Da život piše romane može posvjedočiti životna priča Vladimira Radeka (69) iz Vrhovljana, rodom iz Pribislavca. Od malena, za njega život nije bio lagan. Priču započinje prisjećajući se svoje najranije dobi.

– Ja sam od mladosti kak dete živel z Romima z Prislavca. Bili smo kak braća. Ne se kralo. Jeli smo skupa, pili smo skupa. To je z Romi napravil narod! Sigde ima ljudi koji bi krali. Kad sam bil mlad bili smo jako siromašni. Beli susedi kaj su meli tam krave su nas tak iskorištavali. Za litru mleka delal sam na paši sedam dni! Kad sam došel k Romima oni su me nahranili, a kad god sam bil gladen! Čoveč čoveka treba poštivati, ispričao nam je Vladimir.

Kasnije se Vladimir oženio i doselio u Vrhovljan, no već je u mladosti odlučio okrenuti sreću u svoju korist.

– Sa 15 godina sam dišel v Maribor zidare dvoriti. Nakon kaj sam se oženil ja i supruga Terezija smo dišli v Njemačku. Bili smo tam 40 let i onda smo se vrnuli dimo v Međimurje. Tu su nam unuci i si.

Koliko god da je život krenuo u dobrom smjeru, Tereziju i Vladimira pogodila je tragedija.

– Z 25 let hmrla nam je kćer Sonja Šimunić i ostavila za sobom dva unuka, Leona i Jana. Jedan je imal 2 leti, a drugi 4 leti. Sad su pravi dečki, imaju posel i puce, govori nam Vladimir.

Unatoč svim nedaćama koje su ga snašle u životu, Vladimirova priča priča je čovjeka lavljeg srca koji svakome od nas treba biti primjer dobrote i ljubavi.

Pozivamo vas na predavanje „Tibeti u Međimurju“ kustosice Janje Kovač koje će se održati u petak, 10. prosinca 20201. godine, u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani u „Riznici Međimurja“.

Predavanje se organizira u sklopu izložbe „Tibeti u Međimurju i Podravini“ koja je realizirana u suradnji Muzeja Međimurja Čakovec, Muzeja grada Koprivnice i Hrvatskog restauratorskog zavoda. U fokusu izložbe i predavanja su tibeti, marame za ogrtanje leđa, možda najprepoznatljiviji element međimurske narodne nošnje.

Na predavanju možete saznati što su tibeti, odakle im taj intrigantan naziv, zašto su cvjetni motivi na svim tibetima, kad se pojavljuju u Međimurju, koja je simbolika ovog odjevnog predmeta. Predavanje će biti popraćeno prezentacijom s bogatim izborom fotografija tibeta, odabranih detalja, kolorita kao i fotografija koje prikazuju tibete u mnogostrukim kontekstima svakodnevnog života.

Prije predavanja (do 18 sati) se može razgledati izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“ u Izložbenom salonu. Ulaz na izložbu i predavanje je besplatan. Izložbu prati i katalog koji će se na predavanju moći kupiti po promotivnoj cijeni od 50 kuna.

S obzirom na trenutno važeće propise vezane uz epidemiološke mjere obavezno je predočenje COVID potvrda i nošenje maski tijekom predavanja.

Dobro nam došli – poručuju organizatori.

Priča je to koja u blagdansko vrijeme već dugi niz godina iznova osvaja srca publike, bilo da se radi o predstavi, crtiću, filmu ili baletu. Ipak, bez Orašara predbožićno doba ne bi bilo isto!

Ova baletna bajka izaziva ipak nešto veći interes od svih drugih oblika, kako u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj, a pravi dokaz tome je niz rasprodanih dvorana. U petak, 10. prosinca, upravo baletni spektakl Orašar, u izvedbi renomirane trupe Ukrainian Classical Balleta, dolazi u Arenu Varaždin koja će se tom prilikom pretvoriti u kazalište prožeto duhom i čarolijom Božića.

Dvorana će biti posebno prilagođena predstavi te atmosferi kazališta, dok će fantastičan ples uz nadahnuta, živa i raskošna scenografska i redateljska rješenja, impozantne dekoracije, zapanjujuće kostime i uzbudljive video-projekcije učiniti ovu interpretaciju „Orašara“ onom koja se nikako ne propušta!

Ulaznice za izvedbu Orašar u Areni Varaždin još su dostupne sustavu i na prodajnim mjestima Eventima, na BP Petrol, Tisak Media centrima, Mjenjačnicama Exclusive Change ili na samom mjestu događanja na dan izvedbe od 18 sati.

VAŽNO: Za baletnu predstavu Orašar također će biti potrebno pripremiti COVID potvrde, a za sve koji istu nemaju organizirano je brzo testiranje na mjestu događaja od 16 do 19:45 sati. Cijena testa iznosi 30 kuna. Vrata dvorane za posjetitelje su otvorena od 18:30 sati, stoga se mole svi da na predstavu stignu na vrijeme, kako bi se izbjegle nepotrebne gužve.

Biserka Sić (63) i njezin suprug Antun iz Zebanec Sela danas imaju svoj OPG.
– Obiteljski OPG imamo dobrih 20 godina. Ovaj posao započeo je moj suprug Antun. Imamo 3 hektara zemlje i uzgajamo jabuke, kreskve, šljive i nektarine. Da vam iskreno kažem, nemam pojma kako se moj muž odlučilo baš za to. Po struci smo oboje ugostitelji. Djeca nisu zainteresirana za ovaj posao. Ja i muž ćemo raditi koliko ćemo moći, a onda ako neće ići, prodati ćemo OPG.
Na spomen otkupne cijene voća u Hrvatskoj, Biserka samo odmahuje rukom.
– Teško ide u našoj državi. Čim šleper dođe na zemlju, već smo 200 eura u minusu. Cijena jabuka je jedva 1,80 do 2,00 kn. Sve treba platiti, palete, skladište. Ono što u skladištu istrune sve je na ˈnaš računˈ.
Ni ona ni njezin suprug po struci nisu poljoprivrednici, već ugostitelji. Ispričala sam je kako je nekada bilo raditi kao ugostitelj.
– Ja sam radila u gradskoj kavani. Nekada je u kavani bilo prekrasno, PREKRASNO! Privatizacija je sve uništila. To je bilo tako kulturno mjesto. Bile su tu svirke, zabave. Svake subote u 18:00 sati zatvarali smo kavanu da se to sve sala uredi i dotjera. Tamo se večeralo, plesalo. A mi, kak sinjorine. Nosile smo crnu haljinu, bijelu kragnu, podvezicu. Morale smo imati uredne nokte, frizuru, decentnu šminku. To su bila vremena! A trigneta?! To ne možete zamisliti.
Situacija u ugostiteljstvu posljednjih se desetljeća promijenila, učenih konobara nema, govori nam.
– Danas vidim tko je konobar odmah, instantno! To vidite po držanju, prezentaciji vina i jela. Za to treba imati šlifa. Danas svaki drugi misli da može biti ugostitelj, ali onoga pravoga treba i platiti, ističe Biserka.

Prije dva dana centralni Dječji vrtić „Klinčec” u Donjoj Dubravi posjetili su radijska ekipa Radija „Kaj”i Mirjana Drobina iz Etnografskog muzeja u Zagrebu. Ona je ujedno i autorica projekta „Dajmo djeci korijene i krila”. Gostima je predstavljena Donja Dubrava, a ravnateljica vrtića Dubravka Horvat govorila je o radu ove ustanove. Polaznici vrtića su gostima darivali kulturni program, starije skupine izvela su kratke pjesmice i stihove o Svetom Nikoli. Na kraju  susreta im je voditeljica projekta predala drvene igračke te rekla nekoliko riječi o samom projektu. Sve to se moglo ste čuti i pratiti na radiju „Kaj”. -Zahvaljujem se muzeju na prekrasnim igračkama, radiju „Kaj” na medijskoj pratnji te svima koji podupiru naš rad – riječi su ravnateljice Horvat.