Za podlogu koristim, ovisno o skulpturi, drvo ili šperploču, pa su skulpture dosta teške za prenošenje za izložbe. Za Davida sam čak stavio materijal XPS (to je kao tvrdi stiropor). Prvo se napravi oblik, pa se premazuje, a zatim lijepe šibice. Na kraju impregniram skulpturu sredstvom protiv vlage i moljaca, pri čemu je bitno da je lak mat, kako bi se vidjela tekstura – objašnjava Tomislav.
– Poslije izložbe i prenašanja skulptura, na njima imam minimalne popravke, maksimalno dva sata posla – dodaje.
Izložbe i može li se od njih nešto zaraditi
Tomislav Horvat svoje je radove kao samostalni umjetnik počeo izlagati 2015. godine, prvi put u Knjižnici Tina Ujevića u Zagrebu, zatim u Scheieru u Čakovcu za vrijeme Porcijunkulovog. Godine 2017. imao je izložbe u muzeju Croata insulanus u Prelogu te u Gradskoj kavani u Čakovcu, a 2018. godine osvojio je 1. nagradu na skupnoj izložbi u Istarskoj sabornici u Poreču, gdje je svoje radove izložilo ukupno 56 uzlagača.
Tomislav Horvat na izložbi svoje skulpture Kum
Godine 2019. imao je tri izložbe: u Maloj galeriji u Poreču, u Galeriji događanja u Zagrebu te u Scheieru u Čakovcu, a 2020. u galeriji Razvid u Zaprešiću. Ove godine nije imao izložbe, jer se ne želi, kaže ponavljati.
– Napraviti izložbu je kruna rada. Htio bih dovršiti „Stvoritelja“ i onda ga izložiti – kaže Tomislav. Na upit ima li kakve financijske koristi od svoje umjetnosti, odgovara:
– Izložbe financira Ministarstvo kulture, prijavite se i ako vas odaberu, izlažete. Nažalost, kultura je kod nas na marginalnom mjestu, pa su sredstva za izlagače mala i sretan sam ako si uopće uspijem pokriti troškove prijevoza – objašnjava Tomislav.
Kako njegova obitelj prihvaća taj hobi
Supruga Klaudija (28) priznaje da mu nekad zna prigovoriti neka više vremena provede s njom i 2-godišnjim sinom Franom, odnosno pomogne joj, no, kaže, sve se uspiju dogovoriti.
– Kako radim u Županijskoj bolnici Čakovec, u nedostatku osoblja premjestili su me na Covid-odjel, gdje sam provela mjesec dana i radila u smjenama, pa je bilo teže organizirati se, inače se sve dogovorimo – objašnjava Klaudija.
Tomislav sa suprugom Klaudijom i sinom Franom
– Maksimalno se prilagođavam svojoj obitelji, pa tako ustajem u 4 sata i radim na skulpturi do 7, prije odlaska na posao, umjesto nakon posla, kad vrijeme provodim s obitelji – kaže Tomislav.
Ljubav prema trčanju
Uz posao, izradu skulptura od šibica i obiteljski život, Tomislav Horvat se od 2017. godine bavi i rekreativnim trčanjem, pri čemu je skroman, ali nije nam promaknuo niz medalja koje je osvojio na raznim trkačkim natjecanjima. Prije je trčao u prosjeku tri puta tjedno, no nakon jedne ozlijede te preboljenja korone, koja mu je jako teško pala iako je mlad, zdrav i bavi se sportom, trčanje se trenutno prorijedilo.
– Trčanje mi je antistres terapija, a izrada skulptura od šibica meditacija. Zanimljivo je da je to dvoje zapravo vrlo slično, jer i za jedno i za drugo treba puno, puno upornosti, strpljenja i vremena – ističe Tomislav.
Posjetitelji kina i dalje mogu na filmske projekcije bez COVID potvrde, poštujući mjere razmaka i nošenja maski za lice. Danas u 20:00 sati je na rasporedu Venom 2, dok nas sutra u 17:00 sati čeka animirana avantura Obitelj Addams 2: Izlet.
Ulaznice su i dalje besplatne, blagajna se otvara sat vremena prije projekcije, a ljubazno se mole svi da dođu barem 10 minuta ranije kako bi se izbjegle gužve.
Uz poštivanje aktualnih mjera, i dalje možemo uživati u svim najnovijim kino naslovima. Sve detaljnije informacije o nadolazećem programu možete saznati na https://czk-rudar.hr/.
Dok se gotovo cijela Europa pa tako i Međimurska županija suočavaju s četvrtim, vrlo opasnim valom pandemije zbog čega su se brojne vlade odlučile na ponovo pooštravanje mjera.
Međimurke su u subotu svoj bijeg od depresivnih tema potražile u šetnji ulicama grada Čakovca. A šetnju su iskoristile i za pokazivanje noviteta iz vlastite garderobe.
Danas (u subotu) prije podne na čakovečkom Trgu Republike bilo je vrlo živo. Naime, Darko Zver, kandidat za međimurskog župana stranke Fokus, predstavio je novinarima i publici jednu od glavnih točaka predizbornog programa. Točku je nazvao: rješavanje problema, napredak i bolji suživot s romskom manjinom.
Za bolji život i kvalitetniju integraciju romske nacionalne manjine u društvo, kaže Zver, moramo najprije iskreno i otvoreno progovoriti o stvarnim problemima u romskim naseljima u Međimurskoj županiji. Država je najviše odgovorna što se na potpuno krivi način isplaćuju subvencije i pomoći.
– Ova Vlada, kao i one prije nje, na žalost ide linijom manjeg otpora i umjesto da rješava probleme, ona isplatama socijalne pomoći kupuje mir i glasove na izborima. Kao novi župan Međimurske županije zahtijevat ću da se ova praksa potpuno izmijeni – kazao je Darko Zver, i napomenuo da u našoj županiji čak 80 posto socijalne pomoći primaju Romi.
Zalagat će se za uvođenje vaučera, umjesto keša te kvalitetniji obrazovni program. U ovim stavovima podržao ga je i Krešo Kovačić, koji živi u romskom naselju u Pribislavcu, ali gradi si kuću u Lopatincu u koju se sa ženom i dvoje djece namjerava useliti iduće godine.
– Oduvijek sam želio biti svoj. Završio sam školu i otvorio obrt za suhu gradnju, ali i građevinu općenito. Zasad radimo ja i moj brat te nekoliko praktikanata, i u poslu nemamo nikakvih problema. Smatram da je Darko jedini kandidat za župana koji može provesti i dovesti kvalitetnije promjene u život Roma i zbog toga ima moju podršku i podršku moje obitelji, ali i brojnih drugih Roma koji žele raditi i svojoj djeci osigurati bolju budućnost – kazao je Krešo Kovačić, koji je promijenio prezime kad se posvetio poduzetništvu.
Na zahtjev okupljenih novinara, Darko Zver otkrio je i ime kandidata za svog zamjenika. To je Boris Bistrović, a više o njemu bit će riječi na jednoj od budućih pressica.
