U Facebook grupi “Policija zaustavlja” objavljena je poruka zahvale jedne majke iz Međimurja.
– Želim pohvaliti međimursku policiju. Nisu svi policajci loši… Neki dan u METTS-u imali smo situaciju. Pošto muž radi, a ja sam nezaposlena priuštimo djeci sve kaj moremo, al plaća 4800 kuna, na 5 člana obitelji, kinder jaje za 10 kuna je nekad luksuz. Došla je neka mlada, crna, lijepa policajka, sređena ko barbika, mužu je jenput dala upozorenje umjesto kazne, a sad i ovo, stajala je kraj nas i čula je kak me sinek traži kinder jaje, rekla sam mu da nemamo novaca za to i on me samo tužno pogledal, ali hvala bogu on je dobro dijete i nije nikakve scene radil. Kad smo izašli, vani nas je čekala policajka i dala mojem sinu kinder jaje, čokolino i još brdo slatkiša. Taj sjaj u očima i osmijeh mojega maloga je neopisiv. Hvala međimurskoj policiji – napisala je presretna majka, a objava je prikupila popriličan broj lajkova i komentara.
Ksenija Bartolić Ban iz Donjeg Mihaljevca primjer je uspješne i hrabre žene koja se u prosincu nada otvoriti objekt kakvih kronično nedostaje na području Međimurske županije, posebno Donjeg Međimurja – „Dom za starije i nemoćne osobe Ksenija“. Saznajte njezinu priču i više o novom domu, u kojem će ona pokloniti ljubav i brigu starim i nemoćnim ljudima u njihovoj posljednjoj životnoj etapi.
Ksenija Bartolić Ban ovih dana završava uređenje unutrašnjih i vanjskih prostorija velike kuće na rubnom dijelu Donjeg Mihaljevca, koju je kupila i uredila sa svrhom da ju pretvori u dom za starije i nemoćne osobe. Važan je to korak za Donje Međimurje, jer na potezu Prelog – Otok – Hodošan – Hemuševec – Draškovec – Donji Mihaljevec – Sveta Marija – Donja Dubrava – Donji Vidovec – Kotoriba nema niti jednog staračkog doma ili doma za starije i nemoćne, osim domova za psihički bolesne osobe u Orhovici i Kotoribi. Postoji jedan dom za starije i nemoćne osobe u Štefancu, a domovi u Čakovcu su krcati. Zbog toga, kaže Ksenija, mnogi stari ljudi iz Donjeg Međimurja moraju ići u Podravinu, gdje ima puno više domova.
– Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području naselja Svete Marije i Donjeg Mihaljevca bilo je 414 osoba starijih od 65 godina, koji sada imaju 75 godina, a trenutno je u Općini Sveta Marija čak 80 ljudi koji su smješteni po domovima izvan ove općine.
Prednost ovog doma, kapaciteta 10 osoba (7 pokretnih i teže pokretnih (koji hodaju uz pomoć štaka ili hodalice) i 3 nepokretne) je u tome što je smješten na rubnoj lokaciji naselja, s dvije strane kuće ima vrt, u kojem je planirano i polje lavande, te trenutno u jednoj sobi izlaz na terasu.
Sobe u domu zadovoljavaju mnogo više od standarda hrvatske norme, za što je vjerojatno zaslužno i školovanje i utjecaj boravka u Sloveniji vlasnice Ksenije Bartolić Ban (45), koja nam otkriva svoju zanimljivu životnu priču.
Rodom je iz Donjeg Mihaljevca, ali školovanje je završila u Mariboru i po zanimanju je prvostupnica sestrinstva. Prije dvije godine u Zagrebu je završila i posdiplomski studij palijativne medicine, a u struci radi već 18.5 godina. Karijeru je započela kao patronažna sestra zadužena za područje Kotoribe, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca te djelomično Svete Marije i Donjeg Mihaljevca, gdje je provela 7 godina. Idućih 9 godina radila je kao medicinska sestra u Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Orehovici, a nakon toga godinu dana djelovala je u UNICEF-u u sklopu projekta „Health for Roma“ u kojem je obilazila romska naselja u Međimurju i pružala pomoć najpotrebitijima, od mjerenja tlaka do davanja savjeta o uzimanju terapije.
Osjećala se zakinuta za očinsku ljubav – O otvaranju doma za starije i nemoćne počela sam zapravo razmišljati već u djetinjstvu. Bila sam vanbračno dijete, a moj otac, koji je umro prije 4 godine, Josip Igrec, nikad nije uopće htio stupiti sa mnom u kontakt, pa mi je nedostajala očinska ljubav, a kao maloj mi je nedostajala i mama. Oduvijek sam znala kako je to osjećati se odbačeno i željela sam pomoći drugima – priča nam Ksenija Bartolić Ban.
– Uvijek sam se pitala kako bi bilo sjesti u očevu krivo, nazvati nekoga tata… Bila sam uskraćena za očinsku ljubav, a dosta mi je nedostajala i majka. Ona je, naime, zbog financijskih razloga otišla raditi u Sloveniju dok mi je bilo samo 9 mjeseci i do svoje 6. godine živjela sam s djedom i bakom, a mama je dolazila vikendima. Nakon toga otišla sam kod mame u Maribor, gdje sam se i školovala – otkriva Ksenija.
– Nakon postdiplomskog studija palijative trebala sam napisati esej za završni rad. Naslov mog eseja bio je „Patnja iz prošlosti“, gdje sam opisala sva svoja pitanja na koja nikad neću dobiti odgovor, vezano uz smrt mog oca prije 4 godine. Rođena sam 1976. godine i tada je to bilo vrijeme u kojem sam se kroz djetinjstvo uvijek morala dokazivati jer sam bila vanbračno dijete, uvijek sam bila nekako odbačena i sa strane, barem sam se ja tako osjećala. Taj esej opisuje moje bolno iskustvo odrastanja, a izabran je između tisuće eseja i objavljen u knjizi „Služiti čovjeku – putokaz humanosti u medicini“.
Ksenija na promociji knjige ‘Služiti čovjeku’
Zna kako se osjećaju stari, usamljeni ljudi – Volim pomagati ljudima, znam kako se osjećaju stari, usamljeni ljudi. Sve ono što nisam imala tijekom odrastanja sada želim pružiti ljudima koji su na kraju svog života. Mladi danas jednostavno nemaju vremena za te stare ljude i to je danas najveći problem – kaže Ksenija i dodaje:
– Starim ljudima puno znače male sitnice, kao što su topla riječ, zagrljaj, razgovor, da netko s njima proslavi blagdane… U kontaktu sam i s našim orguljašem Dominikom Kanižajem, donijet ću od doma klavijature te sam s njim dogovorila da za Božić, Uskrs, rođendanske proslave, dođe i odsvira im kako bi se oni dobro osjećali, kao i doma, ili čak i bolje. Jer ovdje, dok vam obitelj doveze svog najdražeg, morate se skrbiti za njega. Moja struka nije moje zanimanje, već je ona moj način života. Živim za dan kad ću se ujutro probuditi, spustiti se dolje i biti na svom poslu, gdje ću provoditi cijeli dan sa starijima. Kad oni odu spavati, a obično idu ranije na spavanje, nakon 20 sati, vratim se gore, složim im terapiju, obavim papirologiju i to je to – kaže nam Ksenija.
Riječ je o obiteljskom poslu – Ovo je posao koji zahtijeva 24 sata na dan, ali dok ga volite, nište vam nije teško – naglašava Ksenija, koja će u vođenju doma imati veliku pomoć svojih kćeri i zeta. Njezina starija kći Nikolina (21) je završila Srednju medicinsku školu i sada također studira sestrinstvo, u Zagrebu, a Barbaru (19) je završila za tehničara cestovnog prometa, ali se upisala na tečaj za njegovateljicu i zaposlit će ju u Domu kao njegovateljicu na 4 sata. Njezin zet, Nikolinin muž, također je medicinski tehničar koji trenutno studira sestrinstvo, pa će joj i oni uskakati dok je nema.
Ksenijina kći Nikolina, buduća zaposlenica Doma
– Jako mi je važno imati pouzdane osobe koje mogu ostaviti štićenicima u slučaju da moram negdje nužno otići – ističe Ksenija.
– Što se hrane tiče, ja ću pripremati doručak i večeru, a ručak će nam svakodnevno dostavljati restoran Mlin iz Donjeg Vidovca.
U poslu joj doduše neće pomagati suprug, od kojeg se rastavila prije 6 godina.
– Da sam ostala u braku, ne bi mi uspjelo ovo otvaranje doma za starije i nemoćne – tvrdi Ksenija.
Ksenijine kćeri Barbara i Nikolina
Prizemlje je najvažnija stvar za štićenike – U našem sustavu se uvijek nađete pred zidom i teško vam je implementirati svoje ideje u sustav, pogotovo ako vam nadređeni nisu iz struke, jer oni to teško shvaćaju. Tako da već dulje vrijeme razmišljam o svom poslu i tako sam ga konačno i pokrenula – opisuje Ksenija.
Dodaje kako je tražila kuću u kojoj će svi štićenici biti u prizemlju i kad je prvi put vidjela ovu kuću, odmah se zaljubila u nju jer ima prostrani hodnik, velike sobe, izlaz na terasu…
– Sve je to izrazito važno jer znam kako je kad stariji ljudi borave na katu, jer sam probala nekoga tko ima 100 kilograma vuči kolicima na kat. Tako da mislim da kad jednom dođe na kat, taj više ne ide van.
Je li teško otvoriti dom za starije i nemoćne, odakle financije? – Kupnju i renoviranje kuće napravila sam iz privatnog kapitala. Predala sam poslovni plan za početak za samostalnu djelatnost za sufinanciranje države, u iznosu od 75.000 kuna, pa ću kroz 15-ak dana vidjeti hoće li mi država odobriti sufinanciranje, no u svakom slučaju ne bih se mogla upuštati u ovo bez svog kapitala – objašnjava Ksenija i dodaje:
– U svemu mi je mnogo pomogla mama, koja već 44 godine radi u Sloveniji kao građevinski tehničar i bavi se renovacijom i opremanjem staračkih domova. Njezina ekipa mi je sve napravila po normativima.
Prostor prema europskim, a ne hrvatskim standardima – U Hrvatskoj je prošle godine izašao novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji određuje za jednog korisnika doma 4 kvadrata, što je jako malo. To je jedan krevet i jedan ormarić i to je to. Između dva kreveta pokretnih osoba treba po hrvatskom zakonu biti 65 cm, a kod kreveta nepokretnih 120 cm, što je jako malo. U mom domu je za jednog korisnika 7.5 – 8 kvadrata, što je ovdje zapravo nadstandard. Iako, u Sloveniji se ide još gore, svaka soba mora imati i vlastiti sanitarni čvor i po osobi treba biti 17 kvadrata. Dakle, u Sloveniji je dosad normativ po osobi bio 8 kvadrata, sad je 17, a Hrvatska je na 4 kvadrata! – ističe Ksenija.
Kad će se dom otvoriti – Poslovni plan sam predala, u tijeku je odobrenje minimalnih tehničkih uvjeta i zatim krećem prema Međimurskoj županiji, odnosno čekam odobrenje za rad, pa se nadam da će dom početi s radom u prosincu. Već imam nekoliko zainteresiranih, dobila sam i jedno pismo namjere.
U idućih pet godina, a možda i prije, Ksenija Bartolić Ban planira u sklopu doma otvoriti i dva apartmana sa spavaonicom, dnevnim boravkom, sanitarnim čvorovima, terasom i eventualno malom kuhinjicom, svaki za dvije osobe, namijenjena uglavnom starijim bračnim parovima.
– Svi mi kažu, svaka ti čast. Da je bilo lako, nije bilo, ali sretna sam i jedva čekam da dom počne s radom – kaže Ksenija, a mi joj želim puno sreće!
Prije dva dana vrata je otvorio tradicionalni Frankfurtski sajam knjiga u fizičkom i virtualnom obliku. Sajam koji se redovito održava sredinom listopada od 1949. godine tijekom vremena prerastao je u najveće svjetsko okupljanje izdavača i ljubitelja knjige. U predpandemijsko vrijeme privlačio je blizu 300 000 posjetitelja. Prvi dan sajma, obilježila je ceremonija dodjele nagrada BELMA (Best European Learning Materials Awards). Raduje da su među dobitnicima bili i naši izlagači.
Nagrade BELMA od 2009. godine dodjeljuje Europska grupacija izdavača obrazovnih materijala (EEPG) uz podršku Međunarodnog udruženja za istraživanje udžbenika i obrazovnih medija (IARTEM) i Frankfurtskog sajma knjiga. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije – od vrtića/predškola do završetka srednjih škola. Udžbenike prema setu osam načela kvalitete (relevantnost, transparentnost, pouzdanost, privlačnost, fleksibilnost, generativnost, sudjelovanje i socijalizacija) recenzira tročlani stručni žiri. Načela su široki pojmovi koji su razvijeni povezivanjem široko korištenih koncepata kvalitete s trenutnim teorijama učenja i poučavanja. Svako načelo podijeljeno je u nekoliko podnačela koja predstavljaju različite dimenzije.
Hrvatski izdavač Profil Klett redovito sudjeluje u natjecanju za ovaj svojevrstan Oscar za najbolje obrazovne materijale. Na natjecanju 2011. godine izdavačka kuća Profil osvojila je zlato za predškolski obrazovni materijal Figo uči čitati i srebro za nastavni materijal za hrvatski jezik Priča o jeziku 3. Prije dvije godine žiri je posebnu nagradu dodijelio izdanju Opažam, oblikujem 5, udžbeniku i digitalnim obrazovnim sadržaja za likovnu kulturu za peti razred osnovne škole. Prošle godine zlatnu europsku nagradu Belma osvojila je Šestica, čitanka iz hrvatskog jezika za šeste razrede.
Na ovogodišnjoj dodjeli nagrađena su dva izdanja iz Hrvatske. Vremeplov 7, udžbenički komplet za poučavanje Povijesti u sedmome razredu i New Building Blocks 3, udžbenik za engleski jezik. Oba naslova nagrađena su srebrnim plaketama.
Tročlani recenzentski tima nagrade BELMA ističe pozitivne karakteristike udžbenika Vremeplov 7 čiji su autori: Igor Despot, Gordana Frol i Miljenko Hajdarović.
O pozitivnim karakteristikama Vremelova 7 naš sugovornik Miljenko Hajdarović kaže – Tu je prije svega suvremeni, konzistentni i atraktivni set materijala visokokvalitetne produkcije. Ističe se jasan, informativan i korisnički pristupačan prijelom kojem treba dodati upadljivi izbor fotografija, široki izbor karikatura, tablica, grafičkih organizatora, lenti, karata i statističkih informacija. Potom organizacija u teme, umjesto na striktnu vremensku crtu, potiče kritičko mišljenje i aktivno sudjelovanje učenika. Jasno oblikovani zadatci potiču suradnju, pojasnio je naš sugovornik te nastavio:- Moramo se pohvaliti sa širokim izborom izvornih povijesnih tekstova i autentičnih materijala, a poseno je korisno ponavljanje i samoprocjena na kraju svake teme efikasno konsolidiraju naučeno.
Miljenko je posebno istaknuo kako su tekstovi i izvori objektivni i daju nepristranu sliku o ulozi Hrvatske na Balkanu. Tu je istaknuo Radni udžbenik za učenike s poteškoćama koji pruža dobru podršku bez patroniziranja.
Istaknuta prirodna integracija s građanskim obrazovanjem i drugih međupredmetnim područjima gdje je uključen širi kulturni i politički kontekst. Za kraj je dodao kako imponira široki raspon zadataka i aktivnosti koje potiču aktivno sudjelovanje, kritičko mišljenje i refleksiju, omogućuju individualizaciju i diferencijaciju.
Osim toga tu se nalaze bogati tematski isprepleteni digitalni sadržaji kao i dobar priručnik za učitelje koji sadrži zahtjeve kurikuluma, očekivane ishode, prijedloge aktivnosti i evaluacije.
Mi ćemo dodati kako je sve to objektivno i stručno procijeneno i kako je srebrna plaketa s pravom došla u ruke hrvatskog trolista.
Oduševljeni dobitnici nagrada su rekli – Mi smo praktičari koji godinama radimo u školi i zato smo pokušali napisati udžbenik koji bi nama odgovarao u radu u razredu. Tako da se izbjegne gomilanje faktografije i da pronađemo što više izvora koji bi pomogli učenicima da rade na materijalima. U udžbeniku se naviše pojašnjavaju sami procesi – riječi su Igora Despota, a Gordana se nadovezuje – Sretna sam što je udžbenik prepoznat kao inovativan i moderan. Nama je želja bila prenijeti gradivo na jasan i zanimljiv način kako bi potaknuli učenike na samostalno istraživanje. Izazov je bilo izabrati prave sadržaje – pisane i slikovne povijesne izvore koji će potaknuti interes i koje će učenici moći povezati sa svakodnevicom. Cilj nam je bilo osposobiti učenika koji će u ovim izazovnim vremenima biti odgovoran za sebe i svoju zajednicu.
Posebno nam imponira „naše gore list“ urednik, Miljenko Hajdarović iz Preloga koji je rekao – Izazov je bio izraditi nove materijale koji će barem malo promijeniti načine poučavanja u razredu. Uz mnogobrojne izvore u udžbeniku mi smo nastojali u radnoj bilježnici i digitalnim obrazovnim sadržajima dati još dodatnih izazova. Uz klasično ponavljanje mi smo dali još materijala za vježbanje povjesničarskih vještina. Meni kao uredniku i ostatku autorskog tima bilo je jako izazovno u ovo pandemijsko vrijeme u vrlo kratkom roku iznjedriti projekt koji će biti novi ne samo učenicima već i nastavnicima. Hvala kolegicama i kolegama iz uredništva, digitalne i grafičke službe Profil Kletta. Hvala i suradnicama i suradnicima na radnoj bilježnici, radnom udžbeniku za učenike s poteškoćama i digitalnim obrazovnim sadržajima.
Veličina njihovog djela time je veća jer je nastajala i nastala u vrijeme na koje nismo navikli i koje nas nažalost prati. Tko zna kako dugo pa će se možda već sutra morati prilagođavati novim izazovima.
Riječ, dvije o autorima.
Igor Despot (49) završio je dvopredmetni studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu je prvo magistrirao i kasnije doktorirao s temom Balkanski ratovi (1912.-1913) u očima zaraćenih, percepcije i interpretacije. Doktorat mu je objavljen u SAD-u, Turskoj i Hrvatskoj, a pred kraj je i kosovsko izdanje na albanskom jeziku. Izabran je u zvanje znanstvenog suradnika i docenta. Do sad je objavio dvadesetak znanstvenih članaka te sudjelovao na dvadesetak znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Suautor je čitanke-priručnika za nastavnike Prvi svjetski rat te udžbenika Zašto je povijestvažna 3 i Vremeplov 7. Zadnjih dvadeset godina radi po zagrebačkim osnovnim školama, a držao je predavanja i na fakultetima u Sofiji, Zagrebu i Prištini te na stručnim aktivima osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika.
Gordana Frol (64) završila je povijest i geografiju na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Radi kao učiteljica povijesti u OŠ Vežica u Rijeci u zvanju učiteljice savjetnice te provodi i nastavu Građanskog odgoja i obrazovanja. Mentorica je pri izvođenju nastavne prakse studentima povijesti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Članica je ispitnog povjerenstva za polaganje stručnog ispita iz povijesti. Mentorica je studentima Filozofskog fakulteta u provedbi projekta PerPeTuUM aGile. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća iz Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne škole PGŽ. Sudjelovala je u razvoju Kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja. Suautorica je udžbenika i radne bilježnice iz povijesti za 7. razred Vremeplov 7, priručnika za učitelje povijesti za 7. razred osnovne škole, priručnika iz GOO Učenik građanin za 5. i 6. razred i priručnika Učenici građani: informirani, aktivni i odgovorni za 7. i 8. razred te priručnika iz zavičajne povijesti Ča je ča. Sudjelovala je na brojnim seminarima i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autorica je stručnih članaka. Mentorirala je učenike u izradi projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja te 23 puta sudjelovala na Državnoj smotri iz GOO. Pripremala je učenike za natjecanja iz povijesti, online natjecanja Koliko poznaješ Hrvatski sabor, smotru Da sam ja zastupnik/zastupnica u Hrvatskome saboru te Županijsko natjecanje iz zavičajne povijesti Ča je ča. Za postignuća u radu s učenicima na natjecanjima dobila je nagrade Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog sabora i Oskar znanja.
Miljenko Hajdarović (41) diplomirao je povijest i sociologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2020. godine doktorand je studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Radio je kao nastavnik u osnovnim i srednjim školama Međimurske županije od 2005. do 2018. godine. Sudjelovao je u radu stručnih skupina za izradu kurikuluma Povijesti i kurikuluma Politike i gospodarstva tijekom prve faze reforme obrazovanja (Cjelovita kurikularna reforma). Od 2018. godine radi kao urednik u izdavačkoj kući Profil Klett na tiskanim i digitalnim obrazovnim sadržajima. Urednik je i koautor više udžbenika, radnih bilježnica, radnih udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Izlagao je na više nacionalnih i međunarodnih stručnih i znanstvenih okruglih stolova, skupova i konferencija. Surađivao je na projektima organizacije Euroclio, Kuće Anne Frank, Hermes, Edukacije za 21. vek i dr. Stipendist je USC Shoah Foundation, Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. Sudjelovao u Pestalozzi i CEEPUS mobilnostima. Resi ga upornost uz krilaticu“ Nikada ne stati“. Da ne bi isticali samo Prelog, trebamo reći kako je naš laureat dugi niz godina živio u Sivici odakle su mu korijeni.
Nakon koncertne stanke prouzrokovane pandemijom covid-19, Arena Varaždin u subotu 23.10.2021. otvara svoja vrata velikim koncertom Sergeja Ćetkovića. Popularnom pjevaču ovo će biti prvi nastup pred varaždinskom publikom, a kako teku pripreme u varaždinskoj Areni pogledajte u našoj foto galeriji.
Korisne informacije vezane uz dolazak na koncert možete pronaći u našem članku OVDJE.
Dopredsjednik MNS-a Damir Dominić tražio je da se Hrvatski nogometni savez očituje po pitanjima koja se provlače kroz medije – o tome tko je u pravu oko postupka sazivanja izvanredne izborne Skupštine MNS-a:
Da li je Izvanredna izborna skupština koju je prema Statutu sazvao Izvrsni odbor MNS-a s ovlaštenim dopredsjednikom Damirom Dominićem, a nakon ostavke predsjednika Mate Kljajića za dan 30.11.2021. godine, regularna?
U odgovoru tajnika Hrvatskog nogometnog saveza Vladimira Ivete stoji:
Sjednicu ju sazvao dopredsjednik koji mijenja predsjednika, a Izvršni odbor je imenovao tog dopredsjednika. Isto tako, taj je dopredsjednik (odosno Vi) upisan u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje MNS-a.
Prema tome, sjednica je sazvana sukladno Statutu.
Drugi Dominićev upit bio je:
Da li se nakon izvanredne Izborne Skupštine sazvane za 30.11.2021. može na novoj Skupštini izabranom rukovodstvu 30.11.2021. omogućiti novi mandat na četiri godine, a sukladno Statutu MNS-a sa novoizabranim zastupnicima Skupštine potvrđenih od članova Skupštine?
Odgovor glavnog tajnika HNS-a Vladimira Ivete:
Skupština može (i treba, radi izbjegavanja kasnijih eventualnih sporova) prije početka izbora posebnom odlukom utvrditi biraju li se predsjednik i članovi IO (ako se i oni budu birali) na novi mandat od četiri godine ili na razdoblje do isteka mandata dosadašnjeg predsjednika i IO.
Isto tako može Skupština odlučiti da se (nakon te sjednice) prekida mandat zastupnika i da od sljedeće sjednice teče novi četverogodišnji mandat Skupštine s novoimenovanim zastupnicima (naravno, mogu biti iste osobe samo trebaju biti ponovno imenovane od strane kluba).
Lista čekanja za Dom za starije i nemoćne Čakovec svake je godine sve duža te se već dugo raspravlja o izgradnji novih objekata socijalno-zdravstvenog karaktera. Treća točka dnevnog reda 4. sjednice Gradskog vijeća Čakovca odnosila se upravo na to pitanje. Pojašnjenje ove točke predvodio je pročelnik gradskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i europske fondove Ninoslav Šipuš. – Pred nama je prijedlog odluke urbanističkog plana uređenja Globetke-Istok. To je područje sjeverno od bolnice na kojem je jedini objekt parkiralište. Ovdje se radi o području od 6 hektara koje ima oznaku D3 i koje bi bilo namijenjeno za socijalno-zdravstvene funkcije. Pojavile su se namjere velikih investitora da ovdje grade objekte zdravstvene namjene. Po strukturi zemljišta, oko 50 posto tog zemljišta je gradsko, dok su ostale parcele one privatnih osoba od kojih su neke već prodane. Izgradili bi se tako na tom području objekti zdravstvene i socijalne sadržaje, predviđeni za skrb dementnih i starijih osoba, dakle Dom umirovljenika s naglaskom na palijativnu skrb, odnosno hospicij. Grad Čakovec pritom nema nikakvih troškova već njih snose investitori. Konačni prijedlog ići će Vama na usvajanje. Jednoglasno je izglasana i donesena Odluka o izradi urbanističkog plana uređenja ˈGlobetka-Istokˈ.
Obično je tako u sportu. Kada je sportaš u usponu dođu nevolje. Najgore su one sportske, a takvu je u travnju ove godine pretrpio 32-godišnji Nenad Radiković, igrač Bratstva iz Jurovca, kluba člana 1.ŽNL MNS. Morao se je privremeno rastati od travnjaka jer mu se dogodila jedna od najtežih sportskih ozljeda prednjih križnih ligamenata.
Do toga vremena slovio je i bio član kluba koji u najelitnijem nogometnom razredu Međimurja na prvenstvenoj ljestvici kotirao visoko kao i on na listi strijelaca. Slobodno možemo reći kako je bio strah i trepet za suparničke nogometne golmane. To je postao jer je u igre ugradio svoja nogometna umijeća, a pritom mu je bila važna i pomoć njegovih suigrača. Ne zaboravlja kako je prije dvije godine bio i najbolji strijelac najelitnije lige MNS.
I dok je kovao planove za daljnji nogometni napredak dogodila se ranije spomenuta povreda koja mu je bila poticaj za što brži povratak, premda je znao i premda mu je od strane stručnjaka rečeno kako će povratak biti težak i bolan. Išao je korak po korak, baš onako kako su mu stručnjaci sugerirali…….
Danas sve napore na treninzima podnosi 100% i nada se skorom povratku u natjecateljskom ritmu.
Sada nakon tolike stanke on će reći: – Nadam se da će u prvom redu s nogom biti ok, što mi jamči povratak u formu. Vjerujem kako ću dalje pružati sjajne igre i prije svega početi zabijati golove kako bi pomogao momčadi u ligi koja je jaka, ima puno dobrih klubova. Veselim se utakmicama i novim pobjedama, kaže. To mu želimo i mi kao i njegovi brojni obožavatelji.
Nitko s toliko nestrpljenja, ali i strepnje ne očekuje njegov povratak u momčad kao njegov tata Boris koji je s 56 godina još uvijek aktivan seniorski igrač trenutno u NK Omladinac Mačkovec.
– Tata mi je uzor i inspiracija, dodao je Nenad na kraju „blic” razgovora.
Martinje u gradu rudara ove će se godine ponovo održati, ovaj put u suradnji s gradom Lentijem. Grad Mursko Središće i Grad Lenti partneri su na projektu prekogranične suradnje Cross Cultural Tool Kit kroz koji je cilj upravo razmijeniti tradiciju i kulturu naših geografski vrlo bliskih gradova. Tradicionalna manifestacija održat će se u gradskom parku, a posjetitelji će moći uživati u krštenju mošta, vrhunskim međimurskim vinima, pečenim kobasicama, kestenima, domaćim kolačima i svim ostalim specijalitetima koji se uživaju u Murskom Središću i Lentiju.
Osim toga, čitav će program biti obogaćen kulturnih manifestacijama, pa će gledatelji moći uživati u tradicionalnim mađarskim plesovima Kerka Tánza iz Lentija, u pratnji glazbenog sastava koji svira tradicionalnu mađarsku glazbu. Ostatak večeri za dobru atmosferu biti zaduženi tamburaši. Manifestacija će se održati uz pridržavanje svih propisanih mjera i preporuka.
Kao i ranijih godina, Grad Čakovec je u dogovoru s prijevozničkom tvrtkom „Rudi-express“, povodom nadolazećeg blagdana Svih svetih, uveo posebne besplatne linije za čakovečko groblje. Tako će u nedjelju 31. listopada te u ponedjeljak 1. studenoga, pet puta dnevno građani moći autobusom iz središta grada doći do groblja.
No, autobus će na groblje voziti i u subotu, 30. listopada te u utorak 2. studenoga. U petak autobusi s Autobusnog kolodvora u Čakovcu polaze u 9.00, 11.00 i 16.00, dok je povratak s Gradskog groblja u 10.20, 12.20 i 17.20 sati.
U nedjelju i ponedjeljak autobusi s Autobusnog kolodvora polaze u 9.00, 10.00, 11.00, 15.00 i 16.00, dok je povratak u 10.20, 11.20, 12.20, 16.20 i 17.20.
U utorak autobus s Autobusnog kolodvora u Čakovcu polazi u 15.00 i 16.00, a povratak s groblja je u 16.20, odnosno 17.20.
Novost su linije za groblje u Nedelišću. U nedjelju 31. 10. autobus s čakovečkog Autobusnog kolodvora polazi u 13.20, a kod groblja u Nedelišću stiže u 13.40, a iz Nedelišća se prema Čakovcu vraća u 14.40. U ponedjeljak prema Nedelišću u voze dvije linije, u 8.20, i 13.20. Povratak je u 9.40 i 14.40. U utorak 2. studenoga autobus prema Nedelišću polazi u 13.20, a povratak je u 14.40. Linije koje sa čakovečkog groblja u nedjelju, ponedjeljak i utorak polaze u 16.20 te na čakovečki Autobusni kolodvor stižu u 16.40, nastavljaju prema Nedelišću kamo stižu u 17.00. Također, u ponedjeljak 1. studenoga, autobus koji s čakovečkog groblja polazi u 11.20, vozi prema Nedelišću, kamo stiže u 12.00.
Sve vožnje su besplatne, a ulaz u autobuse moguć je samo uz poštivanje propisanih mjera. Također, molimo građane da zbog velikog broja ljudi koji će tih dana dolaziti na Gradsko groblje u Mihovljanu, poštuju prometnu regulaciju te povećaju pozornost u prometu.
Zbog mjera sprječavanja širenja COVID-19 virusa, na ulazu na sva tri groblja koja se nalaze na administrativnom području Grada Čakovca, u Mihovljanu, Ivanovcu i Šandorovcu, bit će redari, koji će kontrolirati pridržavaju li se građani propisanih mjera. Punktovi za dezinfekciju bit će postavljeni i na ostalim mjestima na kojima se zadržavaju posjetitelji. I ovim putem molimo građane da se pridržavaju propisanih mjera, jer se na grobljima očekuje velik broj ljudi.
Također, kao i svake godine na snazi su i mjere zaštite od požara. Uz to što će biti osigurani vatrogasni pristupi, a groblja će i obilaziti, kako bi se u slučaju požara moglo na vrijeme intervenirati.
