Iz UNICEF-a Hrvatska saznajemo da su radionice za roditelje i djecu koji žive u teškim okolnostima „Rastimo zajedno i mi Plus“, koje su ove godine krenule u Međimurskoj županiji, trenutno zaustavljene zbog situacije s Covidom-19, međutim, planiraju se ponovno tijekom 2022. godine.
Koliko su ove radionice važne za majke iz romskih naselja i pozitivan utjecaj na njih i njihovu djecu, možete vidjeti u videu od UNICEF-a, na primjeru majke Draženke Oršoš. Ovoj majci šestero djece iz romskog naselja Pribislavec radionice su otvorile nove životne vidike i pomogle joj u svakodnevnom životu i odnosu prema djeci.
Na radionicama, u kojima su majkama pomagale i romske medijatorice, čime im je program bio prihvatljiviji, a i nije bilo ni jezičnih barijera, romske su majke dobro usvojile pozitivnu disciplinu, rutine hranjenja, spavanja i učenja djece. Same su priznale da nisu znale kako posložiti sebe i organizirati dan.
Djeci su radionice također pomogle jer, kako ističu majke, pružile su im veselje, motivaciju i energiju. Počela su više crtati i pisati, samostalno si pripremati odjeću i sl. Radionice su tako puno pomogle i majkama i djeci.
Draženka Oršoš danas bi voljela da njezina djeca jednog dana idu u srednju školu, pronađu posao i ostvare napredak.
– Ja ću ih usmjeravati u tom smjeru, bit ću brižna mama – rekla je.
Radionice „Rastimo zajedno i mi Plus“ dio su pilot-programa „Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete u Hrvatskoj“, financiranog sredstvima Europske unije, koji provodi Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s 11 provedbenih partnera u Međimurskoj županiji.
U sklopu radionica napravljeni su i stripovi, koji na jednostavan način savjetuju o roditeljstvu, suradnji s partnerom i odnosu prema djeci.
– UNICEF je prepoznao da u Međimurskoj županiji postoje obitelji koje žive u riziku, mahom korisnici sustava socijalne skrbi, pa tako i ove mame koje su bile polaznice programa, i važno nam je što smo se mi kao Obiteljski centar uspjeli približiti njima u njihovu zajednicu – rekla je Lidija Vinković iz Obiteljskog centra Centra za socijalnu skrb Čakovec.
Međimurska županija koristi svaku priliku kako bi promovirala svoje turističke, kulturne i gospodarske potencijale, a tim je povodom Čakovec posjetio bivši predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić koji je svoj posjet započeo obilaskom tvrtke Čateks d.d. nakon kojeg je zajedno sa županom Međimurske županije Matijom Posavcem i gradonačelnicom Grada Čakovca Ljerkom Cividini obišao Razvojno-edukacijski centar za Metalsku jezgru – Metalsku jezgru i Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja.“
Čateks d.d. jedan je od najvećih proizvođača tekstila u regiji i jedna od najstarijih tvrtki u jugoistočnoj Europi, ustanovljena 1874. godine. Iz svog proizvodnog programa izdvajaju robnu marku COMPAGO Defend koja predstavlja visoko kvalitetne tkanine posebne namjene, prije svega za uporabu u vojnom i policijskom sektoru koju proizvode za potrebe MUP-a Republike Hrvatske, MORH-a te 7 država u okruženju i Baltiku, a cilj im je širiti suradnju. Kako je istaknuo generalni direktor tvrtke Davor Sabolić, koji je zajedno sa svojim suradnicima goste proveo proizvodnim pogodnom, znanje i iskustvo bivšeg predsjednika Mesića od neizmjerne su im pomoći u predstavljanju tvrtke na širem svjetskom tržištu.
Nakon tvrtke Čateks, posjet je nastavljen u Centru znanja Međimurske županije.
„Drago mi je što smo danas u Međimurju ugostili bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića čiji posjet smo koncipirali u tri teme – gospodarstvo, znanost i kulturna baština, kako bismo mu predstavili najbolje iz što imamo. Čateks je tvrtka koja se itekako dobro suočava s izazovima na tržištu. S više od 240 zaposlenika ostvaruju prihode veće od 120 milijuna kuna, a gotovo 80% proizvoda plasiraju na tržište po cijelom svijetu.“, kazao je župan Međimurske županije koji je bio domaćin posjeta bivšeg predsjednika Mesića zajedno sa predsjednikom Skupštine Međimurske županije Dragutinom Glavinom i potpredsjednikom Skupštine Međimurske županije Ivicom Baksom.
Međimurska županija može se pohvaliti činjenicom da ima prvi znanstveno-istraživački centar, Razvojno-edukacijski centar za Metalsku jezgru – Metalsku jezgru, koji je u vlasništvu jedne regionalne samouprave te je prilagođen potrebama gospodarstva i obrazovanja. Metalska jezgra otvorena je početkom godina, a opremljena je najsuvremenijom opremom za 3D printanje u FMD tehnologiji. Jedini je printer takvih tehničkih mogućnosti u Hrvatskoj, dok se prvi takav najbliži nalazi u Milanu.
Ravnatelj Metalske jezgre Mario Šercer bivšem predsjedniku RH Mesiću ukazao je na potencijale i planove ovog razvojno-edukacijskog centra te dodao da im je cilj što više djelovati globalno, izvan granica Hrvatske:
„Naši laboratoriji opremljeni su jedinstvenom opremom koja se može rijetko gdje susresti, zato koristimo svaku moguću priliku za promociju.”
Metalska jezgra smještena je u Centru znanja Međimurske županije, na prostoru bivše vojarne u Čakovec čiji su objekti revitalizirani i stavljeni u funkciju te u njima djeluju podupiruće, obrazovne i znanstvene ustanove.
Dosadašnji razvoj Centra znanja Međimurske županije gostima je predstavio direktor TICM-a Ivan Plačko, a oduševljenje Centrom bivši predsjednik RH Mesić nije skrivao te je pohvalio korištenje bivših vojnih objekata u službi znanosti, obrazovanja i gospodarstva.
„Hrvatska ima mnogo vojnih objekata koji su prepušteni lokalnoj vlasti, prodani, a mnogi su nažalost propali, no u Međimurju imamo primjer odlične revitalizacije koji može služiti kao primjer i poruka drugima da se na bivšim temeljima može napraviti iskorak u novim tehnologijama.“, poručio je bivši predsjednik RH Stjepan Mesić.
„Našem uvaženom gostu predstavili smo spoj gospodarstva, znanosti i kulture. U Međimurju imamo dobru sinergiju te tri grane, ali i dobru sinergiju Županije i Grada Čakovca kako bismo mogli ostvariti još bolje rezultate, a u svemu tome važna nam je i podrška gospodina Mesića koji je uvijek rado viđen gost u našem kraju.“, kazala je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini.
Svoj posjet Međimurju bivši predsjednik RH Mesić završio je obilaskom muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“, smještenog u obnovljenoj fortifikaciji Starog grada Čakovec. Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Starog grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ najvredniji je i financijski najteži projekt ulaganja u kulturnu baštinu ikada na području Međimurske županije, a Riznica Međimurja dostojno je obogatila turističku ponudu naše županije i pozicionirala Međimurje kao nezaobilaznu kulturno-turističku destinaciju.
„Očekujemo da će gospodin Mesić iskoristiti svoje desetogodišnje iskustvo predsjedanja Hrvatskom i promovirati gospodarske i turističke potencijale Međimurja širom svijeta.“, zaključio je župan Posavec.
Iako procijepljenost na razini Republike Hrvatske nije sjajna, posebno je problematična među romskom populacijom Međimurja. Zbog određene doze nepovjerenja, velik dio romske populacije ne želi primiti cjepivo, što je već bila tema medijskih natpisa. Nažalost, Boro Horvat iz naselja Sitnice na teži je način naučio da Romi nisu imuni na SARS-CoV-2 virus.
To je i razlog zašto je svoje iskustvo želio podijeliti sa svima.
– Sedmog dana oboljenja bolešću uzrokovanom novim koronavirusom počeli su se manifestirati teži simptomi i krenula je njegova sedmodnevna borba za život na jedinici intenzivnog liječenja Županijske bolnice Čakovec. Boro se trenutno, nakon što je više tjedana bio hospitaliziran, nalazi kod kuće i još uvijek je daleko od potpunog oporavka, ali želio je još jednom podijeliti svoje iskustvo, kako bi, prije svega, potaknuo svoje sumještane iz naselja, ali i sve ostale, da se cijepe.
Iako ističe da se zalaže za pravo izbora i da nipošto ne želi nametati svoje mišljenje drugima, smatra da je dužan podijeliti svoje iskustvo. Svakog trenutka višednevne borbe za život samo mu je jedna misao bila na pameti: „Boro, pa zašto se nisi cijepio?“
Svjestan je da je kao mlad čovjek s predivnom obitelji i sređenim životom mogao preko noći napustiti svoje najmilije samo zato što, poput mnogih drugih, nije vjerovao struci i nije uzeo cjepivo koje dokazano drastično smanjuje mogućnosti za težim oblicima oboljenja, a kod mlađih osoba poput njega ih svodi na statističku pogrešku. Boro se još jednom zahvaljuje i osoblju Županijske bolnice Čakovec, kao i svim dragim ljudima koji su ga podržavali i molili za njegovo ozdravljenje – pišu iz Murskog Središća.
Boru je posjetio gradonačelnik Dražen Srpak i u potpunosti podržao njegovu inicijativu. Gradonačelnik ističe da je Boro videom koji je snimio u bolnici želio prvenstveno upozoriti kako bolest uzrokovana koronavirusom može biti nepredvidljiva, opasna i teška, zahvaliti medicinskim sestrama i doktorima te pozvati na povjerenje u struku.
Gradonačelnik svojim posjetom želi podržati Borinu inicijativu za većim povjerenjem u struku i procijepljenost kod sumještana.
Da život piše romane može posvjedočiti životna priča Vladimira Radeka (69) iz Vrhovljana, rodom iz Pribislavca. Od malena, za njega život nije bio lagan. Priču započinje prisjećajući se svoje najranije dobi.
– Ja sam od mladosti kak dete živel z Romima z Prislavca. Bili smo kak braća. Ne se kralo. Jeli smo skupa, pili smo skupa. To je z Romi napravil narod! Sigde ima ljudi koji bi krali. Kad sam bil mlad bili smo jako siromašni. Beli susedi kaj su meli tam krave su nas tak iskorištavali. Za litru mleka delal sam na paši sedam dni! Kad sam došel k Romima oni su me nahranili, a kad god sam bil gladen! Čoveč čoveka treba poštivati, ispričao nam je Vladimir.
Kasnije se Vladimir oženio i doselio u Vrhovljan, no već je u mladosti odlučio okrenuti sreću u svoju korist.
– Sa 15 godina sam dišel v Maribor zidare dvoriti. Nakon kaj sam se oženil ja i supruga Terezija smo dišli v Njemačku. Bili smo tam 40 let i onda smo se vrnuli dimo v Međimurje. Tu su nam unuci i si.
Koliko god da je život krenuo u dobrom smjeru, Tereziju i Vladimira pogodila je tragedija.
– Z 25 let hmrla nam je kćer Sonja Šimunić i ostavila za sobom dva unuka, Leona i Jana. Jedan je imal 2 leti, a drugi 4 leti. Sad su pravi dečki, imaju posel i puce, govori nam Vladimir.
Unatoč svim nedaćama koje su ga snašle u životu, Vladimirova priča priča je čovjeka lavljeg srca koji svakome od nas treba biti primjer dobrote i ljubavi.
08.01.2010., Cakovec, Hrvatska - Zeljeznicki kolodvor u Cakovcu, zimska priprema vlakova. Medjimurci su nezadovoljni novim voznim redom, a neki vlakovi su i ukinuti.
Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Nakon 22 dupkom puna registratora ili šest gigabajta memorije, završena je i prezentirana dugo očekivana Studijska dokumentacija projekta izgradnje nove željezničke trase s hrvatskog sjevera do Zagreba, Lepoglavske spojnice, javlja Jutarnji list.
Trasa će ići od Čakovca, preko Varaždina, Lepoglave, Bedekovčine i Zaboka, do Krapine. Cilj je kvalitetno željezničko povezivanje tri županije, Međimurske, Varaždinske i Krapinsko-zagorske sa Zagrebom. Zato je na prezentaciju u Varaždinu, uz domaćina župana Anđelka Stričaka, stigao i zagorski župan Željko Kolar, dok je Matija Posavec poslao zamjenu.
Dokumentacija vrijedna gotovo milijun eura, prvi je veliki korak projekta vrijednog 4,4 milijarde kuna (590 milijuna eura), iznosa koji projekt Pelješkog mosta svrstava u jeftine. Novac će najvećim dijelom stići iz fondova Europske unije, piše Jutarnji list.
Pozivamo vas na predavanje „Tibeti u Međimurju“ kustosice Janje Kovač koje će se održati u petak, 10. prosinca 20201. godine, u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani u „Riznici Međimurja“.
Predavanje se organizira u sklopu izložbe „Tibeti u Međimurju i Podravini“ koja je realizirana u suradnji Muzeja Međimurja Čakovec, Muzeja grada Koprivnice i Hrvatskog restauratorskog zavoda. U fokusu izložbe i predavanja su tibeti, marame za ogrtanje leđa, možda najprepoznatljiviji element međimurske narodne nošnje.
Na predavanju možete saznati što su tibeti, odakle im taj intrigantan naziv, zašto su cvjetni motivi na svim tibetima, kad se pojavljuju u Međimurju, koja je simbolika ovog odjevnog predmeta. Predavanje će biti popraćeno prezentacijom s bogatim izborom fotografija tibeta, odabranih detalja, kolorita kao i fotografija koje prikazuju tibete u mnogostrukim kontekstima svakodnevnog života.
Prije predavanja (do 18 sati) se može razgledati izložba „Tibeti u Međimurju i Podravini“ u Izložbenom salonu. Ulaz na izložbu i predavanje je besplatan. Izložbu prati i katalog koji će se na predavanju moći kupiti po promotivnoj cijeni od 50 kuna.
S obzirom na trenutno važeće propise vezane uz epidemiološke mjere obavezno je predočenje COVID potvrda i nošenje maski tijekom predavanja.
Na svečanoj sjednici Grada Preloga, Ivanka Crnković iz Donjeg Vidovca primila je Plaketu Grada Preloga, a povodom 40 godina rada u zdravstvu, točnije kao medicinska sestra u čakovečkom Domu zdravlja – Zdravstvenoj ambulanti Prelog.
Uz svoj profesionalni rad, na dodjeli nagrade je spomenut Ivankin doprinos kulturi, dramskoj i folklornoj umjetnosti, njezini nastupi u KUD-u Donji Vidovec te njezino vođenje Dramske sekcije spomenutog KUD-a.
Da je Plaketa pripala u prave ruke dokazuju i čestitke mnogih društveno, kulturno i politički aktivnih građana Preloga, a pogotovo njezinih sumještana Donjeg Vidovca.
– Čestitamo na zasluženoj Plaketi i ponosimo se tobom – poruka je iz njezinog mjesta.
Priča je to koja u blagdansko vrijeme već dugi niz godina iznova osvaja srca publike, bilo da se radi o predstavi, crtiću, filmu ili baletu. Ipak, bez Orašara predbožićno doba ne bi bilo isto!
Ova baletna bajka izaziva ipak nešto veći interes od svih drugih oblika, kako u cijelom svijetu, tako i u Hrvatskoj, a pravi dokaz tome je niz rasprodanih dvorana. U petak, 10. prosinca, upravo baletni spektakl Orašar, u izvedbi renomirane trupe Ukrainian Classical Balleta, dolazi u Arenu Varaždin koja će se tom prilikom pretvoriti u kazalište prožeto duhom i čarolijom Božića.
Dvorana će biti posebno prilagođena predstavi te atmosferi kazališta, dok će fantastičan ples uz nadahnuta, živa i raskošna scenografska i redateljska rješenja, impozantne dekoracije, zapanjujuće kostime i uzbudljive video-projekcije učiniti ovu interpretaciju „Orašara“ onom koja se nikako ne propušta!
Ulaznice za izvedbu Orašar u Areni Varaždin još su dostupne sustavu i na prodajnim mjestima Eventima, na BP Petrol, Tisak Media centrima, Mjenjačnicama Exclusive Change ili na samom mjestu događanja na dan izvedbe od 18 sati. VAŽNO: Za baletnu predstavu Orašar također će biti potrebno pripremiti COVID potvrde, a za sve koji istu nemaju organizirano je brzo testiranje na mjestu događaja od 16 do 19:45 sati. Cijena testa iznosi 30 kuna. Vrata dvorane za posjetitelje su otvorena od 18:30 sati, stoga se mole svi da na predstavu stignu na vrijeme, kako bi se izbjegle nepotrebne gužve.
Biserka Sić (63) i njezin suprug Antun iz Zebanec Sela danas imaju svoj OPG. – Obiteljski OPG imamo dobrih 20 godina. Ovaj posao započeo je moj suprug Antun. Imamo 3 hektara zemlje i uzgajamo jabuke, kreskve, šljive i nektarine. Da vam iskreno kažem, nemam pojma kako se moj muž odlučilo baš za to. Po struci smo oboje ugostitelji. Djeca nisu zainteresirana za ovaj posao. Ja i muž ćemo raditi koliko ćemo moći, a onda ako neće ići, prodati ćemo OPG. Na spomen otkupne cijene voća u Hrvatskoj, Biserka samo odmahuje rukom. – Teško ide u našoj državi. Čim šleper dođe na zemlju, već smo 200 eura u minusu. Cijena jabuka je jedva 1,80 do 2,00 kn. Sve treba platiti, palete, skladište. Ono što u skladištu istrune sve je na ˈnaš računˈ. Ni ona ni njezin suprug po struci nisu poljoprivrednici, već ugostitelji. Ispričala sam je kako je nekada bilo raditi kao ugostitelj. – Ja sam radila u gradskoj kavani. Nekada je u kavani bilo prekrasno, PREKRASNO! Privatizacija je sve uništila. To je bilo tako kulturno mjesto. Bile su tu svirke, zabave. Svake subote u 18:00 sati zatvarali smo kavanu da se to sve sala uredi i dotjera. Tamo se večeralo, plesalo. A mi, kak sinjorine. Nosile smo crnu haljinu, bijelu kragnu, podvezicu. Morale smo imati uredne nokte, frizuru, decentnu šminku. To su bila vremena! A trigneta?! To ne možete zamisliti. Situacija u ugostiteljstvu posljednjih se desetljeća promijenila, učenih konobara nema, govori nam. – Danas vidim tko je konobar odmah, instantno! To vidite po držanju, prezentaciji vina i jela. Za to treba imati šlifa. Danas svaki drugi misli da može biti ugostitelj, ali onoga pravoga treba i platiti, ističe Biserka.
Čakovec je danas zabijelio snijeg koji je napravio pravu snježnu idilu. Bijeli pokrivač utišao je nakratko svakodnevnu buku te zabijelio ulice, parkove i krovove.
Nadamo se da nas očekuje i bijeli Božić, a do tada, uživajte u fotografijama…
