Nakon što je Medjimurski.hr prvi objavio kako je 19. listopada policija u Gornjem Hrašćanu u Čakovečkoj ulici 136 pretražila kuću i prostorije u dvorištu u potrazi za oružjem i streljivom te kako je moguće da je u sve umiješan i Matijaš Dido Oršuš dobrotvor i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurja, ali i veliki prijatelj i “desna ruka” Veljka Kajtazija, saborskog zastupnika, Telegram je danas objavio kako je doznao o kome se točno radi.
Iz više pouzdanih izvora potvrđeno im je da su dvojica od trojice mladića kod kojih je policija jučer u toj akciji pronašla arsenal oružja i streljiva, sinovi od dotičnog.
O svemu se danas oglasila i Policijska uprava međimurska.
– U utorak, 19. listopada, u Gornjem Hrašćanu, policijski službenici Policijske postaje Čakovec su temeljem naloga Županijskog suda u Varaždinu izvršili pretragu doma i drugih prostora, kojeg koristi 21-godišnjak.Prije samog početka pretrage, policijski službenici su uočili kako se trčeći iz dvorišta obiteljske kuće udaljavaju dvije muške osobe držeći u rukama sumnjive predmete koje su u jednom trenutku odbacili.
Brzom reakcijom policijskih službenika obojica su uz uporabu sredstva prisile uhićena i dovedena u službene prostorije Policijske uprave međimurske, gdje je utvrđeno su 29 i 26-godišnjaci s područja općine Nedelišće u pokušaju bijega odbacili automatsku pušku i sef u kojem se nalazio domaći i strani novac, a koje su policijski službenici pronašli i oduzeli.
Nadalje, tijekom pretrage doma i drugih prostora u Gornjem Hrašćanu pronađene su i od 21-godišnjaka oduzete dvije PVC vreće u kojima se nalazilo oko 28 kg duhana, zračna puška, 37 komada streljiva, dva spremnika za automatsku pušku i dvije digitalne vage.
Protiv 21-godišnjaka zbog počinjenja kaznenih djela Nedozvoljena trgovina i Neovlašteno posjedovanje izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari te protiv 29 i 26-godišnjaka zbog počinjenja kaznenog djela Sprječavanje dokazivanja, podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu – napisali su.
– U velikom broju naših humanitarnih akcija, poneke jednostavno moramo izdvojiti, tim više jer se radi o našoj djeci, rekao nam je danas Ivica Baksa, vlasnik tvrtke Interkast iz Pribislavca, tvrtke sinonim za dobra djela.
– U suradnji s udrugom za sidrom Down Međimurske županije i s Hrvatskom nogometnom reprezentacijom bila nam je izuzetna čast što smo i ovog puta mogli pomoći ovoj hvalevrijednoj udruzi. Učinili smo to tako da smo kupili dres hrvatske nogometne reprezentacije s potpisima naših reprezentativaca koji su uvijek tu za pomoći. Vjerujem da smo tim činom da smo barem malim dijelom pomogli daljnjem radu udruge, rekao je ponosno Ivica.
Poručio je kako su udruzi i dalje na raspolaganju. Otkrio nam je kako će cjelokupnu zaradu tvrtke na sam Badnjak biti proslijeđena udruzi.
– A najviše što nas veseli i što je naša nagrada izmamila vesela lica malih polaznika i vrijednih djelatnika same udruge, zadovoljno će uz poruku:
‘Hvala ovim putem našim vjernim kupcima,dobavljačima, poslovnim partnerima i djelatnicima firme Interkast, jer na kraju krajeva bez njih to ne bi bilo moguće.’
Uoči 4. Sjednice Gradskog vijeća Čakovca u društvenom domu u Novom Selu Rok aktualna gradonačelnica Ljerka Cividini kratko se osvrnula na najvažnije točke dnevnog reda.
Prva i najvažnija točka bila je ona o izmjenama i dopunama proračuna Grada Čakovca u 2021. godini.
– Proračun je donesen krajem prošle godine od strane prethodne vlasti. Nažalost, nakon provedene vanjske revizije u gradskoj kući, zaključak je da su obveze proračuna prilikom preuzimanja vlasti iznosile gotovo 95 milijuna kuna. Stvarni proračun Grada Čakovca iznosi 80 milijuna kuna, što bi značilo da imamo čitavu proračunsku godinu samo da vratimo obveze koje su stvorene. Unatoč tome, idemo dalje. Pripremili smo rebalans onoliko realno koliko je to bilo moguće. Smanjili smo rashodovnu stranu za gotovo 16 milijuna kuna, dok se prihodovna strana smanjila za 5 milijuna kuna. Također, izvršit ćemo obaveze koje su već ugovorene. Sve ugovore nastojat ćemo ispoštovati, no to će nositi minus u proračunu Grada Čakovca što će otežati poslovanje. Jasno je prema ovome da prethodna vlast nije išla u dobrom smjeru – istaknula je Lj. Cividini.
Od ostalih točaka dnevnog reda jedna od važnijih ona je o formiranju urbanističkog plana „Globetka-Istok“ od 6 hektara na kojoj bi se izgradili socijalni sadržaji, odnosno dom za umirovljenike.
– Radi se o privatnim investitorima koji žele urediti urbanistički plan u suradnji s Udrugom arhitekata Međimurja. To je zona iza bolnice koja dozvoljava izgradnju doma, a prvenstveno se radi o palijativnoj skrbi koja nedostaje gradu Čakovca. Smatramo da je takav objekt potreban našim građanima koji će imati potrebe za istim.
Gradonačelnica Ljerka Cividini osvrnula se i na pitanje ugostitelja i programa potpora tijekom održavanja kulturno-turističke manifestacije Porcijunkulovo, a o kojem se raspravljalo i na sjednici.
– Dogovorili smo mogućnost subvencija ugostitelja da im se pomogne u ovom kriznom razdoblju. Grad će subvencionirati podmirivanje troškova poreza za korištenje javnih površina i postavljanje ugostiteljskih terasa u razdoblju od ožujka do srpnja, i to od 1.3. do 31. svibnja u stopostotnom iznosu, a od 1. lipnja do 29. srpnja u iznosu 30 posto rješenja izdanih za to razdoblje.
Agronomkinja Marina Novak je, uz podršku dvije godine starijeg supruga Davora, osnovala tvrtku Holera d.o.o. u Goričanu kad joj je bilo samo 22 godine. Ova danas 30-godišnjakinja ovih jesenskih dana balansira između ribanja zelja, kuhanja rajčice i brige oko dvoje male djece, s obzirom na to da je Holera danas jedna od najuspješnijih međimurskih proizvođača hrane čiji najveći aduti su, osim bučinog ulja i proizvoda od bučinih koštica, kiselo povrće odnosno zimnice.
Prije otprilike 8 godina Marina Novak krenula je s proizvodnjom bučinog ulja te presadnicama povrća, odnosno, popularnim imenom „flancima“. Kako joj je ostalo mnogo flanca paprike, rajčice, zelja, krastavca, salatnih krastavca, mladog luka, češnjaka i salate, a imala je zemlju, pomislila je, zašto ih ne bi posadila?! Nakon što su te biljke obilno rodile, pomislila je, zašto ih ne bi počela prodavati? Tako je krenula priča o uspjehu tvrtke Holera, koja je dobila i zanimljiv preokret u vrijeme korone.
– Dosta povrća od nas su naručivali restorani, pa smo u doba korone, kad su se restorani pozatvarali, imali višak povrća koje smo na kraju nažalost bacali. Najlošja je bila 2020. godina i tako smo ove godine došli na ideju da kiselimo povrće. Počeli smo s proizvodnjom kiselog zelja – ribanog i glavica, zatim kiselih krastavca, kisele paprike i pasirane rajčice – rekla je Marina.
Jeste li znali da se kiseliti mogu i cherry rajčice?
– Ovih dana probat ćemo kiseliti cherry rajčice i vidjeti kako će to ići, meni osobno se jako sviđaju ukiseljene cherry rajčice. Planiramo i sušiti češnjak i slagati ga u granulama. Istovremeno smo izbacili brokulu i cvjetaču – objasnila nam je Marina Novak, službeno osnivačica i vlasnica tvrtke koja danas, među ostalim, ima oko 10 hektara zemljišta s tikvama, oko hektar zemljišta sa zeljem te pola hektra češnjaka. Uzgajaju i papriku, krastavce, salatu, rajčice i mladi luk u plasteniku na oko 500 metara2, te ječam i kukuruz na polju radi plodoreda.
Zimnica je pun pogodak
– Primijetila sam da se ljudi danas sve više okreću domaćim lokalnim proizvođačima provjerene kvalitete. Mnogi ljudi danas nemaju svoje vrtove niti uvjete i vremena za izradu zimnice, pa su ti naši proizvodi sve traženiji – objašnjava Marina.
Iako se na papiru Holera ne bavi eko uzgojem, špricanje im je, ističe, zadnja solucija.
– Češnjak, salatu, mladi luk i tikve uopće ne tretiramo, a ostalo povrće špricamo samo kad je nužno. Bolest bilja nastojimo riješiti na prirodni način, npr. sjetvom zaraženih lišća kod plemenjače – rekla je Marina.
Umjestogledanja TV-a nevečer, ribanje zelja
Ovoj marljivoj mladoj ženi uspjeh nije došao sam od sebe. Rezultat je to puno rada, truda i odricanja. Marina ustaje rano svakog jutra, odvozi djecu, dvogodišnju Gretu i 4-godišnjeg Frana u vrtić te zatim, ovisno o dobu godine, odlazi prodavati proizvode na tržnicu, obilazi polja, plastenike, zaljeva biljke, pere i kuha povrće za zimnicu, ručno bere zelje, riba zelje ili nešto drugo. Zelje treba odležati dva do tri tjedna da bi se skiselilo, a da bi se napravila pasirana rajčica potrebni su sati kuhanja.
– Poljoprivreda ne pita za radno vrijeme! – kaže Marina.
U poslu joj je velika podrška i majka Tatjana Horvat te suprug Davor Novak, kojeg po potrebi zapošljava, a sezonski uzima i dodatne radnike. Davor je uspješno pohvatao sve tajne poljoprivrednog zanata, iako je po struci strojarski tehničar te svakodnevno odlazi na posao u Čakovec. Kod kuće, osim što po potrebi pomaže supruzi, glavni je i odgovoran za pokošenu travu i uređenje njihovog dvorišta.
Najviše posla Holera ima na jesen i ljeti, a najmirnija je zima. Ako se pod „mirno“ može nazvati svakodnevno zalijevanje salate u plastenicima, pečenje koštica i proizvodnja bučinog ulja ili slaganje poklon paketa.
Poklon paketi i u kombinaciji s proizvodima ostalih proizvođača
Holera puno ulaže i u poklon pakete, koje slaže u lijepe kutije s naljepnicama.
Tijekom cijele godine radimo poklon pakete, koji idu najbolje naravno u božićno vrijeme, a uključuju naše ulje i koštice ili bučino brašno i razne varijacije. Imamo ukupno 9 vrsti poklon paketa, od čega u dva stavljamo proizvode drugih proizvođača – vina Preiner iz Štrigove i tri proizvoda OPG-a Sarač iz Čakovca.
Za što upotrijebiti bučino brašno?
Holera je već godinama poznata kao jedan od vodećih proizvođača bučinog ulja vrhunske kvalitete, za čiju izradu se koriste isključivo bučine koštice (bez miješanja s drugim uljima). Za njega su ove godine u svibnju na međunarodnoj Izložbi bučinih ulja u Varaždinu osvojili brončanu medalju. Usto, imaju i pržene koštice, a i bučino brašno. Ono se, objašnjava Marina, može koristiti za izradu muffina, palačinki, kruha, tijesta, kolača…
Malo smo se raspitali i za cijene, pa smo saznali da, primjerice, pola kilograma bučinog brašna košta 10 kuna, litra bučinog ulja 135 kuna, kisela paprika (300 grama) 13 kuna, kiseli krastavci (370 g) od 15 do 17 kuna, a pola kilograma kiselog zelja 7 kuna.
Kako do Holerinih proizvoda?
Iako u dvorištu tvrtke kruže dva njihova prekrasna psa, haski i newfoundland, do 15 sati netko je tamo, odnosno omogućena je kupnja proizvoda na njihovom kućnom pragu u Trnavskoj 30 u Goričanu. Naći ćete ih i na placu četvrtkom u Goričanu, utorkom i subotom u Prelogu, petkom u Donjem Kraljevcu. Njihovi proizvodi nalaze se i u Međimurskom štacunu u Čakovcu te nekoliko trgovina u Zagrebu, a Holera dolazi i na razne manifestacije u Čakovcu, kao što su Jesen u gradu Zrinskih, Porcijunkulovo te na proljeće na Dane cvijeća, jagoda i tradicije.
U sklopu obilježavanja manifestacije Mjesec hrvatske knjige, Knjižnica i čitaonica Grada Preloga, u suradnji sa svojim osnivačem, Gradom Prelogom, u srijedu 20. listopada 2021. otvorila je petu po redu Malu slobodnu knjižnicu na području Grada Preloga. Knjižnica je postavljena pokraj Društvenog doma u Otoku, a otvorenju su prisustvovale ravnateljica KIČ Prelog, Maja Lesinger i članica Mjesnog odbora Otok Marija Oto.
Mala slobodna knjižnica iz Otoka već je postala dio šire zajednice te je se može pronaći na karti Malih slobodnih knjižnica Hrvatske na poveznici.
Njezina priča je zapisana i u katalogu kućica istoimene mreže. Plava Otočka kućica dio je projekta Izvan granica kojeg provodi KIČ Prelog u Godini čitanja 2021. Spomenuti program sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture i medija u okviru javnog poziva za dodjelu potpora programima koji potiču čitanje i razvoj čitateljske publike u kulturi u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu.
– Osim što se ovom akcijom, knjiga stvarno može približiti mnogim čitateljima, s druge strane radi se i na odgovornosti koju zajednica mora pokazati prema nečemu što redovito mogu koristiti i dijeliti s drugima. U kućici će biti knjiga za svaki uzrast, ali i za ljude različitih čitateljskih interesa. Ono što je naravno najbolje, mogu se posuditi u bilo koje doba dana i noći, ne treba platiti nikakvu članarinu te ne treba ostaviti svoju knjigu ako to ne želite. U svemu ovome važno je da se promiče ljubav prema knjizi i čitanju, te osjećaj zajedništva u naselju. Pozivaju se žitelji na slobodno korištenje, ali i čuvanje kućice s knjigama – stoji u priopćenju.
Trkač iz udruge Kotoripski begači, Alen Maltar iz Kotoribe, već drugu godinu za redom ukupni je pobjednik velikog trkačkog natjecanja Kup sjeverozapadne Hrvatske.
Radi se o natjecanju u kojem se boduju nastupi trkača i trkačica na utrkama u tri županije: Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-Križevačke. Tako se ove godine u tom natjecanju održalo 17 utrka koje su se bodovale za ukupni poredak. Na utrkama je kroz sezonu ukupno nastupio 931 natjecatelj, od čega 251 žena i 680 muškaraca.
– Ove utrke su za mene izazov. Sve to radim iz zezancije, ali treba stati na loptu jer sljedeća utrka je već u nedjelju, Dugo Selo, polumaraton… Nema opuštanja! – rekao nam je 49-godišnji Alen Maltar, po struci soboslikarski ličilac, koji u slobodno vrijeme obožava trčati.
Od članova kluba Kotoripski begači, uz Alena Maltara koji je bio i 1. u dobnoj kategoriji muškarci M40 , medalje u dobnim kategorijama još su osvojili Drago Pintarić (2. mjesto M70), Paulina Plačko (2. mjesto Ž30), Valentina Barić (3. mjesto Ž30) i Mirjana Mlinarić (2. mjesto Ž60+).
24.01.2021., Zagreb - Klinika za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljevic u kojoj je preminuo djecak od 11 godina. Photo: Marko Prpic/PIXSELL
Muškarac (53) iz okolice Samobora pozitivan na covid, prekjučer je pobjegao iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, gdje je bio spojen na kisik, izvijestio je tada Index. Do nas je u međuvremenu stigla informacija da se radi o muškarcu koji je rodom iz Međimurja iz naselja Podturen.
“Pacijent u dobi od 53 godine, nakon liječničkog pregleda u Hitnom prijemu Klinike i učinjene rendgenske snimke pluća, zbog potrebe bolničkog liječenja hospitaliziran je 18.10.2021. u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” u Zagrebu zbog COVID-19 bolesti. Pacijent je upućen na odjel u izolacijsku jedinicu u pratnji medicinske sestre s postavljenim kisikom gdje dolazi u 15:30. Na odjelu su mu ponovno izmjerene vitalne funkcije, učinjene ordinirane pretrage, postavljena intravenska kanila te je pacijent postavljen na monitor zbog daljnjeg praćenja vitalnih funkcija. Pacijent odmah naglašava da ne želi primati terapiju, a u 16:10 medicinsko osoblje odjela primijetilo je da pacijent nije u bolesničkom krevetu. Nakon nekoliko minuta, kada pacijenta nisu našli niti u drugim sobama i prostorijama odjela, pozvana je dežurna liječnica da kontaktira pacijenta na mobitel. Pacijent navodi da nije teško bolestan, vozi se osobnim automobilom kući i odbija se vratiti u Kliniku. Nakon toga obaviještena je nadležna Policijska postaja čiji djelatnici promptno dolaze u Kliniku i uzimaju potrebne podatke o pacijentu”, stoji u priopćenju Zarazne.
Novinarka Indexa iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević je dobila sljedeće objašnjenje:
“Pacijent je sam skinuo masku s kisikom s lica otkopčao se s monitora, izvadio postavljenu intravensku kanilu, otvorio balkonska vrata u sobi te preko vanjskih stuba samovoljno napustio bolničko liječenje. Medicinsko osoblje je odmah poduzelo sve potrebne mjere u tim situacijama. Iskreno nam je žao što se dogodio ovaj incident, a Klinika za infektivne bolesti ‘Dr. Fran Mihaljević’ majci i rodbini preminulog izražava sućut.”
Nakon bijega iz bolnice pacijent je, jučer pronađen u naselju Hoto Ville kod majke, gdje je preminuo, a na terenu su bili policija i hitna.
Kontaktirali smo jednog njegovog poznanika koji je za nesretnog muškaraca imao samo riječi hvale.
– Često je posjećivao Međimurje i rado se družio i pričao. Bio je atletski građen i fizički aktivan, igrao je košarku. Ovo mi je veliki šok – rekao nam je kratko.
Općinski sud u Čakovcu objavio je u ponedjeljak, 18. listopada, na svojoj oglasnoj ploči presudu prema kojoj je Darko N. iz Pleškovca proglašen krivim jer je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode i kazneno djelo protiv imovine.
On je 6. rujna 2018. godine na benzinskoj postaji Petrol u Svetom Križu prvo izvrijeđao svoju bivšu djevojku A.V., a zatim joj rekao: ‘Čekaj, našel but te bilo gdje, ubil bum te, raščhnul bum te kak pesa’. Ona je brzo sjela u svoj automobil, a on, kako bi je još više prestrašio, nogom je udario u stražnji dio auta i razbio desni pokazivač smjera.
No to nije sve, prijateljici svoje bivše djevojke putem aplikacije Messenger poslao je fotografiju puške i napisao: ‘Ovo je fer…naruceno, da vidimo ak vupa prek one livade obloka otprti…i v auto si sesti, tam…v krizu…ili roletu zdici…za 1100 kuna…v ukrajini kobase z ljudi naprave…a za 200 eura… sam ljudi stisnu prsta…igrala se maca…pa neka…da vidimo…al stvarno vupa dimo…neko ju bu puhnul…ili ov z nedeljanca…ili zastitar od prošlog ljeta…ja bum uglavnom daleko… samo joj tak poruci.’
U svojoj obrani okrivljenik je priznao da je počinio kaznena djela za koje se tereti, navodeći da je bio revoltiran zbog ponašanja oštećene te je izrazio žaljenje i kajanje zbog toga.
– Sud je utvrdio da je optuženikovo priznanje počinjenja kaznenog djela potkrijepljeno ranije pribavljenim i na raspravi izvedenim dokazima, te je stoga utvrdio da je optuženik u konkretnom slučaju ostvario sva subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. KZ/11, te mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, te kaznenog djela iz čl. 235. st. 1. KZ/11, za koje mu je utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 4 (četiri) mjeseca, te mu je temeljem čl. 51. KZ/11 izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a koju mu je zamijenio radom za opće dobro u trajanju od 480 sati – stoji u službenim dokumentima.
Kod odluke o kaznenopravnoj sankciji sud je optuženiku kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njegovo iskreno priznanje kaznenih djela, žaljenje i kajanje zbog počinjenja istih, dok mu je kao otegotnu okolnost uzeo raniju osuđivanost.
U Hrvatskoj su u posljednja 24 sata, prema podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, zabilježena 3162 nova slučaja zaraze koronavirusom, što je značajan porast u odnosu na prošla dva tjedna, a umrle su 23 osobe.
Posljednji put je u Hrvatskoj više od 3000 zaraženih u danu bilo još u travnju. Udio pozitivnih na 10.691 testirani uzorak iznosi gotovo 30 posto.
Index doznaje da će se, ako se ovakav trend nastavi, uvesti covid-potvrde, i to za brojna mjesta.
Kako doznaju od pouzdanih izvora, covid-potvrde bi se uvele iza blagdana Svih Svetih, odnosno iza 1. studenog.
“Planira se uvođenje covid-potvrda za sve ugostiteljske objekte, restorane, kafiće, trgovačke centre, za sve proslave, okupljanja, festivale i sva okupljanja u zatvorenom prostoru”, rekao je za Index dobro upućeni izvor.
