I posljednji tenk seli iz Čakovca. Doduše, taj nije zadnjih godinu dana imao borbenu funkciju, nego je služio kao podsjećanje na vrijeme ponosa, kada su Međimurci goloruki zaustavljali ovakve grdosije JNA u ratnom pohodu. Postavio ga je Grad Čakovec, hrvatski branitelji i dragovoljci Domovinskog rata Grada Čakovca uz pomoć Hrvatske vojske. Tenk T-55 kao spomen obilježje izložen je prošle godine na sjeverozapadnom dijelu Grada Čakovca, okružen sportskim terenima i gradskim bazenima, a kao spomen na 28. lipnja 1991. godine, kad su na čakovečkoj magistrali građani Čakovca i radnici GK “Međimurja” spontano zaustavili tenkovsku kolonu JNA koja je krenula prema Murskom Središću i Republici Sloveniji. Oko tisuću građana Čakovca tada je diglo glas protiv rata i agresije JNA na Republiku Hrvatsku, stoji u poratnom tekstu na tenku.
No, čim je postavljen odmah je bilo prigovora da tenk ne spada na ovo mjesto gdje se okupljaju mladi i sportaši, nego na neku drugu lokaciju. Sadašnja gradonačelnica Ljerka Cividini poslušala je glas naroda i u suradnji s braniteljskim udrugama predložila da se tenk izmjesti na prostor kod zračne luke u Pribislavcu, gdje je već postavljen MiG-21.
Tim povodom je 22. rujna ove godine Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Međimurske županije poslala Općini Pribislavec zahtjev da im se odobri tražena lokacija.
“Ministarstvo obrane RH odobrilo je Gradu Čakovcu prošle godine rashodovani tenk T-55, koji je postavljen u sklopu SRC ‘Mladost’ Čakovec, što mnogi smatraju neprimjerenim mjestom.
Shodno odlukama Grada da se tenk izmjesti s postojeće lokacije i vlasništvo nad tenkom dodijeli našoj Udruzi, obraćamo vam se s ovim zahtjevom da nam dozvolite postavljanje tenka T-55 kao eksponata u sklopu Muzejskog postava na otvorenom kod zračne luke Pribislavec. Troškove preseljenja i postavljanja snosit će Grad Čakovec”, napisali dragovoljci u svom pismu načelniku Općine Pribislavec, Matiji Ladiću.
Načelnik Ladić nam je rekao da je prostor odobren i da je zapravo to idealno mjesto za ovakve eksponate. Nada se, da će uskoro stići još koji primjerak isluženog i rashodovanog oružja iz Domovinskog rata, kako bi ovaj Muzej na otvorenom privlačio što više posjetitelja i turista.
Danas će se izmjenjivati oblaci i sunce uz većinom suho vrijeme. Tu i tamo može pasti koja kap kiše, ali zanemarivo. Puhat će slab do umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura oko 12, a najviša dnevna između 22 i 25 Celzijevih stupnjeva.
Sutra prijepodne djelomično sunčano i uglavnom suho. Poslijepodne naoblačenje, a zatim i kiša. Vjetar slab, navečer do umjeren sjeveroistočni. Jutarnja temperatura od 10 do 14, a najviša dnevna između 20 i 23°C.
Kao i svake godine, već tradicionalno, održan je fotografski natječaj „Moji doli i bregi” u organizaciji Lokalne akcijske grupe „Međimurski doli i bregi”. Natječaj je bio otvoren do 31. kolovoza 2021. godine, a ukupno je pristiglo 58 fotografija. Sadržaj fotografije morao je biti povezan s temama poljoprivrede ili turizma, a fotografije su morale biti snimljene na području LAG-a Međimurski doli i bregi.
Prošlog tjedna objavljeni su rezultati, a nama je za oko zapela jedna, rekli bismo, malo drugačija fotografija. Lea Ciglarić osvojila je prvo mjesto u kategoriji poljoprivrede, a njezina fotografija prikazuje nesvakidašnji motiv kojeg danas rijetko možete vidjeti u Međimurju – stočarstvo.
Lea Ciglarić je 22-godišnjakinja iz Mačkovca, po zanimanju cvjećarka kojoj je fotografiranje hobi.
Kontaktirali smo Leu da saznamo gdje je ta fotografija snimljena:
„Fotografija je snimljena u Šenkovcu, negdje u petom mjesecu ove godine, i to sasvim slučajno, prilikom šetnje s kolegicom u prirodi.”
Prošle godine, Lea je također osvojila nagradu iz istog natječaja – 3. mjesto za područje turizma, a tada je fotografirala drveni čon u Sv. Martinu na Muri.
Otkrila nam je da joj je za sada fotografiranje samo hobi, ali s vremenom se nada da će prerasti i u nešto više. Osim prirode, voli fotografirati portrete ljudi, ali i sve interesantno i zanimljivo što god joj zapadne za oko.
Lea, čestitke i još puno odličnih fotografija i nagrada!
Gradonačelnik Grada Varaždina dr.sc. Neven Bosilj i njegov zamjenik Miroslav Marković u ponedjeljak su povodom obilježavanja Svjetskog dana turizma u Gradskoj vijećnici primili državnu tajnicu u Ministarstvu turizma Sandru Herman.
U nazočnosti direktorice Turističke zajednice Grada Varaždina Jelene Toth, privremene pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća Vesne Haluge, privremene pročelnice Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Goranke Grgić i pročelnika Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Varaždinske županije Mladena Jakopovića, državnoj tajnici predstavili su dobre rezultate Špancirfesta te se razgovaralo o potencijalima Grada Varaždina kao kontinentalne destinacije za sportsko-rekreacijski turizam. Sandra Herman informirala je predstavnike Grada i Županije o nacionalnim natječajima koje najavljuje Ministarstvo turizma i sporta te mogućnostima koje pružaju EU fondovi u novoj financijskoj perspektivi 2021.-2021. Državnoj tajnici predstavljeni su potencijalni budući projekti u sektoru turizma Grada Varaždina.
Nakon prijema, gradonačelnik i suradnici s državnom tajnicom su obišli Julijanovo dvorište i apartman Julijan te razgledali Varaždinsku kuću, jedan od projekata koji Grad Varaždin planira kandidirati za financiranje preko fondova Europske unije.
„Turizam dobiva na važnosti u novoj financijskoj omotnici. Ministarstvo će direktno financirati projekte s 2,2 milijarde kuna, od kojih će pola ići u javni, a ostala polovica u privatni sektor. Bitno je za Grad Varaždin da se ide prema stupnju turističke razvijenosti. Do sad je Varaždin uvijek bio u podređenom položaju jer smo bili vrlo razvijeni u odnosu na ostatak Hrvatske, ali po turističkoj razvijenosti, naš indeks koji je u tom smislu nizak, sad nam je prednost jer ćemo napokon moći kandidirati neke projekte poput Varaždinske kuće. Vjerujem da ćemo je nakon 15 godina konačno privesti svrsi, u nju smjestiti turistički informativni centar i veliku suvenirnicu. S državnom tajnicom razgovarali smo i oko potencijala gradnje hotela u Varaždinu. Ministarstvo turizma imat će nekoliko lokacija za kongresni turizam na kontinentu. Vjerujem da ćemo kroz financijsku omotnicu 2021.-2027. riješiti i ključna infrastrukturna pitanja grada Varaždina s područja turizma,” rekao je gradonačelnik dr.sc. Neven Bosilj.
Sandra Herman čestitala je gradonačelniku i Gradu Varaždinu na odličnim rezultatima koji su ostvareni u ovoj vrlo zahtjevnoj i neizvjesnoj turističkoj godini.
„Varaždin je povećao broj noćenja u odnosu na prošlu godinu za više od 55 posto i trenutno je na 75 posto od rekordne 2019. godine. Čestitam vam na tome, kao i na organizaciji svih manifestacija, osobito Špancirfesta, koje su savršeno organizirane i u skladu sa svim epidemiološkim mjerama donijele vrlo konkretne rezultate u grad Varaždin,” rekla je Sandra Herman.
Državna tajnica smatra kako je problematika smještajnih kapaciteta pozitivna jer znači da postoji velika potražnja za smještajem u gradu Varaždinu koju će se potruditi riješiti.
„Osvrnuli smo se i na daljnji razvoj sportsko rekreacijskog turizma i mogućnosti razvoja turizma vodenih sportova na rijeci Dravi. Pred nama je Nacionalni plan oporavka i otpornosti i višegodišnje financijsko razdoblje 2021.-2027. gdje će ovi projekti koji će riješiti smještajnu problematiku sasvim sigurno moći biti kandidirani. U pitanju je velik novac upravo za kontinent, za razvoj i javne turističke infrastrukture, ali i privatnog sektora. Sigurna sam i da će Varaždinska kuća koja je fenomenalan projekt naći svoje mjesto ili u Nacionalnom planu ili u financijskoj omotnici,” istaknula je Sandra Herman.
Svjetski dan turizma svake se godine obilježava 27. rujna, s ciljem poticanja svijesti o socijalnoj, kulturnoj, političkoj i ekonomskoj vrijednosti turizma i doprinosu koji taj sektor može dati postizanju ciljeva održivog razvoja. Sam datum obilježavanja prikladan je jer dolazi na kraju turističke sezone kada je već načelno moguće govoriti o postignutim rezultatima.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana turizma je „Turizam za uključivi rast”. Varaždin kao destinacija primjer je kako turizam pokreće inkluzivni razvoj i ulogu koju ima u stvaranju prilika za nove proizvode i nova radna mjesta, ali što je najvažnije, inkluzivnost zajednice.
Ovogodišnje izdanje Špancirfesta i Varaždinskih baroknih večeri najbolje prikazuju čitav lanac vrijednosti, od proizvođača suvenira, preko izvođača, menadžera do turističkih vodiča i ugostitelja. Varaždin sa svojim turističkim manifestacijama primjer je turizma koji generira rast i pozitivnu transformaciju u čijem je fokusu čovjek.
“Ljudi su u središtu svega što radimo. Oni grade turistički sektor i čine ga moćnom platformom za rast i razumijevanje, stvaranje novih vrijednosti i zadovoljan sam što smo i u ovim pandemijskim uvjetima uspjeli ostvariti izvrsne turističke rezultate. Još jednom koristim ovu prigodu čestitati i zahvaliti svima koji su na bilo koji način pridonijeli da Grad Varaždin ove godine bude destinacija kontinentalnog turizma s najposjećenijim i najuspješnijim manifestacijama. Drago mi je što smo današnji dan, Svjetski dan turizma, obilježili u nazočnosti državne tajnice za turizam Sandre Herman,” rekao je gradonačelnik Neven Bosilj.
Energetska udruga građana “Zeleni Prelog” u suradnji s Međimurskom energetskom agencijom d.o.o. (MENEA) i Gradom Prelogom organizira Radionicu za predstavljanje Javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
Radionica će se održati u srijedu, 29. rujna, s početkom u 18 sati, u prostorima Multimedijalne dvorane Muzeja Croata Insulanus, Glavna 33, Prelog. U tijeku radionice sam projekt te Energetsku udrugu građana „Zeleni Prelog“ predstavit će Miroslav Hržić iz Grada Preloga, a Karla Posavec iz Međimurske energetske agencije predstavit će Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
– Broj sudionika je zbog epidemiološke situacije ograničen pa vas molimo da prijavite svoje sudjelovanje najkasnije do 29. rujna do 12:00 sati na broj telefona 040/638-685 ili na e-mail adresu[email protected]. Energetska udruga građana “Zeleni Prelog” osnovana je s ciljem okupljanja građana koji žele doprinijeti održivom razvoju Grada Preloga i time staviti svoj grad na kartu zelenih i zdravih gradova Europe – stoji u najavi.
Radionica se organizira u sklopu provedbe projekta ENES-CE – Povećanje kapaciteta javnih institucija u planiranju i provođenju lokalnih energetskih strategija i planova u suradnji sa građanima, a u kojem su hrvatski partneri Grad Prelog i Međimurska energetska agencija d.o.o., MENEA.
Na ovogodišnjem jubilarnom, 25. Međunarodnom festivalu čipke, uz sudjelovanje čipkara i čipkarica iz raznih dijelova Hrvatske, kao i stranih država, sudjelovale su i tri Međimurke predstavljajući udrugu Svetomarska čipka: predsjednica udruge Biserka Poljak te čipkarice Marija Bobić i ValentinaHorvat Pavčec.
Na festivalu, koji se održao od 10. do 12. rujna 2021. godine u Lepoglavi, sudjelovali su čipkari i čipkarice osim iz Hrvatske i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Estonije, Belgije, Francuske, Slovačke, Malte, Bugarske, Austrije te Mađarske, koja je ove godine predstavljala svoju kulturnu baštinu kao zemlja partner ovogodišnjeg festivala.
– Nakon prošlogodišnjeg virtualnog festivala, ove godine čipkarice i čipkari su se ponovno okupili „u živo“. Na festivalu uvijek stječemo nova iskustva, sudjelujemo na radionicama, prezentiramo svoj rad i upoznajemo nove ljude. Već se veselimo 26. festivalu sljedeće godine – rekla nam je predsjednica udruge Svetomarska čipka Biserka Poljak.
Čipkarica Marija Bobić i predsjednica udruge Svetomarska čipka Biserka Poljak
Događaj je napravljen kao presjek 25 godina festivala čipke u Lepoglavi kroz prigodne koverte, žigove, zastave i grbova učesnika prošlih festivala.
U prostorijama Pavlinskog samostana uz izložbu hrvatskih i inozemnih čipkara, posjetitelji su u Domu kulture mogli razgledati bogatstvo čipke hrvatskih čipkarskih centara, radove djece na temu čipke iz dječjih vrtića i osnovnih škola s područja grada Lepoglave, zatim lepoglavsku čipku u Galeriji čipke te izložbu Udruge Ekomuzej Lepoglava.
Međunarodni čipkarski festival u Lepoglavi kontinuirano se održava od 1997. godine, a nakon prošlogodišnje organizacije festivala isključivo u virtualnom obliku, Grad Lepoglava je ove godine ipak organizirao normalno događanje povodom jubilarnog, 25. festivala.
Događaj se održao pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, Ministarstva kulture i medija RH, Ministarstva turizma i sporta RH, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Varaždinske županije.
Poznato je kako ljudi kada uđu u mirovinu počinju ostvarivati svoje mladenačke čežnje i želje pa tako ta stvarnost nije zaobišla ni Juraja Kamenara iz Merhatovca, čovjeka koji je najveći dio svojega života poput mnogih Međimuraca, a osobito onih iz njegovog gornjeg dijela proveo živeći i radeći u slovenskoj prijestolnici Ljubljani. I onda je došla mirovina i Juraj je započeo baviti se onim što je kao dječarac želio, ali zbog svih obavezao nije uspijevao v deželi niti pak u rodnom i bajkovitom Merhatovcu kamo je dolazio u pohode roditeljima i rodbini.
Ta ljubav, ta želja i emocija je izrezbariti od drva, grana i korijena njegovih i to običnim, ali oštrim nožićem-kusturom neko biće, tijelo, stvar, životinju, predmet ili nešto imaginarno, nešto što je samo on vidio. A sada on. Juraj Kamenar koji pola godine živi u Sloveniji, a više od polovice u Merhatovcu u hižici svojih roditelja, danas moderniziranoj, ali sa svim starinskim elementima i toplinom zemlje od koje je sazdana.
Nožek je zlata vrijedio i zato su ga roditelji od mene skrivali
– Kak dečker gledao sam stareše kak z kosturom, nožekom ili brčjakom izrezuju određene predmete potrebne u domaćinstvu, od kuhače, preko tančera (valjka za tijelo) do lopate za snijeg i divio se tome i želio sam i ja to delati. Ali roditelji mi nisu dali nožeka ili kosturu kaj ju na bi izgubio ili zatupio, jer bilo je siromaštvo te su i te stvari imale svoju cijenu. Skrivali su roditelji takve stvari pred djecom.
– Kad to nije išlo ušao sam u glazbu i tih šezdesetih i sedamdesetih godina minulog stoljeća, žario i palio sam ljubljanskim scenama, a u tvornici radio složene poslove i nije bilo cajta za drvorez. Došla je mirovinica, ili kak Slovenci vele pokojnina, cajta koliko hoćeš i penez za kupiti kosturu. Prekapajući doma našao sam skrivenu staru japinu kosturu i radosti nije kraja bilo. I prvo u sadovnjak, pa v gorice i šume. Ja sam ali i danas tako u svakoj grani, trčku (panju) kori ili izraslini na drvu vidio određeno biće, predmet ili lik iz svije mašte. I tako su nastajali fazani, kokoši, dični i ponosni kokoti (pjetlovi), selske žene i muževi, mnoge vrste stvarnih i izmišljenih ptica, ali i likovi poznatih ljudi iz blizine i okoline.
– Tako je nastao i Mario Mandžukić koji se tebi, Stjepane, najviše svidio. Taj nogometaš me osvojio na prvu, svojom upornosti, moći i gorenjem za domovinu. Kad sam na glogu, najtvrđem hrvatskom, a moguće i svjetskom drvetu ugledao granu koja mi je otvorila športski li, rekao sam sebi sam; To bude Mandžukić!
Dominantan super Mario
– I sretan sam što se mnogima sviđa i što je premda ne oblikom najveći on je dominantan kao što je bio među Dinamovcima i potlam med Vatrenima. Da sam ja izbornik Zlatko Dalić odmah bi ga opet pozvao v reprezentaciju, ispričao mi je Juraj Kamenar, koji je do sada izradio stotinjak likova koji uživaju u staroj hižici i pitomom merhatovskom dvorištu. Teško bi ipak sve to išlo da nema pomoćnicu svoju suprugu Božicu, koja magadi njegove izlete u prirodu i svijet mašte. Za nagradu Juraj joj je izradio iz starih stabala lijepe tegline za cvijeće. A cvijeća je a gruntu skoro kao i Jurajevih drvenih velikana.
– U takvom okruženju na tom gruntu prije tri godine održan je i 1. festival Međimurske žganice uz koju je prošao ovaj razgovor i nastao ovaj članak. Do slijedećeg novog, moguće o pjesmi i glazbi gdje ili u čemu je Juraj maestralan. Ili o tradicionalnoj međimurskoj žgajari za koju su pripreme u tijeku. A prije će Juraj izrezati i napraviti cajgere kroz koje će kapljati božanstvena međimurska žganica.
U nastavku dana nešto oblačnije, a postoji vjerojatnost za malo kiše ili pokoji kraći pljusak. Zasad to izgleda kao slabija kiša, neka mjesta će ostati i sasvim suha. Još uvijek bez nekog većeg zahlađenja tako da će biti i sunčanih razdoblja, a temperatura i dalje ostaje blizu 25 stupnjeva unatoč umjerenom sjevercu u popodnevnim satima.
Za utorak i srijedu većina prognostičkih izračuna pokazuje izmjenu sunca i oblaka uz mogućnost za sasvim malo kiše. Temperatura zraka će biti u blagom padu, ali sve je to i dalje sasvim solidnih 20 do 25 Celzijevih stupnjeva.
Nešto češća kiša bi mogla doći potkraj srijede i tijekom četvrtka. To će vjerojatno biti i najsvježiji i najoblačniji dan u ovom tjednu. Uz sjeverac i promjenjivo vrijeme temperatura bi mogla ostati u rasponu između 13 i 17 Celzijevih stupnjeva. Kiše tijekom dana više neće biti puno, najviše u noći, a danju će postupno prestati.
Zasad se čini da bi petak trebao biti povoljniji. Uglavnom suho i djelomično sunčano. Jutro će biti hladnije, mjestimice i maglovito, a danju ugodno uz temperaturu između 17 i 20 Celzijevih stupnjeva.
Prema prvim pokazateljima, vikend nam donosi nastavak suhog i djelomično sunčanog vremena. Noćna i jutarnja temperatura će biti malo niža, između 5 i 10 stupnjeva, a danju polagano toplije jer bi tijekom vikenda mogla početi nova južina.
Na kraju napomena da je dobro redovito pratiti prognozu i na našem portalu, mobilnoj aplikaciji ili Twitteru jer su moguće i promjene u odnosu na ovu prognozu. Preporučamo da pratite i našu Facebook stranicu „Kad će Kiša”. (Prognozu napisao: Kristijan Božarov. Za detaljniju vremensku prognozu slobodno nazovite 060-555-555. Cijena 3,49 KN/min. iz fiksnih te 4,78 KN/min. iz mobilnih mreža. Davatelj usluge: HT d.d., Savska cesta 32, Zagreb, info tel. 0800-1234, prognoza izrađena 27.9.)
Danas je u Varaždinu održano 8. državno natjecanje vatrogasca RH kojem su, između 150 sudaca, obol dali i suci Vatrogasne zajednice Međimurske županije, a koji po rejtingu spadaju među najbolje u Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici.
To su: Damir Novak (DVD Mali Mihaljevec), Tifani Ban (DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane), Mladen Kanižaj (voditeljstvo natjecanja HVZ-a), Jelena Krznar (DVD Gardinovec), Zvonko Knezić (DVD Pustakovec-Buzovec-Putjane), Jadranka Sermek (DVD Sveti Križ), Mihajlo Pongrac (DVD Draškovec), Tihomir Trupković (DVD Pretetinec), Nikola Besedić (DVD Čakovec), Srećko Mrazović (DVD Krištanovec). Na fotografiji nedostaje i Damir Kovačić( DVD Zasadbreg).
Oni su sudili u kolijevci hrvatskog vatrogastva, na stadionu Slobode, a pravdu su dijelili vatrogascima iz 208 hrvatskih vatrogasnih odjeljenja s 2030 natjecatelja. Pobjednici će biti plasirani na Međunarodno vatrogasno natjecanje koje će se 2022. godine održati u Celju.
Natjecanje se odvijalo na 8 natjecateljskih staza i 3 staze za štafetnu utrku.
