Upoznajte jednog od najboljih kriminalista, zaslužnog za rješavanje najzagonetnijih i najtežih slučajeva kriminala u Međimurju! Krim policajac Policijske postaje Čakovec Mario Fundak (41) iz Svete Marije jedan je od najučinkovitijih i najcjenjenijih hrvatskih policajaca koji je za svoj rad primio mnoštvo nagrada, uključujući i najveće odličje MUP-a krajem ove godine.

Život kriminalističkog policajca, predanog poslu i osobe koja radi s čitavim timom ljudi na rješavanju zločina, baš kao u kriminalističkim serijama na TV-u, sa sobom nosi zahtjevan život, susret s opasnostima i požrtvovnost poslu koji ne pita za radno vrijeme. O svemu smo porazgovarali s policijskom zvijezdom, Mariom Fundakom.

Što točno radite, kakav je vaš posao, kakve zločine najviše rješavate?

U policijskoj službi sam već 22 godine. Prvo sam radio kao temeljni policajac u Policijskoj postaji Prelog, nakon toga sam bio zapovjednik odjeljenja u interventnoj policiji, a sada sam već 9 godina kriminalistički službenik u Policijskoj postaji Čakovec. Radim na poslovima otkrivanja počinitelja kaznenih djela svih vrsta. Moje radno mjesto zove se kriminalistički službenik za obradu kriminaliteta. Obuhvaća rad na terenu i u uredu. Nakon rada na terenu, slijedi rad u uredu kako bi se izradila službena pismena,  a počinitelji se dovode u policijsku postaju na kriminalističko istraživanje, gdje se provode obavijesni razgovori i daljnja kriminalistička istraživanja i ispitivanja. 

Radite li ispitivanja uhićenih?

Ima desetero službenika koji radimo u obradi kriminaliteta. Kod opsežnijih kaznenih djela, moramo se priključiti svi. Netko radi sa žrtvama odnosno oštećenima, netko obradu terena, očevid na mjestu događaja, skidanje određenih video nadzora, netko obradu počinitelja (uhićenje, ispitivanje)… Bitan je timski rad jer smo zakonski ograničeni vremenom u kojem moramo odraditi kriminalističko istraživanje.

Imate li uopće fiksno radno vrijeme ili ste 24 sata u ovome?

Radno vrijeme je fiksno, međutim prema potrebi se i produžuje. Znamo raditi i do kasno poslijepodne, i noću… To je vrlo često, rijetko je radno vrijeme do 15 sati. Sve ovisi što se dogodilo, što treba taj dan napraviti i o kakvoj se vrsti kaznenog djela radi. Imamo i pasivna dežurstva, pa ukoliko se dogodi neko kazneno djelo kolege nas zovu da dođemo od kuće i priključimo se daljnjim istraživanjima.

Je li ovaj posao jako zahtjevan i naporan?

Da, posao je jako zahtjevan i naporan. Potrebno je dobro poznavati zakone jer svaka postupovna pogreška može naškoditi tijeku kaznenog postupka. Treba razmišljati i voditi računa da je sve po pravilima struke i kako bi predmet pravovremeno bio dostavljen Odvjetništvu.

Na što se odnosi ovo „Priznanje za kontinuirani doprinos i iznimne rezultate u sprječavanju i otkrivanju kaznenih djela ili njihovih počinitelja koje ste osvojili“?

Tiče se više kriminalističkih obrada. Jedno su kazneno djelo ubojstva i nekoliko kaznenih djela pokušaja ubojstva, u čemu sam zajedno s još jednim kolegom zaslužan za brzo hvatanje svih počinitelja tih kaznenih djela. Nagrada se tiče i otkrivanja počinitelja dva kaznena djela koja su se dogodila u Čakovcu i Gornjem Kuršancu, gdje su počinitelji vrlo brzo otkriveni i maknuti s ulice.

Također je riječ o požaru u Čakovcu gdje je izgorjelo više objekata trgovačkih društva i napravljena višemilijunska šteta, a počinitelji su ubrzo pronađeni.

Zahvalio bih se svojim kolegama, svom timu, jer bez njih ne bih ni dobio tu nagradu. Dobar smo tim, znamo tko može što brže i kvalitetnije napraviti, pa se dogovorimo tako da se sve odradi na najbolji način. Želim zahvaliti i svom šefu, pomoćniku načelnika za kriminalističku policiju Policijske postaje Čakovec, koji je zaslužan za sam plan i provedbu policijskog istraživanja.

Koje ste još nagrade dobili?

Od ministra sam 2011. godine dobio i zahvalnicu za otkrivanje počinitelja kaznenih djela i prekršaja iz domene zlouporabe opojnih droga. Također, prije nekoliko godina kolega i ja dobili smo i prigodnu nagradu od ravnatelja policije što se tiče otkrivanja počinitelja više kaznenih djela razbojništva i teških krađa na području PU međimurske. Taj počinitelj je 10 godina harao Međimurjem, a nije mu se moglo ući u trag jer je djelovao sam, bio je povučen, mijenjao je i način počinjenja, odjeću, sve…  Pljačkao je, uz oružje, kladionice, pošte i sl.

Prije nekoliko godina dobio sam i zahvalnicu Općine Pribislavec za rješavanje više kaznenih djela na području te općine, a također imam i više nagrada od ureda načelnika PU međimurske za otkrivanje počinitelja pojedinih kaznenih djela.

Završili ste Policijsku akademiju u Zagrebu? Koje sve vještine posjedujete, kakve tečajeve i dodatnu obuku ste prošli, znate li neke borilačke vještine?

Na Policijskoj akademiji uče se i borilačke vještine, judo, zahvate privođenja, sve što policajcu treba u ovom poslu. Ima i puno nasilnih počinitelja i uporabe sredstava prisile od strane policijskih službenika, događaju se i napadi na policajce, tako da moramo biti obučeni za svakakve situacije.

Također sam završio i Višu policijsku školu u Zagrebu te nakon toga i Specijalistički diplomski stručni studij kriminalistike u Zagrebu. Pohađao sam i više stručnih specijalizacija i stručnih usavršavanja vezano uz suzbijanje imovinskog kriminaliteta i zlouporabe droga.

Volite li svoj posao?

Ovo je specifičan posao kojeg voliš ili ne, a ja sam ga zavolio. Svaki slučaj je poseban za sebe, situacija se brzo mijenja, uvijek dolaze novi počinitelji i drukčiji načini počinjenja kaznenih djela, a na nama je da otkrijemo i osiguramo dokaze važne za kazneni postupak.

Ima li u Međimurskoj županiji puno kriminaliteta?

Međimurje je dosta velika županija i gusto naseljena pa se dosta toga i događa, a najviše ima krađa, provala i razbojništva… Prethodnih godina je toga bilo i više. Činjenica je da smo smanjili kriminalitet jer smo procesuirali dosta recidivista pa se samim time i smanjila stopa kriminaliteta.

Sposobnosti forenzike su danas značajno napredovale, što je rezultiralo pojavom novih uređaja i  načina izuzimanja tragova te samog procesa vještačenja, pa brzo dobivamo rezultate vještačenja.

Imate li obitelj i kako ona gleda na vaš posao?

Imam suprugu Josipu i 10-godišnjeg sina Frana. Vrlo često, zbog potrebe službe ostajem duže na poslu, ponekad i noću. Unatoč tome obitelj mi pruža veliku podršku i vrlo su ponosni na mene, a na što sam im neizmjerno zahvalan.

Bojite li se za svoju sigurnost i sigurnost svoje obitelji?

Ovo je takav posao u kojem se uvijek brineš za svoju sigurnost, posebno kad ideš na intervencije, jer nikad ne znaš što će se dogoditi i tko će te napasti. Ima i dosta oružja, a počinitelji su često i pod utjecajem alkohola ili nekog drugog opojnog sredstva i nikad ne znaš kako te osobe razmišljaju i kako će djelovati… Ima i psihički bolesnih osoba, pa uvijek treba biti na oprezu i paziti na sebe i kolege. Što se tiče obitelji, nikad nisam imao prijetnje obitelji, kao niti meni direktno.

Zovu li vas često susjedi i mole za neku vrstu pomoći, s obzirom da ste policajac?

Susjedi, poznanici i prijatelji često zovu za savjet koji se tiče policijskog posla, pa ih uputim što da naprave i kojoj instituciji da se obrate, ovisno o problemu kojeg imaju. Nastojim uvijek pomoći koliko mogu.

Koji nadimak imate? U Svetoj Mariji svatko ima nadimak…

Prije nekoliko godina jedan me novinar prozvao Sherlockom Holmesom, pa me danas zovu Sherlock. 

Kako se opuštate, nosite sa stresom? Što volite raditi u slobodno vrijeme?

Već se više godina bavim sportskim ribolovom, ujedno sam već 10 godina i tajnik Sportsko-ribolovnog kluba Klen u Svetoj Mariji i ove godine sam bio 2. pojedinačno u Prvoj međimurskoj ligi. Također, moj sin bavi se sportskim ribolovom, pa se opuštamo uz ribolov i natjecanja. Također, odemo rekreativno u ribolov. To me smiruje, tada ne mislim na posao, već razmišljam kako privući i uhvatiti ribu, a i sama voda i priroda smiruju čovjeka.

Opuštam se i kod kuće uz obitelj i poslove oko kuće – uređenja dvorišta, sadnja i obrezivanje ukrasnog bilja, obrezivanje voćki, košnja… Da se pohvalim, volim puno i kuhati. Sin kaže da kuham bolje od mame. Kuham razne stvari, od zečetine, gulaša, bograča, graha, do riba. Kuhati sam naučio više-manje na ribolovu jer nakon natjecanja pripremamo hranu za ribiče. Odličan sam u pečenju domaće dravske ribe, pastrve. Volim pripremati hranu u klubu, a i kod kuće, za goste i obitelj.

Na poziv Zrinske garde Čakovec i Grada Čakovca u dvodnevnom posjetu našem gradu i Međimurskoj županiji, boravio je gradonačelnik mađarskog grada Szigetvara. U sklopu posjeta, dr. Petera Vassa primila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini te s njim održala radni sastanak.

Gradovi Čakovec i Szigetvar prije nekoliko godina potpisali su Sporazum o prijateljstvu.  Glavna dodirna točka dviju sredina je obitelj Zrinskih, a upravo je suradnja temeljena na zajedničkoj povijesti bila tema radnog sastanka održanog u utorak. Naime, oba grada imaju bogato povijesno naslijeđe vezano uz ovu velikašku obitelj, a u novoj europskoj financijskoj perspektivi, otvara se mogućnost prijave zajedničkih projekata.

I Čakovec i Szigetvar imaju povijesne utvrde koje nastoje obnoviti te u njima organizirati sadržaje koji će obogatiti turističku ponudu, odnosno biti u funkciji društvenog i javnog života. Dakle, obitelj Zrinski najbolji je temelj za suradnju na kulturnom, obrazovnom i turističkom planu. Kako je na sastanku istaknula gradonačelnica Cividini, suradnja između gradova osim međusobnog povezivanja i posjećivanja, omogućuje razmjenu iskustava ponajprije vezanih uz privlačenje sredstava iz europskih fondova. To je vrlo važno, jer svaki uspješno proveden projekt, osim društvene koristi, ima i mjerljive ekonomske učinke.

Na sastanku su bili i predstavnici Zrinske garde Čakovec. Inače, ova udruga već dugi niz godina uspješno surađuje sa mađarskom stranom, a bila je inicijator potpisivanja Sporazuma o prijateljstvu.

Prenosimo priopćenje prim.dr.sc. Andreje Marić, dr.med., zastupnice u Hrvatskom saboru (SDP):

Jučerašnja rasprava u Saboru o „Izvješću o provedbi Covid-19 mjera“ trajala je od jutra do kasno navečer. U nizu izlaganja (u ime Kluba SDP-a, replikama, pojedinačnom raspravom, odgovorima na replike drugih zastupnika) vrlo detaljno i objektivno govorila sam o onome što je dobro učinjeno i onome što ne valja i što bi trebalo ispraviti.

Cijepljenje je i dalje najbolji alat za zaustavljanje pandemije. Premalo nas je procijepljeno, a kampanja cijepljenja je i dalje manjkava. Nitko ne očekuje da se baš svi cijepe, nisam ni za prisilu, no edukacijom, savjetovanjima, odgovorima na pitanja onih građana koji imaju dileme, bojazni, nejasnoće oko cijepljenja, povećat će se i broj cijepljenih. COVID-19 je opasan, zdravstveni kapaciteti su opterećeni velikim brojem oboljelih, a mnogi naši sugrađani su i umrli. No, druge bolesti nisu nestale. Zbog situacije u zdravstvenom sustavu manji broj pacijenata odlazi na preventivne preglede, screening programi su znatno smanjeni, odgađaju se kontrolni pregledi i dodatne pretrage. Pandemija i dostupnost skrbi našim bolesnicima još će više pogoršati stope preživljavanja- zbog prekasnog otkrivanja raka do problema s liječenjem i drugih bolesti.

Da, aktualni problem jest dominacija COVID-19, preraspodjela djelatnika s redovnih radilišta na COVID odjele, nedovoljno djelatnika, izmorenost, problem prekovremenih sati itd. No kakav je odgovor i rješenje Ministarstva za to? Nismo ih još vidjeli. Što čine da se nadoknade odgođeni pregledi i pretrage? U više navrata mi iz oporbe iznijeli smo brojne prijedloge i rješenja. Vladajući su opet na potezu.

Neki stanovnici naselja kojima uslugu zbrinjavanja otpada pruža tvrtka GSK Pre-kom iz Preloga, još uvijek se pitaju zbog čega je došlo do poskupljenja cijena zbrinjavanja otpada, a to je pitanje i na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Preloga postavila vijećnica Snježana Ladić.

Siniša Radiković, direktor tvrtke Pre-kom, koja se bavi zbrinjavanjem otpada na području Grada Preloga i općina Kotoriba, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Sveta Marija, Donji Kraljevec, Goričan, Belica, Dekanovec, Domašinec, Martijanec i Podturen, pritom je objasnio kako je gospodarenje otpadom pod velikim pritiskom od 2020. godine.

– Ove godine hrvali smo se s nekim uštedama, prodajem starih strojeva i držali smo cijene nepromijenjenima dvije godine. Početkom lipnja 2021. godine obaviješteni smo da nam cijena odlaganja poskupljuje u prosjeku 39,7 posto, o čemu smo o svemu obavijestili i naše korisnike putem web i Facebook stranice naše tvrtke. Ipak, cijene naših usluga su povećane samo 15,3 posto – rekao je Siniša Radiković te pojasnio kako je sve poskupjelo.

Porast svih troškova

– Nažalost, stvari se mijenjaju. Prihod se ostvaruje na papiru i metalu, s time da smo prije papir prodavali za 1200 kuna, a danas je to 600-700 kuna. Prihod se smanjuje, trošak raste. Korisnici više odvajaju i to je njihova obaveza, ali to ne pojeftinjuje cijenu. Međutim, kad ne bismo odvajali otpad, imali bismo još veće troškove jer bi plaćali naknadu. Fond za zaštitu okoliša ja za 2019. godinu naplatio 49 milijuna kuna poticajne naknade. Grad Prelog i ni jedna druga Općina gdje mi pružamo uslugu, nisu platili ni lipu. Također, cijena rada se povećava. Nitko ne želi više dizati kante, biti dimnjačar i slično. Isto tako, platni promet se promijenio. Tako da su svi ti troškovi porasli – istaknuo je Siniša Radiković.

Od proljeća 2022. opet novi cjenici

– Ovo je ujedno i prilika da vas upoznam da je 31. srpnja 2021. godine donesen novi Zakon o gospodarenju otpadom. U roku od 6 mjeseci gradska, općinska vijeća trebaju donijeti nove odluke o pružanju javne usluge, s time da je sad njihova obveza definirati fiksni dio cijene. Iza toga u roku od tri mjeseca trebamo donijeti nove cjenike. Znači, s 1. svibnjem 2022. imat ćemo nove cjenike – dodao je Siniša Radiković i dodao kako je u planu da svi plaćaju jednako zbrinjavanje otpada, što bi značilo 70 do 100 posto poskupljenje jednočlanim kućanstvima, a višečlanim kućanstvima 20 do 25 posto jeftinije, međutim Grad Prelog i Pre-kom su protiv takvog načina naplaćivanja.

Simona Murković (29) diplomirana je agronomkinja koja je fakultet završila u Križevcima. Poljoprivreda i uzgoj zanimali su ju od malih nogu, a od završetka fakulteta radi kao voditeljica voćnjaka u Vratišincu. Ona je ta koja pomno brine za kvalitetu zemlje, obrezivanje voćaka, presađivanje, berbu i proizvode. Uputila nas je u nekoliko poljoprivrednih tajna kako bi i naše voćke u vlastitim voćnjacima rasle i dozrijevale što bolje.

– U voćnjaku kojem radim uzgajamo nekoliko sorta jabuka, breskve i jagode. Proces uzgoja voća traje cijelu godinu. Tijekom zimskih mjeseci stabla se obrezuju, pratimo proces rasta stabala, a tijekom sunčanih razdoblja nadziremo pupove te potom i plodove koji se počinju razvijati. Od sorta jabuka, uzgajamo Idared, Zlatni Delišes, Delbar, Crveni Delišes i još pokoju sortu. Ukupno na zemljištu koje vodim imamo 7 hektara nasada jabuka i 6,5 hektara nasada breskve. Nešto manje zemlje, oko 1 hektar predviđen za jagode koje se moraju presađivati svake godine.

Simona nas je uputila u par tehnika kako uspješno obrezati voćke.

– Tijekom obrezivanja treba paziti da se odstrane sve grane koje nazivamo ˈvodopije.ˈ To su one ravne, tanke grane koje karakterizira mnoštvo listova i koje streme ka suncu. Obično se nalaze na vrhu stabla. Kad krene pupanje, treba obrezati i one grane koje nemaju pupove jer one neće dati plod. Prepoznati ćete ih po tome što na sebi uglavnom imaju samo lišće. To se treba raditi kako stablo ne bi bilo zagušeno te kako bi plodovi dobili dovoljno sunca i vlage. Što se pak tiče jagoda, preporučuje se njihovo presađivanje svake godine. Ukoliko se to ne radi, one svake godine postaju sve manje i manje.

Simpatična Simona pokazuje nam drvored jabuka. Gusta trava u podnožju stabala nije stvar nebrige, već pomne brige, govori nam.

– Visoka trava kod određenih sorta od izrazite je važnosti i ne smije se kositi. Trava kod crvenih sorta doprinosi boji jabuka. Prilikom ubiranja jabuka, obavezno je da onda bude ubrana s kličkom. Bez njega, ona počinje prijevremeno propadati. Sve jabuke koje padnu na tlo više nisu pogodne za berbu koja se odvija u dva navrata. Manje se jabuke ostavljaju da dozriju, dok se beru samo one koje zadovoljavaju veličinom.