Home Blog Page 3630

Branko Zorko gost prve tribine studenata MEV-a s međimurskim sportskim legendama: Mladim sportašima je samo nebo granica!

0

Legendarni hrvatski atletičar Branko Zorko u utorak je bio gost na prvoj tribini „Međimurske sportske legende“ u velikoj dvorani Centra za održivi razvoj MEV-a.

Naime, u sklopu proglašenja Međimurja Europskom regijom sporta 2022. godine, studenti 3. godine preddiplomskog studija Menadžment turizma i sporta na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu organiziraju tribine s najvećim međimurskim sportskim legendama.

Uz sudjelovanje u aktivnostima Međimurja Europske regije sporta, glavni cilj organizacije ovih tribina je da studenti nauče više o organizaciji i promociji događaja te steknu iskustvo u komunikaciji s medijima i odnosima s javnošću.

Anđelina Turk, studentica 3. godine Menadžmenta turizma i sporta, pojasnila je da se tribine organiziraju svake godine, no ove godine su ih otvorili javnosti budući da je Međimurje proglašeno Europskom regijom sporta i odlučili su dati svoj doprinos.

– Organizacija tribine na kraju nije bila toliko teška i komplicirana koliko smo mislili kad smo čuli što nam je zadatak. Imali smo dobre mentore koji su nam puno pomogli, a mi smo naučili jako puno toga što će nam koristiti u životu, poput pisanja priopćenja za medije, slanje službenih mailova, objava na društvenim mrežama da što više ljudi čuje za naše tribine, priprema intervjua – rekla je Turk.

– Ova prva tribina bila je vrlo uspješna, intervju je tekao glatko, nije bilo nervoze ni kod voditeljica ni kod gosta, zadovoljni smo i odazivom. Prošlo je puno bolje nego što smo očekivali. Sav se trud isplatio – dodala je.

Prvi gost bio je hrvatski atletičar i proslavljeni olimpijac Branko Zorko, rodom iz Hodošana, a s prebivalištem u Križevcima, za čiji je atletski klub trčao cijelu svoju karijeru.

– Mladim sportašima je samo nebo granica. Uz dobrog trenera i kontinuiran rad sve je moguće – poručio je Zorko naglasivši kako je zahvaljujući sve većem broju stručnjaka i novih sportskih terena situacija danas puno bolja nego prije.

Branko Zorko je osvajač prve međunarodne atletske medalje za Hrvatsku na europskom prvenstvu u Genovi 1992. godine. Njegova atletska karijera započela je 1985. godine, a trajala je do 2005. godine. U svojoj bogatoj karijeri pet je puta sudjelovao na Olimpijskim igrama, a 1992. godine bio je dobitnik Državne nagrade za sport “Franjo Bučar”. Branko Zorko trenutno obnaša dužnost tajnika u Zajednici sportova Koprivničko-križevačke županije. Uključio se i u rad Atletskog kluba Križevci gdje trenira grupu učenika od petog do osmog razreda.

Tribine se održavaju jedanput na mjesec, ukupno će ih biti četiri, a gosti su prave međimurske sportske legende.

No Images found.

Čak pet međimurskih škola na 9. Smotri hrvatskoga školskoga filma

0

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Hrvatskog filmskog saveza od 26. do 28. listopada u zagrebačkom kinu „Tuškanac“ održana je 9. Smotra hrvatskoga školskoga filma u koju je uvršteno 48 filmova, od ukupno 88 prijavljenih, čiji su autori učenici osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske. Odabir filmova vršilo je državno povjerenstvo u sastavu: predsjednica povjerenstva Ivana Ivančić Medved, redateljica Snježana Tribuson, redatelj Neven Hitrec, montažer Slaven Zečević, voditeljica Škole animiranoga filma Čakovec Jasminka Bijelić Ljubić, redatelj Istvan Filakovity i filmski snimatelj Silvestar Kolbas.

Na Smotri je sudjelovalo čak pet međimurskih škola, što je dokaz da su filmske družine, unatoč pandemiji  koja je uvelike otežavala njihov rad, uspjele snimiti kvalitetne i vrijedne filmove. Kako je bilo potrebno poštovati epidemiološke mjere, svaku filmsku ekipu na Smotri mogao je predstavljati samo jedan učenik i jedan mentor iako je poznato da je za stvaranje filma potreban timski rad.  

Tako su OŠ Gornji Mihaljevec sa svojim animiranim filmom „WC avantura“ predstavili učenik Borna Ladić s mentoricom Ljubicom Žabek Horvatić, OŠ Tomaša Goričanca iz Male Subotice  s dokumentarnim filmom „Životni put“ predstavile su učenica Aida Trstenjak s mentoricom Nikolinom Hampamer, OŠ Strahoninec predstavili su učenica Neda Grabrović i mentor Mario Kanižaj s dokumentarnim filmom „Ne vidim kraj“, a OŠ dr. Ivana Novaka Macinec učenica Vita Škrobar i mentorica Kristinka Vugrinec s dokumentarnim filmom „Huligani“. Srednja škola koja je sudjelovala na Smotri s animiranim filmom „Svemir“ bila je Graditeljska škola Čakovec, a njihove predstavnice bile su učenica Antonija Šafarić i profesorica Romina Fic (umjesto spriječene mentorice Ljiljane Ille).

Osim što su na Smotri prikazivani filmovi, mladi autori mogli su članovima povjerenstva postavljati pitanja pa se tako progovorilo o kriterijima odabira filmova te o važnosti planiranja, kreativnosti i tehničkih uvjeta za nastanak dobroga filma. Najhrabriji u postavljanju pitanja bio je najmlađi Borna koji je povjerenstvo otvoreno upitao kako im se svidio njegov film „WC avantura“ i dobio samo pozitivne kritike.

Iako Smotra nema pobjednika, povjerenstvo je na kraju ipak izdvojilo desetak pohvaljenih filmova među kojima se našao film „Huligani“ iz OŠ dr. Ivana Novaka Macinec.

Kruži opasna lažna nagradna igra Pošte i Konzuma!

0
Mobitel, klupica, park

Ako na bilo koju aplikaciju za komunikaciju dobijete poveznicu (link) sumnjivog izgleda koji vodi na zapravo nepostojeću stranicu Hrvatske pošte, ne otvarajte ga. Riječ je, naime, o lažnoj nagradnoj igri u kojoj se nudi novčana nagrada kroz nekoliko jednostavnih koraka, od kojih je jedan i da link podijelite s prijateljima. Svrha prevaranata je domoći se vaših osobnih podataka.

Hrvatska pošta upozorila je danas da se prevaranti u nagradnoj igri predstavljaju njihovim imenom. Naime, mobilnim aplikacijama za komunikaciju (WhatsApp, Viber i ostalima) šire se poveznice (linkovi) s anketom i nagradnom igrom na kojima se prevarant predstavlja kao Hrvatska pošta. Prevaranti se porukama javljaju s poveznicom na kojoj se nalazi lažna anketa i nagradna igra.

“Hrvatska pošta ne upotrebljava WhatsApp, Viber i slične aplikacije za službenu komunikaciju niti je organizator ankete i navedene nagradne igre. Molimo korisnike da takve ili slične poruke sa sumnjivim poveznicama ne otvaraju te da ih ignoriraju. U zadnjih nekoliko mjeseci intenzivirali su se pokušaji prijevara porukama na WhatsAppu i sličnim mobilnim aplikacijama te putem e-pošte” – priopćili su iz HP-a.

Jedan takav link s lažnom domenom Hrvatske pošte vodi na lažnu Konzumovu anketu i nagradnu igru gdje se korisniku obećaje 50.000 kuna. Ne otvarajte i ne rješavajte, jer bi se prevaranti tako mogli domoći vaših osobnih podataka.

Korisnici pokušaj prijevare mogu izbjeći ako pripaze na nekoliko detalja:

  • broj s kojeg je poslana poruka nije broj iz jedne od hrvatskih mobilnih mreža
  • internetska domena nije domena Hrvatske pošte (npr. „posta-hr.site“ umjesto www.posta.hr)
  • tekst u poruci i na internetskoj stranici na koju vodi poveznica sadrži gramatičke i pravopisne pogreške.

Cijeli tekst pročitajte ovdje.

Povremena topla kiša

0

Danas bi veći dio dana moglo proći suho, a ujutro je opet moguća magla. Tijekom dana sve više oblaka, ali su moguća i kraća sunčana razdoblja. Kasno poslijepodne i osobito prema kraju dana kiša. Bit ćemo u južini pa ostaje blago vrijeme. Jutarnja temperatura oko 5, a najviša dnevna bi mogla narasti do 15 Celzijevih stupnjeva.

I sutra promjenjivo i toplo. Uz dosta oblaka povremeno će biti kiše ili pljuskova. Puhat će slab do umjeren vjetar južnih smjerova. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna i dalje oko 15 ili 16 Celzijevih stupnjeva.

Općina Podturen godišnje za zbrinjavanje otpada s groblja izdvaja oko 70.000 kuna!

0

Plastične slamke i pribor za jelo više se ne smiju proizvoditi, ali plastični lampioni nisu predmet zabrane Europske unije i plana u borbi protiv globalnog zagrijavanja. O njima većina niti ne razmišlja, palimo ih na blagdan Svih svetih i divimo se sjaju groblja. Ali, znate li koliko općine u Međimurju izdvajaju za njihovo zbrinjavanje i kako utječu na okoliš?

Tone plastike od lampiona naime predstavljaju veliku cijenu koju za njihovo zbrinjavanje trebaju platiti općine, ali i opasnost za okoliš i ljudsko zdravlje. Jedna od rijetkih međimurskih općina koja se svake godine trudi ukazati na taj problem i utjecati na mještane je Općina Podturen.

Prije blagdana Svih svetih, ta je općina na svojim Facebook stranicama napisala:

„PROŠLE GODINE NA 3 MJESNA GROBLJA OPĆINE BILO JE VIŠE OD 400 KOMADA VREĆA (150 L) OTPADNIH LAMPIONA. Stoga još jednom upućujemo molbu svima koji žele kupiti plastični lampaš da barem smanje količinu i budu prijatelji prirode“.

Evo što o tome kaže načelnik Perica Hajdarović.

– Općina Podturen na godišnjoj razini za zbrinjavanje otpada s groblja izdvaja oko 70.000 kuna, a naknada za održavanje groblja koju općina dobije je 80.000 do 100.000 kuna, stoga smo tom objavom na Facebook stranici htjeli potaknuti mještane na problem te vrste otpada u nadi da će ga biti što manje.

– Smatram da bi građane trebalo više osvješćivati na problematiku vezanu uz odvoz i zbrinjavanje otpada te troškove koji time nastaju ako ga ne želimo u prirodi. Općina Podturen provodi akcije za čišćenje otpada iz okoliša kojeg je nažalost sve više, te se nadamo da će se kroz edukaciju i provedene akcije probuditi svijest mještana – istaknuo je Perica Hajdarović.

Perica Hajdarović

20.000 tona otpada od lampiona na državnoj razini
U Hrvatskoj se svake godine za blagdan Svih svetih stvori oko 20.000 tona otpada od lampiona, a Hrvati spadaju među najveće potrošače lampiona u Europi. Međimurci su ponosni na svoje ukrašavanje grobova, pri čemu također koriste pretežno plastične lampione. Alternativa bi bile svijeće u staklenkama, a također se preporučuje i pravo cvijeće umjesto umjetnog, plastičnog – uglavnom, sve od prirodnih materijala.

50 tona lampiona samo u Čakovcu
Greenpeace Hrvatska prije nekoliko je dana na svojoj Facebook stranici upozorila da će se samo na čakovečkom groblju, na kojem je oko 5500 grobnih mjesta i koji broji oko 27.000 stanovnika, skupiti oko 50 tona lampiona.

„Pritom, u Hrvatskoj trenutno ne postoji pogon za zbrinjavanje ili reciklažu lampiona, pa se isti odvoze u Sloveniju ili odlažu na deponije, što je naravno jeftinije i češće rješenje no dovodi do zagađenja tla, podzemnih voda i živućih organizama (uključujući i ljude).

Mikroplastika je postala sastavni dio hranidbenog lanca – nalazimo je u vodi, u zraku, u tijelima životinja te u probavnom traktu ljudskog organizma. Jedini način da spriječimo daljnje gomilanje plastike je taj da ju prestanemo proizvoditi, te da postojeći otpad skupimo i zbrinemo na adekvatan način“, stoji u objavi Greenpeacea.

Vrtoglave cijene za troškove onečišćenja, a što je s našim zdravljem?
Europska komisija procjenjuje da trošak onečišćenja plastikom u Europi do 2030. godine iznosi 22 milijarde eura. Zbog svoje spore razgradnje plastika se nakuplja u morima, oceanima i na plažama EU-a i diljem svijeta. Više od 80 posto morskog otpada je plastika. Plastični ostaci nalaze se u morskim životinjskim vrstama  poput morskih kornjača, tuljana, kitova i ptica, ali i u ribama i školjkama, a time i u prehrambenom lancu ljudi.

Nedostaje li ovdje škola nogometa ili su sva djeca samo za košarku?

0

Postoji li zaista nedostatak malih igrača nogometa ili nogometne škole u naseljima na području Općine Donji Kraljevec ili sva djeca koja žele igrati nogomet s područja te općine imaju uvjete za to? Na nedavnoj sjednici Općinskog vijeća Općine Donji Kraljevec vijećnik Franjo Jančec rekao je kako na području općine djeluju tri nogometna kluba, ali nema niti jednog uzrasta mlađeg naraštaja.

– Što se radi po pitanju nogometne škole na području Općine Donji Kraljevec? – upitao je tom prilikom Franjo Jančec načelnika Općine Donji Kraljevec Miljenka Horvata, koji mu je odgovorio:

– Nogometni klub je slobodna udruga građana koja se bavi nekim svojim aktivnostima u slobodno vrijeme. Ako bi nogometni klub trebao imati pomladak, mislim da to nije stvar općine već nogometnog kluba.

Općina se probala uključiti poslije raspada NK Mladost Palinovca da se otvori nogometna škola u Palinovcu te je sazvala četiri sastanka predsjednike nogometnih klubova, od kojih se niti nisu svi odazvali, niti su bili zainteresirani da se otvori nogometna škola Općine Donji Kraljevec i to je sve stalo u zimi 2017. godine.

Udruga po zakonu o udrugama djeluje samostalno, a financira se djelomično iz proračuna, djelomično iz vlastitih sredstava i njihova je politika hoće li opstati ili ne, te to nije stvar općine, a ona je tu da pomogne koliko god može sa svoje strane kroz financiranje – rekao je načelnik Miljenko Horvat.

Miljenko Horvat

Nismo uspjeli dobiti komentar niti jednog predsjednika nogometnih klubova te općine. Neslužbeno, doznajemo da  su prije nekoliko godina, zbog premalog broja djece, nogometni klubovi s područja općine Donji Kraljevec odlučili spojiti se s Općinom Goričan, gdje trenutno djeluje škola nogometa u sklopu NK Trnava.

Na Facebook stranici NK Trnava ovog kolovoza pozivali su zainteresirane djevojčice i dječake u dobi između 5 i 18 godina da se uključe u zajedničku školu nogometa klubova NK Trnava, NK Kraljevčan 38 i NK Draškovec – Geothermae.

– Danas imamo oko 80 djece, od čega ih je svega nekoliko iz naselja Donji Kraljevac i Draškovec. Mnogo djece u općini Donji Kraljevec bavi se košarkom. Neka djeca iz Hodošana idu u nogometnu školu u Prelogu, djeca iz Donjeg Hrašćana u školu u Domašinec i sl. Djeca su se rasporedila. Kod nas idu samo djeca iz Donjeg Kraljevca. Zašto u našoj školi nema više djece iz Donjeg Kraljevca, ili zašto u Donjem Kraljevcu nema škole nogometa, ne znam, možda nema dovoljno zainteresirane djece jer ih je puno u košarkaškom klubu, a možda nema interesa ni u upravi nogometnih kluba, nemam pojma, mogu samo nagađati – rekao nam je predsjednik NK Trnava iz Goričana Dražen Mati.

Dostavite svoja mlada vina na ocjenjivanje

0

Povodom ‘Martinja 2021.’ u Svetom Martinu na Muri, tamošnja kultna i moćna Udruga voćara, vinara i povrćara’ organizira sada već tradicionalno Ocjenjivanje mladih vina koje će biti 12. studenog 2021. godine. Mladen Dobranić, predsjednik spomenute udruge poziva sve vinogradare i vinare koji vinograde imaju na području svetomartinske općine (vinari ne moraju biti s područja općine) da svoje uzorke vina berbe 2021. godine mogu od 08. do 11. studenoga dostavljati njemu na adresi Brezovec 9 sjedište OPG ARGO.

Sve potrebno kako bi dostava uzoraka bila kvalitetna i službena može se dobiti na Dobranićev mobilni broj 098 940 1155. Proglašenje rezultata ocjenjivanja vina biti će 13. studenog na enogastronomskim svečanostima kod Skelarske kuće na desnoj obali rijeke Mure u kasnom poslijepodnevnom vremenu.

Zbog pandemije COVID-19 prošle 2020. godine proglašenje rezultata nije bilo na ‘Martinju’ jer priredba nije održana, a diplome su dobitnicima podijeljene na Godišnjoj skupštini svetomartinske Udruge voćara, vinogradara i povrćara.

OO SDP Kotoriba protiv potpore Sandri Herman, odnosno Zoranu Vidoviću

0

Članovi OO SDP Kotoribe razmatrali su prijedlog svoje međimurske središnjice da na predstojećim izvanrednim izborima za župana/nicu Međimurske županije  SDP bude potpora Sandri Herman, odnosno zamjeniku  Zoranu Vidoviću.

Izvor u Organizaciji, koji je želio ostati anoniman, se slaže s većinom koja s pravom govori da je glas za njih glas za HDZ jer su oni i onako na državnoj raznini njihovi podupiratelji. Pita, hoće li u slučaju pobjede, Međimurje plesati kako oni plešu u Hrvatskome saboru. Čuli smo kako je svekoliko članstvo ostalo razočarano vodstvom na županijskoj razini koje nije moglo, ili nije htjelo ili nije znalo, iznjedriti čovjeka koji je bar pokušao „povući“ neke međimurske glasače, a u Kotoribi vjeruju da bi imali rezultate.

Govorilo se  da je njihov član i bivši načelnik Kotoribe Ljubomir Grgec imao namjere istaknuti kandidaturu za mjesto župana. Danas smo ga kontaktirali, misleći da je „patka“,no Grgec je rekao kako je tom izjavom mislio probuditi  ugledne članove stranke, ali i dati do znanja kako župan ne mora biti uvijek iz Čakovca ili okolice. – Nažalost, stranačke kolege su me razočarale. Neću imenovati tko najviše, riječ je o osobi koja je mnogo obećavala i sada je bila prigoda da se iskaže, rekao je Grgec istaknuvši kako je želio biti samo inicijator. Nažalost…..

Članstvo nam se rasipa, OO se gase, pojedinci jedan iza drugog izlaze iz stranke. Pogledajte našu susjednu Donju Dubravu.

Kako je u Kotoribi? Raduju me naši članovi koji su još uvijek vjerni stranci koja im je prva i jedina.  Raduje me da smo još uvijek kompaktni, no ne mogu jamčiti da će tako biti i sutra. Član sam stranke od prvog dana, rodio sam se s njom i rastao, doživljavao uspone i padove i kako da ne budem razočaran u one kojima sam do jučer vjerovao, završio je.

Krade se novac, mobiteli, bankovne kartice…

0

Na području Policijske uprave međimurske tijekom proteklog vikenda, između 29. i 31. listopada 2021. godine, evidentirane su tri teške krađe i tri krađe. U dvije krađe nastala je materijalna šteta veća od 1.000 kuna, dok je u jednoj krađi šteta manja od 1.000 kuna.

Izdvajamo tešku krađu i krađu:

  1. U subotu 30. listopada 2021. godine u Domašincu, Glavnoj ulici, nepoznati počinitelj je provalio u obiteljsku kuću odakle je ukrao novac.

Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna.

  • U subotu, 30. listopada 2021. godine oko 11 sati u Čakovcu, Strossmayerovoj ulici, nepoznati počinitelj je iz otključanog kombi vozila ukrao mobitel i bankovnu karticu.  

Materijalna šteta procjenjuje se na nekoliko tisuća kuna.

Kako bi se spriječili ovakvi događaji Policijska uprava međimurska skreće pozornost građanima na važnost poduzimanja mjera samozaštite koje svatko može poduzeti i tako smanjiti vjerojatnost da postanete žrtva kaznenog djela. Stoga, kada čak i nakratko napuštate vozilo, isključite motor, izvucite ključ iz brave i zaključajte vozilo. Ne ostavljajte mobitele, novčanike, torbice i druge vrijedne predmete u vozilu koji poticajno djeluju na počinitelja.

Protiv nepoznatih počinitelja podnijet će se kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu – javlja PU Međimurska.

UZNEMIRUJUĆI VIDEO Ubili nedužno štene u romskom naselju Parag

0

Tri godine nakon početka projekta kastracije, liječenja, zbrinjavanja pasa iz romskih naselja Međimurja, u kojem je projektu zbrinuto gotovo 2000 pasa, od čega više od pola bolesnih, ranjenih, potrganih udova, kralježnice, šugavih i punih parazita, projekt još nije gotov a u Skloništu za životinje Prijatelji se pitaju da li će ikad biti.
Nakon što su stručne službe odradile svoje 2018. godine, u većinu naselja više nitko nije ulazio, a u Kuršanec i Parag redovito su odlazili djelatnici Skloništa po one najbolesnije, ranjene, pregažene.


Danas je trebao krenuti nastavak projekta zbrinjavanja pasa u romskim naseljima, a kao uvertiru u to u inbox skloništa zaprimljen je video kojeg šaljemo u prilogu.
Tragom videa, odmah smo otišli na lice mjesta u nadi da ćemo pronaći to mlado, nježno i prestrašeno štene, očito bolesno od šuge ili demodexa.

Nažalost, pronašli smo ga utopljenog u potoku kraj nasipa. Preuzeli smo mamicu i preostala dva štenca.
U ovom trenutku prema popisima u naseljima ponovo obitava preko 600 pasa koji će nastaviti trpjeti svu tu stravu i užas ako država ne kaže dosta.


Svatko tko nema uvjeta niti financijskih sredstava za držati psa, ne smije ga imati. Sve ostalo je kršenje Zakona o zaštiti životinja, Zakona o veterinarstvu jer gotovo niti jedan od tih pasa nije cijepljen protiv bjesnoće i mikročipiran.
U protekle 3 godine Sklonište je izvuklo preko 300 pasa iz naselja i na to utrošilo preko 300000,00 kn svojih donatora. Mnogi psi su bili toliko bolesni da su umrli putem do veterinarske ambulante, a isti ljudi kod kojih su preuzeti nabavili bi novo štene ubrzo potom koje bi se razboljelo te također bezuspješno liječeno nakon što bi nam netko dojavio da je u naselju štene koje povraća, ima krvavi proljev i ne želi jesti.


Djelatnici Skloništa za životinje sve teže i sami podnose ovakva zvjerska mučenja i pitaju se da li će tome ikad doći kraj. Jer ovo nije problematika ilegalnih deponija smeća, nije problematika ni stalnih nedozvoljenih paljevina otpada, ovo su živa bića prema kojima se odnose gore nego prema smeću – ističe Aleksandra Hampamer iz Udruge Prijatelji životinja.