Nema do Međimurja – rekla nam je Slovenka Ljerka Jambrošić (38) iz Kopera u Sloveniji koja je prije godinu dana doselila u Međimurje.
Da se doseli u Križovec nagnalo ju je njezino podrijetlo.
– Moja majka je Međimurka, tata je iz Križovca. Rođena sam u Sloveniji i imam slovenske papire. Ipak, nedavno sam se odlučila ovdje doseliti i ovdje u Križovcu kupiti svoju kuću. Radim u Sloveniji i dalje, a dosad sam živjela u Kopru. Ne predstavlja mi problem što sam u Hrvatskoj, a radim u Sloveniji, jer već 15 godina radim na brodu, na kruzeru. To je sezonski posao koji mi dopušta da imam kuću ovdje u Križovcu, a potrebe za čestim odlaskom u Sloveniju nemam.
Kratko se osvrnula na život u Međimurju.
– Nikad prije nisam tu živjela, ali sam kao mala često dolazila. Sretna sam. Dozlogrdio mi je grad Koper, a ovdje čim ustanem već sam jednom nogom u polju, u prirodi. Mene ovaj kraj puni pozitivom. To nisam imala u Sloveniji. Zato je ovo bila dobra životna odluka – istaknula je Lj. Jambrošić.
Cijene troškova vrtića te povećanje kapaciteta dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu i Hodošanu bile su glavne točke i teme sjednice Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec održane u petak, 22. listopada 2021. godine u 19 sati u prostorijama Općine.
Sjednici je, uz načelnika Miljenka Horvata, prisustvovalo 12 vijećnika: Mladen Taradi (predsjednik), Zlatko Ružić, Božidar Kolarić, Mladen Čavlek, Tomica Strahija, Damir Far, Vladimir Sabol, Snježana Pongrac, Branko Međimurec, Paula Markati, Jurica Purić i Franjo Jančec, a uz njih i jedna gošća – ravnateljica Dječjeg vrtića Ftiček iz Donjeg Kraljevca Sandra Vlah.
Na sjednici je usvojeno 6 prijedloga, od kojih 5 jednoglasno.
Mijenjaju se cijene vrtića i udio sufinanciranja od straneOpćine
Odlukom o promjeni ekonomske cijene i sufinanciranja dječjeg vrtića Ftiček iz Donjeg Kraljevca povećana je ekonomska cijena tog vrtića, koja sada iznosi 1.400,00 kuna za šestosatni boravak te 1.600,00 kuna za desetosatni boravak. Zašto dolazi do ove promjene i kako će ona utjecati na roditeljske džepove, objasnili su načelnik Miljenko Horvat i ravnateljica DV Ftiček Sandra Vlah.
Općina Donji Kraljevec će naime u svom proračunu povećati sredstva za sufinanciranje ekonomske cijene smještaja djece na omjer od 75%, dok će roditelji plaćati 25%. To znači, pojasnio je načelnik Miljenko Horvat, da se za roditelje vrtićke djece cijena ne mijenja te ostaje ista – 400 kuna, dok se cijena jaslica za roditelje smanjuje sa 685 na 530 kuna. Istaknuo je kako je zbog svega toga Općina povećala učešće sufinanciranja u realnom postotku.
– Ekonomske cijene vrtića dižemo zbog potrebe, povećanja cijena koje se događa, te zbog produženog boravka. Imat ćemo produženi boravak u vrtiću do 18 sati ili duže po potrebi, zbog čega ćemo imati i dodatno zapošljavanje osoblja – naglasio je načelnik.
Ravnateljica DV-a Ftiček Sandra Vlah je pritom naglasila sljedeće:
U vrtiću sam već 20 godina i mogu vam reći da smo mi jedan od najjeftinijih vrtića diljem Međimurja, da ne kažem cijele Hrvatske. Moramo biti jeftini, moramo mladim ljudima omogućiti povoljne cijene vrtića za djecu jer im je to velika stavka, no na taj način se jedva krpamo. Stoga idemo s minimalnim potrebnim povećanjem kako bismo uspjeli pokriti sve troškove. No, opet ćemo se krpati. Uz plaće, energenti i hrana su nam osnovni troškovi. Cijene svega nažalost idu gore, a mi ne možemo reći djeci da nemamo za voće niti za hranu.
– Svi moramo biti ponosni na prijedlog od 75 posto što bi Općina financirala, jer toga nema nigdje! U Hrvatskoj postoji samo jedan grad u Istri koji 100 posto financira cijenu vrtića, a Donji Kraljevec je sljedeći po redu po visini sufinanciranja vrtića, u iznosu od 75 posto. U Međimurju niti jedna druga općina ne financira roditeljima iznos u tom omjeru. Donja Dubrava, primjerice, sufinancira vrtić u iznosu od 68 posto, a većina ostalih općina ih sufinancira između 50 i 60 posto. Tako da upućujem sve pohvale Općini Donji Kraljevec. Možemo biti ponosni! – dodala je Sandra Vlah.
Prihvaćena i dogradnja Dječjeg Vrtića Ftiček
Vijeće je jednoglasno prihvatilo i Odluku o suglasnosti za provedbu ulaganja „Dogradnja Dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu“. Ovom Odlukom omogućit će se proširenje i povećanje kapaciteta Dječjeg vrtića Ftiček u Donjem Kraljevcu dogradnjom dvije jedinice (skupne sobe) za djecu vrtićke dobi s garderobnim i sanitarnim sadržajima kao i smještaj potrebnih pomoćnih prostorija za djelatnike dječjeg vrtića. Dogradnja se nadovezuje na postojeću građevinu dječjeg vrtića, s kojim će biti funkcionalno i organizacijski povezana te će biti dopuna sadržaja i kapaciteta postojeće građevine.
Ulaganje obuhvaća građevinsko-obrtničke, hidroinstalaterske, elektroinstalaterske te strojarske radove. Procijenjena vrijednost iznosi 1.958.429,60 kuna bez PDV-a, odnosno 2.448.037,00 kuna sa PDV-om, a provest će se sukladno Glavnom projektu izrađenom od strane tvrtke KONCEPT-Eko d.o.o. iz Zagreba.
Zašto nedostaje mjesta u vrtićima
– Dozvolu za gradnju vrtića u Donjem Kraljevcu dobili smo 2016. godine, kada je u vrtiću tada bilo 55 djece, te još 26 djece vani. Gradnju vrtića smo tada s bivšom ravnateljicom bazirali na tome da se povuku sva djeca te da ostane nešto rezerve za novu djecu. Međutim, u ovom trenutku u Donjem Kraljevcu imamo čak 92 djece! Napravili smo vrtić i za kapacitet veći od onoga koji se tada pokazao, no nažalost još uvijek imamo djece koja su vani, s time da tu ne ubrajam Dječji vrtić u Hodošanu, koji stalno ima između 27 i 29 djece i stalno je popunjen do kraja – rekao je načelnik Miljenko Horvat.
Donji Kraljevec je pod sve većim pritiskom mladih ljudi koji ovdje dolaze na posao, kako je pojasnio načelnik, a mnogi od njih žele djecu ostaviti i na cjelodnevnom boravku.
– Stoga smo se odlučili za opciju uz koju možemo najbrže izgraditi nove vrtićke kapacitete te dobiti kvalitetnu nadogradnju vrtića uz najmanji novac. Tako smo se odlučili za nadogradnju u obliku montažnog vrtića u iznosu od oko 2.5 milijuna kuna s PDV-om i koji se može napraviti u roku od dva mjeseca. Time ćemo zbrinuti višak djece koju imamo vani i pritisak na osnovne prostorije koje trenutno imamo – rekao je načelnik.
– Želim naglasiti i da ovo nije vrtić koji bi trebao potkopati projekt vrtića u Hodošanu, dapače, njega smo kandidirali za mjeru 7-4-1, a koštat će oko 8 milijuna kuna i taj projekt ide sigurno, jer moramo imati veći vrtić i u Hodošanu. Isto tako moramo proširiti i vrtić u Donjem Kraljevcu kako bismo zbrinuli djecu koja se tu nalaze. Naglašavam da u ovom trenutku u Donjem Kraljevcu imamo zaposleno oko 2000 ljudi, razvijamo se i moramo brzo reagirati na sve veće potrebe za smještajem djece.
Traži se novac za nadogradnju vrtića
Vijećnik Zlatko Ružić pitao je odakle će Općina namaknuti sredstva od 2.5 milijuna kuna za nadogradnju vrtića u Donjem Kraljevcu.
– Ovog trenutka je dječji vrtić dobio 300 ili 400.000 kuna od Ministarstva regionalnog razvoja. Pratit ćemo natječaje po ministarstvima gdje se može dobiti po 500.000 kuna, a koji se objavljuju u listopadu ili početkom prosinca, te ćemo na taj način pokušati namaknuti sredstva. Županija također uvijek može uskočiti, bez obzira na to tko će biti župan, sa 300.000 kuna, pa smo već na 800.000 kuna, već skoro na polovici. To nije tako veliki novac za koji ne bismo mogli dobiti sredstva. Možda postoji mogućnost da nam u nadogradnji vrtića ponovno pomogne i tvrtka Tehnix, koja nam je pomogla prilikom izgradnje tog vrtića sa čak milijun kuna, pa moramo vidjeti i s njima – odgovorio je načelnik.
Ravnateljica vrtića Sandra Vlah naglasila je i kako se zbog pada nataliteta, primjerice u Slavoniji zatvaraju vrtići, pa s jedne strane Općina Donji Kraljevec treba biti zadovoljna zbog povećanog broja djece, bez obzira na probleme koje to trenutno izaziva.
Osnovan i Odbor za sport
Na sjednici je sa 7 za i 5 suzdržanih glasova usvojen prijedlog Odluke o osnivanju i imenovanju Odbora za sport Općine Donji Kraljevec. Prvenstvena zadaća Odbora je, stoji u Odluci, priprema radnih materijala, odluka, davanje mišljenja na području mladeži i sporta, te ostala slična područja. Za predsjednicu tog odbora imenovana je Paula Markati, a za članove Franjo Jančec i Nenad Tisaj.
Ostali prijedlozi na sjednici, uključujući i dva navedena o vrtićima, doneseni su jednoglasno.
Rješenjem o imenovanju zamjenika predsjednika i članova Upravnog vijeća Centra dr. Rudolfa Steiner u Upravno vijeće Centra dr. Rudolfa Steinera, kao predstavnici Osnivača Općine Donji Kraljevec imenovani su Domagoj Štefan iz Donjeg Kraljevca za zamjenika predsjednika te Dejan Borović i Mladen Čonka kao članovi.
Prihvaćana je i Odluka o osnivanju i imenovanju savjeta za potrošače Općine Donji Kraljevec, čija je zadaća postupanje u skladu s odredbama zakonskih propisa o zaštiti potrošača. Za predsjednicu Općine odabrana je Margareta Zadravec iz Donjeg Kraljevca, a za članove Kristijan Vuk iz Hodošana, Zlata Tota iz Donjeg Kraljevca i Zlatko Polišanski iz Preloga.
Jednoglasno je prihvaćen, jer tu zapravo niti nema izbora, i novi Cjenik pogrebnih usluga tvrtke Pre-kom d.o.o. koji će vrijediti od 1. siječnja 2022. godine, po kojem poskupljuju sve cijene pogrebnih usluga.
Pod 7. točkom dnevnog reda, koja je uključivala ostala pitanja i prijedloge, vijećnik Damir Far, predložio je hvalevrijedan prijedlog – da se sjednice ovog Općinskog vijeća više ne održavaju u najnezgodnijem terminu – petkom navečer, kad ljudi imaju druge planove, putuju i slično.
Subota nam donosi bolju vremensku situaciju. Bit će uglavnom suho sa sunčanim razdobljima. Ostaje svježe uz povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar. Jutarnja temperatura od 7 do 9, a najviša dnevna između 11 i 13 Celzijevih stupnjeva.
U nedjelju suho i pretežno sunčano. Ujutro mjestimice slab mraz i magla uz temperaturu blizu nule, ali će danju uz obilje sunca i lagani sjeveroistočni vjetar zatopliti na ugodnijih 13 Celzijevih stupnjeva.
Filip Ude spreman je za sutrašnju borbu u finalu Svjetskog prvenstva u Japanu. Srebrni hrvatski olimpijac iz Pekinga 2008. sutra će se na svom 11. nastupu na SP-ima boriti u 4. svjetskom finalu i ujedno 3. pojedinačnom.
35-godišnji Čakovčanin, član Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan, u svojoj bogatoj riznici medalja ima sve velike gimnastičke medalje. Olimpijsko srebro iz Pekinga je svakako na vrhu piramide u koju je nanizao i svjetsko srebro iz Nanninga 2014. i dva europska srebra u Lausanni 2008. i Mersinu 2020., bi je i mediteranski doprvak i europski juniorski, pritom je od izborio i čak 62 finala Svjetskih kupova u kojima je osvojio 16 medalja…
I nakon svega toga, danas, sa 35 na leđima, i dalje je u svjetskom vrhu. U borbi za još jednu svjetsku medalju.
Ždrijeb mu je donio startni broj 2 u sutrašnjem finalu koje starta od 10:50 po hrvatskom vremenu (prijenos na HRT 2 od 9:10).
– Najsretniji sam kad me moja Eva može gledati na televiziji. I kad je ponosna na mene. Nema veće sreće od toga. Jako mi fali i evo i ovim putem je pozdravljam i šaljem veliku pusu – u uvodu će Filip.
– Dosta sam smiren, ovo je moje treće pojedinačno finale na SP-u. U oba sam odradio vježbu. Jednom sam zauzeo 5. mjesto, drugi put osvojio srebro. Na žalost ili na sreću, ne znam, vidjet ćemo, neću raditi svoju najtežu vježbu s „Busnarijem“ zato što to nije dobro uvježbano. Slučajno mogu napraviti tu vježbu, ali odlučili smo bolje da ne eksperimentiramo. Imati ću dosta slabiji start od ostalih vježbača. Ja idem 6.1, oni 6.5, 6.6, tako da s te strane se malo teže boriti u finalu s njima. Ipak su pola boda u prednosti. Ali, na žalost, ovaj put zbog ozljede ramena nisam stigao natrenirati „Busnarija“. Žao mi je što ne mogu ovdje ići sve što znam.
S čime bi bio sretan kada sutra završi finale?
– Da završim finale s vježbom od početka do kraja i da budem zadovoljan svojom izvedbom. Sretan sam i sada. Postavio sam si cilj prije nego smo išli na SP. Znao sam da nemam spremnu najtežu vježbu. Moj cilj je bio samo da uđem u finale i sam sebi, a i svima dokažem da sam još tu. Da sam među top 8 najboljih na svijetu sa 35 godina i to sam i napravio. U finalu idem opušteno, što bude, bude. Potrudit ću se napraviti svoje, ponoviti vježbu iz kvalifikacija i nadam se da će mi to uspjeti.
Kako podnosi sve ove dane karantene u Japanu?
– Svima nam je isto. Nemam se što previše žaliti. Nitko ne smije izlaziti iz soba. S jedne strane OK. Vrijeme kratim gledajući filmove, serije, surfam po internetu… Jučer su nas preselili u bolji hotel, imamo konačno bolji internet, hrana se poboljšala, sve je bolje. Mislim da će zadnji dan biti i hrana i sve drugo najbolje, ali zakasnili su sa svime time. Svi smo očekivali malo drukčiju organizaciju, sve drukčije, ali eto, uvijek vas netko može iznenaditi – poručio je Filip.
Na sjednicu izvanredne skupštine Međimurskog nogometnog saveza u prostorijama restorana Auto Stop u Čakovcu, odazvalo se više od dvije trećine članova.
Potvrdile su se odluke donesene na prošlom sazivu skupštine održanog 17. rujna, a vezane su uz razrješenje dužnosti predsjednika, dopredsjednika, članova Izvršnog odbora i članova Nadzornog odbora MNS-a.
Na samoj sjednici okupili su se predstavnici 48 klubova sa 156 važećih glasova od mogućih 248 – kvorum je bio ispunjen.
Skupštinari su izglasali novi datum izvanredne izborne skupštine za 19.11.2021. s početkom u 19 sati gdje će odrediti sastav izborne komisije. Sama skupština završila je pljeskom svih nazočnih.
U Facebook grupi “Policija zaustavlja” objavljena je poruka zahvale jedne majke iz Međimurja.
– Želim pohvaliti međimursku policiju. Nisu svi policajci loši… Neki dan u METTS-u imali smo situaciju. Pošto muž radi, a ja sam nezaposlena priuštimo djeci sve kaj moremo, al plaća 4800 kuna, na 5 člana obitelji, kinder jaje za 10 kuna je nekad luksuz. Došla je neka mlada, crna, lijepa policajka, sređena ko barbika, mužu je jenput dala upozorenje umjesto kazne, a sad i ovo, stajala je kraj nas i čula je kak me sinek traži kinder jaje, rekla sam mu da nemamo novaca za to i on me samo tužno pogledal, ali hvala bogu on je dobro dijete i nije nikakve scene radil. Kad smo izašli, vani nas je čekala policajka i dala mojem sinu kinder jaje, čokolino i još brdo slatkiša. Taj sjaj u očima i osmijeh mojega maloga je neopisiv. Hvala međimurskoj policiji – napisala je presretna majka, a objava je prikupila popriličan broj lajkova i komentara.
Ksenija Bartolić Ban iz Donjeg Mihaljevca primjer je uspješne i hrabre žene koja se u prosincu nada otvoriti objekt kakvih kronično nedostaje na području Međimurske županije, posebno Donjeg Međimurja – „Dom za starije i nemoćne osobe Ksenija“. Saznajte njezinu priču i više o novom domu, u kojem će ona pokloniti ljubav i brigu starim i nemoćnim ljudima u njihovoj posljednjoj životnoj etapi.
Ksenija Bartolić Ban ovih dana završava uređenje unutrašnjih i vanjskih prostorija velike kuće na rubnom dijelu Donjeg Mihaljevca, koju je kupila i uredila sa svrhom da ju pretvori u dom za starije i nemoćne osobe. Važan je to korak za Donje Međimurje, jer na potezu Prelog – Otok – Hodošan – Hemuševec – Draškovec – Donji Mihaljevec – Sveta Marija – Donja Dubrava – Donji Vidovec – Kotoriba nema niti jednog staračkog doma ili doma za starije i nemoćne, osim domova za psihički bolesne osobe u Orhovici i Kotoribi. Postoji jedan dom za starije i nemoćne osobe u Štefancu, a domovi u Čakovcu su krcati. Zbog toga, kaže Ksenija, mnogi stari ljudi iz Donjeg Međimurja moraju ići u Podravinu, gdje ima puno više domova.
– Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, na području naselja Svete Marije i Donjeg Mihaljevca bilo je 414 osoba starijih od 65 godina, koji sada imaju 75 godina, a trenutno je u Općini Sveta Marija čak 80 ljudi koji su smješteni po domovima izvan ove općine.
Prednost ovog doma, kapaciteta 10 osoba (7 pokretnih i teže pokretnih (koji hodaju uz pomoć štaka ili hodalice) i 3 nepokretne) je u tome što je smješten na rubnoj lokaciji naselja, s dvije strane kuće ima vrt, u kojem je planirano i polje lavande, te trenutno u jednoj sobi izlaz na terasu.
Sobe u domu zadovoljavaju mnogo više od standarda hrvatske norme, za što je vjerojatno zaslužno i školovanje i utjecaj boravka u Sloveniji vlasnice Ksenije Bartolić Ban (45), koja nam otkriva svoju zanimljivu životnu priču.
Rodom je iz Donjeg Mihaljevca, ali školovanje je završila u Mariboru i po zanimanju je prvostupnica sestrinstva. Prije dvije godine u Zagrebu je završila i posdiplomski studij palijativne medicine, a u struci radi već 18.5 godina. Karijeru je započela kao patronažna sestra zadužena za područje Kotoribe, Donje Dubrave, Donjeg Vidovca te djelomično Svete Marije i Donjeg Mihaljevca, gdje je provela 7 godina. Idućih 9 godina radila je kao medicinska sestra u Domu za psihički bolesne odrasle osobe u Orehovici, a nakon toga godinu dana djelovala je u UNICEF-u u sklopu projekta „Health for Roma“ u kojem je obilazila romska naselja u Međimurju i pružala pomoć najpotrebitijima, od mjerenja tlaka do davanja savjeta o uzimanju terapije.
Osjećala se zakinuta za očinsku ljubav – O otvaranju doma za starije i nemoćne počela sam zapravo razmišljati već u djetinjstvu. Bila sam vanbračno dijete, a moj otac, koji je umro prije 4 godine, Josip Igrec, nikad nije uopće htio stupiti sa mnom u kontakt, pa mi je nedostajala očinska ljubav, a kao maloj mi je nedostajala i mama. Oduvijek sam znala kako je to osjećati se odbačeno i željela sam pomoći drugima – priča nam Ksenija Bartolić Ban.
– Uvijek sam se pitala kako bi bilo sjesti u očevu krivo, nazvati nekoga tata… Bila sam uskraćena za očinsku ljubav, a dosta mi je nedostajala i majka. Ona je, naime, zbog financijskih razloga otišla raditi u Sloveniju dok mi je bilo samo 9 mjeseci i do svoje 6. godine živjela sam s djedom i bakom, a mama je dolazila vikendima. Nakon toga otišla sam kod mame u Maribor, gdje sam se i školovala – otkriva Ksenija.
– Nakon postdiplomskog studija palijative trebala sam napisati esej za završni rad. Naslov mog eseja bio je „Patnja iz prošlosti“, gdje sam opisala sva svoja pitanja na koja nikad neću dobiti odgovor, vezano uz smrt mog oca prije 4 godine. Rođena sam 1976. godine i tada je to bilo vrijeme u kojem sam se kroz djetinjstvo uvijek morala dokazivati jer sam bila vanbračno dijete, uvijek sam bila nekako odbačena i sa strane, barem sam se ja tako osjećala. Taj esej opisuje moje bolno iskustvo odrastanja, a izabran je između tisuće eseja i objavljen u knjizi „Služiti čovjeku – putokaz humanosti u medicini“.
Ksenija na promociji knjige ‘Služiti čovjeku’
Zna kako se osjećaju stari, usamljeni ljudi – Volim pomagati ljudima, znam kako se osjećaju stari, usamljeni ljudi. Sve ono što nisam imala tijekom odrastanja sada želim pružiti ljudima koji su na kraju svog života. Mladi danas jednostavno nemaju vremena za te stare ljude i to je danas najveći problem – kaže Ksenija i dodaje:
– Starim ljudima puno znače male sitnice, kao što su topla riječ, zagrljaj, razgovor, da netko s njima proslavi blagdane… U kontaktu sam i s našim orguljašem Dominikom Kanižajem, donijet ću od doma klavijature te sam s njim dogovorila da za Božić, Uskrs, rođendanske proslave, dođe i odsvira im kako bi se oni dobro osjećali, kao i doma, ili čak i bolje. Jer ovdje, dok vam obitelj doveze svog najdražeg, morate se skrbiti za njega. Moja struka nije moje zanimanje, već je ona moj način života. Živim za dan kad ću se ujutro probuditi, spustiti se dolje i biti na svom poslu, gdje ću provoditi cijeli dan sa starijima. Kad oni odu spavati, a obično idu ranije na spavanje, nakon 20 sati, vratim se gore, složim im terapiju, obavim papirologiju i to je to – kaže nam Ksenija.
Riječ je o obiteljskom poslu – Ovo je posao koji zahtijeva 24 sata na dan, ali dok ga volite, nište vam nije teško – naglašava Ksenija, koja će u vođenju doma imati veliku pomoć svojih kćeri i zeta. Njezina starija kći Nikolina (21) je završila Srednju medicinsku školu i sada također studira sestrinstvo, u Zagrebu, a Barbaru (19) je završila za tehničara cestovnog prometa, ali se upisala na tečaj za njegovateljicu i zaposlit će ju u Domu kao njegovateljicu na 4 sata. Njezin zet, Nikolinin muž, također je medicinski tehničar koji trenutno studira sestrinstvo, pa će joj i oni uskakati dok je nema.
Ksenijina kći Nikolina, buduća zaposlenica Doma
– Jako mi je važno imati pouzdane osobe koje mogu ostaviti štićenicima u slučaju da moram negdje nužno otići – ističe Ksenija.
– Što se hrane tiče, ja ću pripremati doručak i večeru, a ručak će nam svakodnevno dostavljati restoran Mlin iz Donjeg Vidovca.
U poslu joj doduše neće pomagati suprug, od kojeg se rastavila prije 6 godina.
– Da sam ostala u braku, ne bi mi uspjelo ovo otvaranje doma za starije i nemoćne – tvrdi Ksenija.
Ksenijine kćeri Barbara i Nikolina
Prizemlje je najvažnija stvar za štićenike – U našem sustavu se uvijek nađete pred zidom i teško vam je implementirati svoje ideje u sustav, pogotovo ako vam nadređeni nisu iz struke, jer oni to teško shvaćaju. Tako da već dulje vrijeme razmišljam o svom poslu i tako sam ga konačno i pokrenula – opisuje Ksenija.
Dodaje kako je tražila kuću u kojoj će svi štićenici biti u prizemlju i kad je prvi put vidjela ovu kuću, odmah se zaljubila u nju jer ima prostrani hodnik, velike sobe, izlaz na terasu…
– Sve je to izrazito važno jer znam kako je kad stariji ljudi borave na katu, jer sam probala nekoga tko ima 100 kilograma vuči kolicima na kat. Tako da mislim da kad jednom dođe na kat, taj više ne ide van.
Je li teško otvoriti dom za starije i nemoćne, odakle financije? – Kupnju i renoviranje kuće napravila sam iz privatnog kapitala. Predala sam poslovni plan za početak za samostalnu djelatnost za sufinanciranje države, u iznosu od 75.000 kuna, pa ću kroz 15-ak dana vidjeti hoće li mi država odobriti sufinanciranje, no u svakom slučaju ne bih se mogla upuštati u ovo bez svog kapitala – objašnjava Ksenija i dodaje:
– U svemu mi je mnogo pomogla mama, koja već 44 godine radi u Sloveniji kao građevinski tehničar i bavi se renovacijom i opremanjem staračkih domova. Njezina ekipa mi je sve napravila po normativima.
Prostor prema europskim, a ne hrvatskim standardima – U Hrvatskoj je prošle godine izašao novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji određuje za jednog korisnika doma 4 kvadrata, što je jako malo. To je jedan krevet i jedan ormarić i to je to. Između dva kreveta pokretnih osoba treba po hrvatskom zakonu biti 65 cm, a kod kreveta nepokretnih 120 cm, što je jako malo. U mom domu je za jednog korisnika 7.5 – 8 kvadrata, što je ovdje zapravo nadstandard. Iako, u Sloveniji se ide još gore, svaka soba mora imati i vlastiti sanitarni čvor i po osobi treba biti 17 kvadrata. Dakle, u Sloveniji je dosad normativ po osobi bio 8 kvadrata, sad je 17, a Hrvatska je na 4 kvadrata! – ističe Ksenija.
Kad će se dom otvoriti – Poslovni plan sam predala, u tijeku je odobrenje minimalnih tehničkih uvjeta i zatim krećem prema Međimurskoj županiji, odnosno čekam odobrenje za rad, pa se nadam da će dom početi s radom u prosincu. Već imam nekoliko zainteresiranih, dobila sam i jedno pismo namjere.
U idućih pet godina, a možda i prije, Ksenija Bartolić Ban planira u sklopu doma otvoriti i dva apartmana sa spavaonicom, dnevnim boravkom, sanitarnim čvorovima, terasom i eventualno malom kuhinjicom, svaki za dvije osobe, namijenjena uglavnom starijim bračnim parovima.
– Svi mi kažu, svaka ti čast. Da je bilo lako, nije bilo, ali sretna sam i jedva čekam da dom počne s radom – kaže Ksenija, a mi joj želim puno sreće!
Prije dva dana vrata je otvorio tradicionalni Frankfurtski sajam knjiga u fizičkom i virtualnom obliku. Sajam koji se redovito održava sredinom listopada od 1949. godine tijekom vremena prerastao je u najveće svjetsko okupljanje izdavača i ljubitelja knjige. U predpandemijsko vrijeme privlačio je blizu 300 000 posjetitelja. Prvi dan sajma, obilježila je ceremonija dodjele nagrada BELMA (Best European Learning Materials Awards). Raduje da su među dobitnicima bili i naši izlagači.
Nagrade BELMA od 2009. godine dodjeljuje Europska grupacija izdavača obrazovnih materijala (EEPG) uz podršku Međunarodnog udruženja za istraživanje udžbenika i obrazovnih medija (IARTEM) i Frankfurtskog sajma knjiga. Nagrade se dodjeljuju u četiri kategorije – od vrtića/predškola do završetka srednjih škola. Udžbenike prema setu osam načela kvalitete (relevantnost, transparentnost, pouzdanost, privlačnost, fleksibilnost, generativnost, sudjelovanje i socijalizacija) recenzira tročlani stručni žiri. Načela su široki pojmovi koji su razvijeni povezivanjem široko korištenih koncepata kvalitete s trenutnim teorijama učenja i poučavanja. Svako načelo podijeljeno je u nekoliko podnačela koja predstavljaju različite dimenzije.
Hrvatski izdavač Profil Klett redovito sudjeluje u natjecanju za ovaj svojevrstan Oscar za najbolje obrazovne materijale. Na natjecanju 2011. godine izdavačka kuća Profil osvojila je zlato za predškolski obrazovni materijal Figo uči čitati i srebro za nastavni materijal za hrvatski jezik Priča o jeziku 3. Prije dvije godine žiri je posebnu nagradu dodijelio izdanju Opažam, oblikujem 5, udžbeniku i digitalnim obrazovnim sadržaja za likovnu kulturu za peti razred osnovne škole. Prošle godine zlatnu europsku nagradu Belma osvojila je Šestica, čitanka iz hrvatskog jezika za šeste razrede.
Na ovogodišnjoj dodjeli nagrađena su dva izdanja iz Hrvatske. Vremeplov 7, udžbenički komplet za poučavanje Povijesti u sedmome razredu i New Building Blocks 3, udžbenik za engleski jezik. Oba naslova nagrađena su srebrnim plaketama.
Tročlani recenzentski tima nagrade BELMA ističe pozitivne karakteristike udžbenika Vremeplov 7 čiji su autori: Igor Despot, Gordana Frol i Miljenko Hajdarović.
O pozitivnim karakteristikama Vremelova 7 naš sugovornik Miljenko Hajdarović kaže – Tu je prije svega suvremeni, konzistentni i atraktivni set materijala visokokvalitetne produkcije. Ističe se jasan, informativan i korisnički pristupačan prijelom kojem treba dodati upadljivi izbor fotografija, široki izbor karikatura, tablica, grafičkih organizatora, lenti, karata i statističkih informacija. Potom organizacija u teme, umjesto na striktnu vremensku crtu, potiče kritičko mišljenje i aktivno sudjelovanje učenika. Jasno oblikovani zadatci potiču suradnju, pojasnio je naš sugovornik te nastavio:- Moramo se pohvaliti sa širokim izborom izvornih povijesnih tekstova i autentičnih materijala, a poseno je korisno ponavljanje i samoprocjena na kraju svake teme efikasno konsolidiraju naučeno.
Miljenko je posebno istaknuo kako su tekstovi i izvori objektivni i daju nepristranu sliku o ulozi Hrvatske na Balkanu. Tu je istaknuo Radni udžbenik za učenike s poteškoćama koji pruža dobru podršku bez patroniziranja.
Istaknuta prirodna integracija s građanskim obrazovanjem i drugih međupredmetnim područjima gdje je uključen širi kulturni i politički kontekst. Za kraj je dodao kako imponira široki raspon zadataka i aktivnosti koje potiču aktivno sudjelovanje, kritičko mišljenje i refleksiju, omogućuju individualizaciju i diferencijaciju.
Osim toga tu se nalaze bogati tematski isprepleteni digitalni sadržaji kao i dobar priručnik za učitelje koji sadrži zahtjeve kurikuluma, očekivane ishode, prijedloge aktivnosti i evaluacije.
Mi ćemo dodati kako je sve to objektivno i stručno procijeneno i kako je srebrna plaketa s pravom došla u ruke hrvatskog trolista.
Oduševljeni dobitnici nagrada su rekli – Mi smo praktičari koji godinama radimo u školi i zato smo pokušali napisati udžbenik koji bi nama odgovarao u radu u razredu. Tako da se izbjegne gomilanje faktografije i da pronađemo što više izvora koji bi pomogli učenicima da rade na materijalima. U udžbeniku se naviše pojašnjavaju sami procesi – riječi su Igora Despota, a Gordana se nadovezuje – Sretna sam što je udžbenik prepoznat kao inovativan i moderan. Nama je želja bila prenijeti gradivo na jasan i zanimljiv način kako bi potaknuli učenike na samostalno istraživanje. Izazov je bilo izabrati prave sadržaje – pisane i slikovne povijesne izvore koji će potaknuti interes i koje će učenici moći povezati sa svakodnevicom. Cilj nam je bilo osposobiti učenika koji će u ovim izazovnim vremenima biti odgovoran za sebe i svoju zajednicu.
Posebno nam imponira „naše gore list“ urednik, Miljenko Hajdarović iz Preloga koji je rekao – Izazov je bio izraditi nove materijale koji će barem malo promijeniti načine poučavanja u razredu. Uz mnogobrojne izvore u udžbeniku mi smo nastojali u radnoj bilježnici i digitalnim obrazovnim sadržajima dati još dodatnih izazova. Uz klasično ponavljanje mi smo dali još materijala za vježbanje povjesničarskih vještina. Meni kao uredniku i ostatku autorskog tima bilo je jako izazovno u ovo pandemijsko vrijeme u vrlo kratkom roku iznjedriti projekt koji će biti novi ne samo učenicima već i nastavnicima. Hvala kolegicama i kolegama iz uredništva, digitalne i grafičke službe Profil Kletta. Hvala i suradnicama i suradnicima na radnoj bilježnici, radnom udžbeniku za učenike s poteškoćama i digitalnim obrazovnim sadržajima.
Veličina njihovog djela time je veća jer je nastajala i nastala u vrijeme na koje nismo navikli i koje nas nažalost prati. Tko zna kako dugo pa će se možda već sutra morati prilagođavati novim izazovima.
Riječ, dvije o autorima.
Igor Despot (49) završio je dvopredmetni studij povijesti i filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu je prvo magistrirao i kasnije doktorirao s temom Balkanski ratovi (1912.-1913) u očima zaraćenih, percepcije i interpretacije. Doktorat mu je objavljen u SAD-u, Turskoj i Hrvatskoj, a pred kraj je i kosovsko izdanje na albanskom jeziku. Izabran je u zvanje znanstvenog suradnika i docenta. Do sad je objavio dvadesetak znanstvenih članaka te sudjelovao na dvadesetak znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Suautor je čitanke-priručnika za nastavnike Prvi svjetski rat te udžbenika Zašto je povijestvažna 3 i Vremeplov 7. Zadnjih dvadeset godina radi po zagrebačkim osnovnim školama, a držao je predavanja i na fakultetima u Sofiji, Zagrebu i Prištini te na stručnim aktivima osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika.
Gordana Frol (64) završila je povijest i geografiju na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Radi kao učiteljica povijesti u OŠ Vežica u Rijeci u zvanju učiteljice savjetnice te provodi i nastavu Građanskog odgoja i obrazovanja. Mentorica je pri izvođenju nastavne prakse studentima povijesti Filozofskog fakulteta u Rijeci. Članica je ispitnog povjerenstva za polaganje stručnog ispita iz povijesti. Mentorica je studentima Filozofskog fakulteta u provedbi projekta PerPeTuUM aGile. Voditeljica je Županijskog stručnog vijeća iz Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne škole PGŽ. Sudjelovala je u razvoju Kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja. Suautorica je udžbenika i radne bilježnice iz povijesti za 7. razred Vremeplov 7, priručnika za učitelje povijesti za 7. razred osnovne škole, priručnika iz GOO Učenik građanin za 5. i 6. razred i priručnika Učenici građani: informirani, aktivni i odgovorni za 7. i 8. razred te priručnika iz zavičajne povijesti Ča je ča. Sudjelovala je na brojnim seminarima i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autorica je stručnih članaka. Mentorirala je učenike u izradi projekata iz područja Građanskog odgoja i obrazovanja te 23 puta sudjelovala na Državnoj smotri iz GOO. Pripremala je učenike za natjecanja iz povijesti, online natjecanja Koliko poznaješ Hrvatski sabor, smotru Da sam ja zastupnik/zastupnica u Hrvatskome saboru te Županijsko natjecanje iz zavičajne povijesti Ča je ča. Za postignuća u radu s učenicima na natjecanjima dobila je nagrade Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog sabora i Oskar znanja.
Miljenko Hajdarović (41) diplomirao je povijest i sociologiju na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2020. godine doktorand je studija Obrazovne znanosti i perspektive obrazovanja na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti. Radio je kao nastavnik u osnovnim i srednjim školama Međimurske županije od 2005. do 2018. godine. Sudjelovao je u radu stručnih skupina za izradu kurikuluma Povijesti i kurikuluma Politike i gospodarstva tijekom prve faze reforme obrazovanja (Cjelovita kurikularna reforma). Od 2018. godine radi kao urednik u izdavačkoj kući Profil Klett na tiskanim i digitalnim obrazovnim sadržajima. Urednik je i koautor više udžbenika, radnih bilježnica, radnih udžbenika i drugih obrazovnih materijala. Izlagao je na više nacionalnih i međunarodnih stručnih i znanstvenih okruglih stolova, skupova i konferencija. Surađivao je na projektima organizacije Euroclio, Kuće Anne Frank, Hermes, Edukacije za 21. vek i dr. Stipendist je USC Shoah Foundation, Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. Sudjelovao u Pestalozzi i CEEPUS mobilnostima. Resi ga upornost uz krilaticu“ Nikada ne stati“. Da ne bi isticali samo Prelog, trebamo reći kako je naš laureat dugi niz godina živio u Sivici odakle su mu korijeni.
Nakon koncertne stanke prouzrokovane pandemijom covid-19, Arena Varaždin u subotu 23.10.2021. otvara svoja vrata velikim koncertom Sergeja Ćetkovića. Popularnom pjevaču ovo će biti prvi nastup pred varaždinskom publikom, a kako teku pripreme u varaždinskoj Areni pogledajte u našoj foto galeriji.
Korisne informacije vezane uz dolazak na koncert možete pronaći u našem članku OVDJE.
Dopredsjednik MNS-a Damir Dominić tražio je da se Hrvatski nogometni savez očituje po pitanjima koja se provlače kroz medije – o tome tko je u pravu oko postupka sazivanja izvanredne izborne Skupštine MNS-a:
Da li je Izvanredna izborna skupština koju je prema Statutu sazvao Izvrsni odbor MNS-a s ovlaštenim dopredsjednikom Damirom Dominićem, a nakon ostavke predsjednika Mate Kljajića za dan 30.11.2021. godine, regularna?
U odgovoru tajnika Hrvatskog nogometnog saveza Vladimira Ivete stoji:
Sjednicu ju sazvao dopredsjednik koji mijenja predsjednika, a Izvršni odbor je imenovao tog dopredsjednika. Isto tako, taj je dopredsjednik (odosno Vi) upisan u Registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje MNS-a.
Prema tome, sjednica je sazvana sukladno Statutu.
Drugi Dominićev upit bio je:
Da li se nakon izvanredne Izborne Skupštine sazvane za 30.11.2021. može na novoj Skupštini izabranom rukovodstvu 30.11.2021. omogućiti novi mandat na četiri godine, a sukladno Statutu MNS-a sa novoizabranim zastupnicima Skupštine potvrđenih od članova Skupštine?
Odgovor glavnog tajnika HNS-a Vladimira Ivete:
Skupština može (i treba, radi izbjegavanja kasnijih eventualnih sporova) prije početka izbora posebnom odlukom utvrditi biraju li se predsjednik i članovi IO (ako se i oni budu birali) na novi mandat od četiri godine ili na razdoblje do isteka mandata dosadašnjeg predsjednika i IO.
Isto tako može Skupština odlučiti da se (nakon te sjednice) prekida mandat zastupnika i da od sljedeće sjednice teče novi četverogodišnji mandat Skupštine s novoimenovanim zastupnicima (naravno, mogu biti iste osobe samo trebaju biti ponovno imenovane od strane kluba).
