U razdoblju korone, predsjednica udruge postala je kazališna redateljica, a članice glumice!
Nakon dužeg vremena i odgode početkom godine zbog epidemioloških razloga, godišnja Skupština Društva žena Donji Mihaljevec konačno se održala ove subote, 16. listopada 2021. godine u prostorijama Društvenog doma Donji Mihaljevec. Ova udruga posebna je po tome što se, u razdoblje korone, okrenula jednoj neočekivanoj aktivnosti – okrenula se režiji i glumi!
Na Skupštini je zaključeno kako je razdoblje korone imalo velik utjecaj na rad Društva žena Donji Mihaljevec, pa se, među ostalim, prekinulo s tradicionalnim obilježavanjem Dana kruha u Donjem Mihaljevcu, koji je prije uvijek uključivao predstave i igrokaze školske djece. Međutim, od 2020. godine Društvo žena Donji Mihaljevec prvi put je za Dane kruha ispred crkve postavilo štandove na kojima su se mještani mogli pogostiti finim kruhovima i kolačima koje su pripremile članice, a nakon toga slastice su se nosile i starim i nemoćnim osobama u Donjem Mihaljevcu. Ista manifestacija održana je na ovogodišnjim Danima kruha u listopadu.
– Kad starim ljudima, koji žive sami, odnesemo kolače, od njih dobijemo i zahvalu i osmijeh, a čak i sudu radosnicu, koliko se tome obraduju – rekla nam je predsjednica Miljenka Setnik.
U 2020. godini članice udruge bile su i na 13. memorijalu Dragut Cenko u LD Patka Donji Vidovec i sudjelovale na čišćenju okoline oko rijeke Drave.
Razdoblje korone je međutim probudilo posebnu kreativnost članica te udruge, koje su u lipnju 2021. godine okupile i nekoliko muškaraca i napravile projekt „Smehom po Mihaljevci“ pri čemu su na 4 lokacije u Donjem Mihaljevcu izvele igrokaz „Kanol“, političku satiru koja je nasmijala publiku, a nakon toga još su mještane počastile kolačima i pićem. Tako su članice te udruge Anica Skolober, Snježana Kanižaj i Emilija Pongrac postale glumice, a pridružili su im se Mladen Setnik i Željko Pongrac kao glumci, dok se redateljske palice prihvatila predsjednica Miljenka Setnik.
– Dalje su nam planovi isti. Želimo i dalje nastaviti s akcijama, pomagati mještanima i sudjelovati u organizaciji događaja ekološkog, kulturnog i humanitarnog karaktera – istaknula je predsjednica Miljenka Setnik.
Svečanost Skupštine uveličale su dvije djevojke prekrasnog glasa iz Donjeg Mihaljevca – Laura Čurin i Tena Panić, koje su za svoje vokalne izvedbe već osvojile i niz nagrada.
Na okupljanju su osim predsjednice Društva žena Donji Mihaljevec Miljenke Setnik, sudjelovali i predstavnici NK Drava iz Donjeg Mihaljevca i DVD-a Donji Mihaljevec, predsjednica Udruge umirovljenika za naselja Sveta Marija i Donji Mihaljevec (podružnice Matice umirovljenika Međimurske županije) Magdalena Kvakan te načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
– Želim zahvaliti udruzi na njezinom radu, posebno što su u razdoblju korone pronašle način kako djelovati i osnovale odličnu dramsku sekciju. Pozivam vas da dođete u Općinu i iznesete svoje potrebe kako bismo u proračunu osigurali dostatna financijska sredstva. Vjerujem da će ovo razdoblje korone uskoro biti iza nas te da će se povećati vaše aktivnosti, kao što su bile prije, na veselje svih žitelja, a posebno mještana Donjeg Mihaljevca – rekla je načelnica Đurđica Slamek.
Izraženija južina
I danas će se nastaviti suho i djelomično sunčano vrijeme. Zapuhat će umjeren i pojačan jugozapadni vjetar. Jutro će biti hladno uz temperaturu još uvijek ispod 5, a dnevna temperatura se očekuje oko 20 Celzijevih stupnjeva.
Južina se nastavlja i sutra. Nešto više oblaka, ali još uvijek uglavnom suho. Puhat će umjeren do jak jugozapadni vjetar. Jutarnja temperatura između 10 i 14, a najviša dnevna do 20 Celzijevih stupnjeva. To je najava kiše i zahladnjenja u petak.
Akcija Brzina provest će se ovog četvrtka
Policijski službenici Policijske postaje Mursko Središće u četvrtak, 21. listopada 2021. godine od 8,00 do 17,00 sati na području Policijske postaje provesti će aktivnosti preventivno-represivne akcije „Brzina“.
Akcija će se provoditi na sljedećim lokacijama:
- Mursko Središće, Ulica Marka Kovača, u vremenu od 8,00 do 8,30 sati i od 15,00 do 15,30 sati,
- Slemenice (D-209), u vremenu od 8,00 do 8,30 sati,
- Vrhovljan – Donji Koncovčak, u vremenu od 10,00 do 10,30 sati,
- Štrigova, u vremenu od 10,00 do 11,00 sati,
- Badličan, u vremenu od 15,30 do 16,00 sati,
- Pleškovec, u vremenu od 16,30 do 17,00 sati.
Cilj ove akcije je pojačanim nadzorom vozača, evidentirati i sankcionirati prvenstveno prekršaje brze vožnje zbog kojih dolazi do najtežih posljedica u prometnim nesrećama kao što su nepropisna i neprilagođena brzina, nepropisno pretjecanje, a isto i sankcioniranje ostalih uočenih prometnih prekršaja poput nekorištenja sigurnosnog pojasa, vožnja pod utjecajem alkohola, upravljanje vozilima za vrijeme trajanja zabrane upravljanja, istek važnosti prometne dozvole i drugo.
Pozivamo vozače da poštuju prometne propise, posebice ograničenje brzine, da ne upravljaju vozilom pod utjecajem alkohola ili droga, da koriste sigurnosne pojaseve, kao i da ne koriste mobilne telefone tijekom vožnje, jer odgovornim ponašanjem doprinosimo sigurnosti u prometu i manjem stradavanju – kažu iz Policijske uprave međimurske.
Je li u sve umiješan i Matijaš Dido Oršuš, pouzdanik Veljka Kajtazija u Međimurju?
-A čujte, tu se danas okupio velik broj znatiželjnih susjeda, pa i prolaznika, koji su glasno komentirali ono što se događalo pred našim očima. Mislim da su bila čak četiri policijska automobila, sve je vrvjelo od inspektora i policajaca u odorama – ispričao nam je jedan od oni koji su jutros s pristojne udaljenosti “nadgledali” što to policija radi u dvorištu zelene kuće u Čakovečkoj ulici 136 u Gornjem Hršćanu, kamo je doselila jedna romska obitelj iz Trnovca. Živjeli su normalan život, nisu bili preglasni, a niti su se posebno isticali. Dolazili su i odlazili automobili i po koji kombi, ali ništa posebno, kažu susjedi.
Zato ih je danas prijepodne iznenadilo policijsko djelovanje. Pretražene su sve prostorije u kući, u objektu u dvorištu, pomoćnim zgradama… Policija je odredila i svjedoke, susjede koji su pratili i svjedočili o svemu što je nađeno. A nađeno je puno toga: duhan u velikim količinama, oružje, bilježnice s imenima onih kojima du davane pozajmice s velikim kamatama i još koječega drugoga. Barem jedna muška osoba s lisicama na rukama također je pratila što se događa, dok je još najmanje jedna bila u policijskoj “marici”.
Potvrdu ove informacije pokušali smo danas popodne (utorka, 19. listopada) dobiti od policije, ali tamo nam nisu htjeli ni potvrditi ni demantirati podatke koje smo im iznijeli.
Rečeno nam je tek da je danas prijepodne vršena pretraga jedne kuće na širem području Općine Nedelišće te da će svi detalji biti iznijeti sutra u redovnom priopćenju Policijske uprave međimurske.
Sve bi ovo mogli podvesti pod zajednički nazivnik još jedne redovne policijske akcije, no ime jednog od navodnih osumnjičenika bode u oči. Naime, kako neslužbeno doznajemo od očevidaca, navodno je u sve umiješan i Matijaš Dido Oršuš iz Trnovca, dobrotvor i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurja, ali i veliki prijatelj i “desna ruka” Veljka Kajtazija, saborskog zastupnika, koji često “krstari” po romskim naseljima u Međimurju. Ni tu vijest nam u PUM-u nisu željeli ni potvrditi ni demantirati s napomenom da će sve reći sutra, u srijedu. Pokušali smo dobiti i Didu Oršuša, ali je telefon bio isključen.
Bez obzira o kome se radilo, današnje postupanje bit će zabilježeno kao još jedan uspjeh međimurske policije u otkrivanju onih koji se bave nezakonitim radnjama.
Svjetski dan jabuke u voćnjaku starinskih sorti jabuka u Brezovcu
Sutra, u srijedu 20. listopada je Svjetski dan jabuke koji će prigodno biti obilježen i u Svetom Martinu na Muri, točnije u Voćnjaku starinskih sorti jabuka u Brezovcu na poljani prema Gradiščaku. Program započinje točno u podne (u 12 sati) otvorenjem 4. izložbe starih i novijih sorti jabuka na otvorenom, a nastavlja se berbom jabuka, prešanjem jabuka na starinskoj preši te degustiranjem dobivenog soka ili jabučnice.
O sortama jabuka govoriti će iskusni voćari kojih u ovom kraju uistinu ima puno i koji mnogo toga znaju o ‘kraljici voća’ kojoj je posvećen ovaj dan. Organizator ove priredbe je svetomartinska Udruga voćara, vinogradara i povrćara, suorganizator LAG međimurski doli i bregi, dok su pokrovitelji Općina i Turistička zajednica Općine Sveti Martin na Muri.
Direktor Ureda Turističke zajednice Općine Sveti Martin na Muri David Novinščak poziva sve one koji vole jabuke, prirodu i druženje da dođu u ovu oazu jabuka i prepuste se ugodnosti prostora i jesenskog dana.
Filip Ude sutra u lovu na četvrto svjetsko finale!
Hrvatska muška reprezentacija spremna je za sutrašnje kvalifikacije 50. Svjetskog prvenstva kojemu je do nedjelje domaćin japanski grad Kitakyushu. Filip Ude (konj s hvataljkama), Aurel Benović (tlo), Jakov Vlahek (konj s hvataljkama), Mateo Žugec (konj s hvataljkama) i Marko Jovičić (tlo) nalaze se u 7. od ukupno 8 kvalifikacijskih skupina, a startamo s parterom i to od 10:26 sati po hrvatskom vremenu.
Od osamostaljenja Hrvatske do danas imali smo 13 svjetskih finalista i osvojili svjetski naslov 2017. u Montrealu (Tin Srbić na preči), srebrnu medalju u Nanningu 2014. (Filip Ude na konju s hvataljkama) i Stuttgartu 2019. (Srbić na preči) te broncu također u Nanningu (Marijo Možnik na preči).
Filip Ude kao najiskusniji član ove reprezentacije sutra će na svom 11. SP-u pokušati uloviti 4. svjetsko finale. Jakov Vlahek je uz njega jedini koji je već nastupio na SP-u i to u Montrealu 2017. kada je zauzeo 16. mjesto na konju s hvataljkama. Zato će debitantske nastupe imati Benović, Jovičić i Žugec.
Filip Ude:
„Naš raspored ovdje je trening, ručak, trening večera i hotel. Ne smijemo nigdje van, ali priviknuo sam se, ništa strašno, izdržat ćemo još nekoliko dana, nije to neki veliki problem. Prvih nekoliko dana ovdje bio je kaos s organizacijom, s prijevozom pogotovo. A sada je sve osim smještaja super. Dobro, malo je i dosadno, pogotovo zato što je internet užas, nikome ništa ne lovi, jedva poruke šaljemo… Ali ono najbitnije je da sam spreman za natjecanje. Podij trening je prošao relativno OK, sutra je natjecanje i nadam se da ću odraditi što sam planirao i da će sve biti OK. Konj je ovdje dosta mekši, ne volim raditi na tom konju, ali mislim da sam se brzo priviknuo. Svima nam je isto, nemam se što žaliti. Puno SP-a je iza mene, a mislim da mi je ono 2007. u Stuttgartu gdje sam izborio OI u Pekingu ipak najdraže i najljepše iskustvo. Naravno, u posebnu kategoriju se svrstava i ono 2014. kada sam osvojio medalju.“
Općina Domašinec dodjeljuje stipendije srednjoškolcima deficitarnih zanimanja i redovnim studentima
Općina Domašinec je danas, 19. listopada 2021. godine, objavila javni poziv za dodjelu stipendija učenicima srednjih škola koji se školuju za deficitarna zanimanja i redovnim studentima s područja Općine Domašinec.
Općina Domašinec će podijeliti 10 učeničkih stipendija za deficitarna zanimanja, svaka u iznosu od 400 kuna, bez obzira na mjesto školovanja, dok studentske stipendije iznose 300 kuna mjesečno za studij u Čakovcu, 400 kuna mjesečno za studij u Varaždinu, 500 kuna mjesečno za studij u Koprivnici, Zagrebu i udaljenijim gradovima unutar Hrvatske te 600 kuna mjesečno za studij u inozemstvu. Podijelit će se 10 studentskih stipendija.
Uvjet za dobivanje stipendija učenika srednje škole koji se školuju za deficitarna zanimanja i redovnim studentima je da su državljani Republike Hrvatske je da ti učenici/studenti i njihovi roditelji ili staratelji imaju prebivalište na području Općine Domašinec najmanje posljednjih šest mjeseci, da ne primaju stipendije po drugoj osnovi te da im je prosjek ocjena u prethodne dvije godine bio najmanje 3,00. Popis deficitarnih zanimanja potražite ovdje.
Prijave za stipendije podnose se u zatvorenoj omotnici Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Domašinec – Povjerenstvu za dodjelu stipendija, Domašinec, Martina Pušteka 9, s naznakon: „Za stipendiju Općine Domašinec“ zaključno do 29. listopada 2021. godine do 15 sati.
Više informacija o pozivu potražite na linku općine ovdje ili na broj telefona Općine Domašinec 040 863 240.
Pročitajte na kojim prometnicama valja posebno pripaziti
U posljednja četiri dana na prometnicama diljem Međimurske županije evidentirana su tri naleta vozilima na divljač (srne, divlja svinja), koja je pretrčavala kolnik.
Događaji su zabilježeni na prometnicama između Oporovca i Svete Marije, Murskog Središća i Peklenice te Prekope.
Kako bi se spriječili ovakvi događaji, Policijska uprava međimurska upozorava vozače da tijekom vožnje obrate pažnju na postavljenu prometnu signalizaciju koja ih upozorava na moguće pojavljivanje divljači na cesti. Pojava divljači na našim prometnicama najučestalija je u ranim jutarnjim te kasnim večernjim satima.
Ujedno, apeliramo na sve sudionike u cestovnom prometu da prilagode brzinu kretanja stanju i uvjetima na cesti te da poštuju prometna pravila i postavljenu prometnu signalizaciju kako bi sigurno stigli na svoja odredišta – ističu iz Policijske uprave Međimurske.
Romano Bogdan: Hrvatska godišnje proizvede 40 glumaca. Gdje će oni raditi, pojma nemam
Bogata biografija Romana Bogdana, ravnatelja Centra za kulturu Čakovec već je dobrano poznata. On je redatelj, autor desetaka predstava za djecu i odrasle, osnivač Kazališne skupine Pinklec i ravnatelj CZK-a koji sljedeće godine slavi 40. obljetnicu svog umjetničkog stvaralaštva.
Manje je pak poznato što se pak krije „iza kulisa“ CZK-a i kako izgleda unutrašnjost kazališta. U obilasku svih dijelova kazališta porazgovarali smo s R. Bogdanom i saznali kako diše kazališna scena te kako je kazališna umjetnost preživjela pandemiju.
Romano Bogdan osnivač je Kazališne skupine Pinkleci koja djeluje i dan danas, nakon 35 godina rada na čakovečkoj sceni.
– Pinkleci su prvo profesionalno kazalište u Međimurju i podijeljeni su u dva dijela. Jedan dio čini profesionalni pogon, a drugi Dramski studio Dada koji broji stotinjak djece. Kao javna kazališna družina, nemamo stalno zaposlene glumce u profesionalnom pogonu, već ih uzimamo po projektu. To su uglavnom Čakovčanci koji su bili dio Pinkleca i prije, a koji danas imaju status samostalnih umjetnika. Radimo dvije do tri premjere godišnje, a preferiramo koprodukcije. To je zato što nas postavljanje jedne profesionalne dječje predstave stoji oko 20.000 eura, a predstava za odrasle oko 40.000 eura. Jasno je zašto ne radimo više predstava za odrasle. Nemamo dovoljno publike. Čakovec broji oko 17.000 stanovnika. Također, velika je i konkurencija. Ne možemo parirati etabliranim glumcima koji igraju u sapunicama i čija lica već sama po sebi imaju visok stupanj publiciteta.
Cilj Pinkleca nije stvaranje glumaca, no iz njegove „kolijevke“ proizašlo je nekoliko imena.
– Većina naših glumaca nema završenu glumačku akademiju, niti je to jamstvo njihove kvalitete. Ipak, imamo nekoliko članova koji su upisali akademije. Tu su recimo Matko Buvač, Andro Damiš, Aleksandar Filo i Ena Jagec. Preferiramo rad s lokalnim ljudima jer talentiranih ljudi u našem kraju ima mnogo. Ipak, treba naglasiti da naš cilj nije stvaranje profesionalnih glumaca. Godišnje se u Hrvatskoj proizvodi 40 mladih glumaca. To je veliki problem. Gdje će ti klinci raditi, pojma nemam. Nema posla za njih i oni tada budu prisiljeni odlaziti u druge poslove. Prije svega mi želimo djecu naučiti tome što je kazalište, osloboditi ih na sceni i potaknuti njihovo samopouzdanje. To je cilj kazališta za mlade.
Pandemija je pritekle dvije godine uvelike je naštetila kulturi.
– Imam jedan podatak. U Italiji je 80 posto ljudi otišlo iz umjetničkih sektora jer nisu imali od čega živjeti. Publika je pala i teško ih je ponovno privući u dvorane. Ipak, moram napomenuti da smo mi zadovoljni s interesom Međimuraca za kazalište. Naše dječje predstave vidjelo je gotovo 2000 djece, a samo 2019. godine kroz CZK prošlo je 90.000 posjetitelja!
Mnogi se od građana pitaju zašto CZK ne organizira glazbene koncerte estradnih lica. Ravnatelj Romano Bogdan po tom pitanju ima čvrst stav.
– Teško je našim građanima objasniti da smo mi javna neprofitna ustanova. Osim toga, mi smo brana estradizacije kulture! Ne možemo imati koncerte tog profila. Možemo iznajmiti dvoranu, ali nije na nama da budemo organizatori takvog događaja. Ja nisam protiv estrade. I oni moraju živjeti i zarađivati, a to je itekako krvavo zarađen novac. Ne zazirem od toga, no radim u kulturi i moje je da ju branim od estradizacije. Osim toga, zamislite samo da stotinjak ljudi tijekom jednog takvog koncerta u CZK-u traži toalet. Arhitektura zgrade, između ostalog, nije prilagođena masovnim okupljanima tog tipa – istaknuo je R. Bogdan.