07.09.2020., Bjelovar - Po prvi puta u povijesti hrvatskog skolstva prvi dan nastave u novoj skolskoj godini poceo je pod sasvim novim epidemioloskim uvjetima. Tako je i u bjelovarskoj IV. Osnovnoj skoli gdje su ucenici ulazili na cak pet ulaza u razlicitim vremenskim razmacima, te su nosili maske.
Photo: Damir Spehar/PIXSELL
Školarci se u ponedjeljak vraćaju u školske klupe, a HZJZ je objavio nove upute.
Uzimajući u obzir aktualnu epidemiološku situaciju maske su obvezne u sljedećem situacijama:
– Za učenike od 5. razreda OŠ nadalje tijekom cijelog boravka u školi i tijekom boravka u učionici, čak i kada je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između svih osoba (učenika, nastavnika i dr.) veći od 1,5 m.*
– Za učenike srednjih škola tijekom cijelog boravka u školi i tijekom boravka u učionici, čak i kada je riječ o ustanovi u kojoj je razmak u učionicama između svih osoba (učenika, nastavnika i dr.) veći od 2 m.*
– Za nastavnike, odgajatelje i druge djelatnike škola i dječjih vrtića kao i roditelje i druge odrasle osobe tijekom cijelog boravka u školi/dječjem vrtiću i tijekom boravka u učionici, odnosno odgojno-obrazovnoj grupi, iznimno cijepljeni odgajatelji i učitelji razredne nastave kao i odgajatelji i učitelji razredne nastave koji su unazad 12 mjeseci preboljeli koronavirus ne trebaju nositi masku kada borave u svojem razrednom odjelu odnosno u svojoj odgojno-obrazovnoj grupi.
– Za učenike od prvog do četvrtog razreda osnovne škole (uključujući četvrti razred) kod prolaska zajedničkim prostorijama odnosno u svim situacijama kraćeg trajanja kada se učenici jednog razrednog odjela miješaju s učenicima drugog razrednog odjela (u učionici učenici do 4. razreda, uključujući četvrti razred, ne nose masku).
– Za vrijeme trajanja aktualne epidemiološke situacije nadležni lokalni stožer, na prijedlog ustanove i suglasnost osnivača, ne može odlučiti da za pojedinu školu učenici ne moraju nositi maske te da nastavnici u učionici ne trebaju nositi masku neovisno o razmaku.
– Raspored sjedenja u učionicama nužno je organizirati na način da se ostvari što je mogući veći razmak između učenika. Djeca rane i predškolske dobi, kao i učenici s teškoćama u razvoju koji svladavaju posebne programe, ne nose zaštitne maske. Izuzet od obveze nošenja maske u školi može biti samo učenik/djelatnik čije zdravstveno stanje to onemogućuje; navedeno utvrđuje nadležni školski liječnik za učenika ili obiteljski liječnik za djelatnika. 2/2
– Maske nije potrebno nositi za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture, drugih oblika tjelesne aktivnosti i za vrijeme objeda
Kad je 32-godišnji Tomislav Horvat, rodom iz Podturna, a danas stanovnik Domašinca, kao dijete prvi put u ruke primio šibicu, nije ni slutio da će jednog dana postati vjerojatno jedini umjetnik na svijetu koji se bavi izradom skulptura od šibica.
Izrada skulptura od šibica umjetnost je koja zahtijeva mnogo vremena, upornosti, truda i strpljenja, objašnjava Tomislav Horvat, koji se danas, kao oženjeni čovjek s malim djetetom, zaposlen u tvrtki Ginstal u Čakovcu, ponekad ustaje u 4 sata pa do 7 sati, do odlaska na posao, radi na svojoj trenutnoj, najzahtjevnijoj skulpturi „Stvoritelj“. Ona će prikazivati talijanskog umjetnika renesanse Michelangela kako izrađuje svoje najpoznatije djelo – kip Davida.
David
Na „Stvoritelju“ radi već četiri godine, a još će dvije
Na „Stvoritelju“ Tomislav Horvat radi već pune četiri godine, a trebat će mu, kaže, još dvije. Zasad je na svoje djelo utrošio već 240.000 šibica, a napravio je postolje, velik dio Michelangela i polovicu tijela kipa Davida. Cijela skulptura bit će visoka više od pet metara.
Svakoj šibici koju Tomislav postavlja u svoje skulpture ručno skalpelom reže glavicu, a Michelangelova kosa predstavljala mu je poseban izazov jer je za kosu svaka vlas jedna četvrtina šibice, što je također ručno rezao skalpelom, a na glavi ima oko 10.000 vlasi! Predanost, volja i strpljenje nešto su bez čega je ovaj hobi nemoguć i osjećaju se u svakoj njegovoj skulpturi, u pogledu na svaku šibicu.
Michelangelo
Njegove prethodne skulpture, koje je izlagao na izložbama diljem Hrvatske, uključuju „Kuma“, na kojem je radio 1,5 godina i potrošio 117.000 šibica; „Pijanistu“ na kojem je radio 2,5 godina i koji ima 219.000 šibica te „Očajnik“ na kojem je radio 1,5 godina i sadrži 54.000 šibica. Lik kuma, odnosno Al Pacina koji ga utjelovljuje u filmskoj trilogiji „Kum“ odabrao je jer mu je to jedan od omiljenih filmova svih vremena.
Kum
Kako je sve krenulo?
– U trećem razredu srednje (Graditeljska škola Čakovec, smjer: građevinski tehničar) na predmetu Povijest umjetnosti oduševio me mozaik od keramike iz talijanske renesanse, pa sam razmišljao kako bih mogao napraviti neku maketu od mozaika, primjerice od lomljenog stakla… Na koncu sam se dosjetio šibica, koje su lako dostupne i po koje sam samo trebao skoknuti u trgovinu i tako je krenulo – priča Tomislav.
Svakoj šibici skalpelom reže glavicu
Radio je imaginarne makete raznih građevina, crkava, vjetrenjača, tvrđava, čak i laptop od šibica. Međutim, makete mu nakon pet godina više nisu bile dovoljno izazovne, pa je krenuo s nečim mnogo zahtjevnijim i nečim čime se vjerojatno nitko drugi na svijetu ne bavi – izradom skulptura od šibica.
– Znam da jedan čovjek radi glave od šibica, međutim nisam našao nikoga na svijetu tko radi cijele skulpture od šibica kao ja – otkriva Tomislav. Sad ste se već sigurno više zainteresirali, pa odmah da vam ukažemo da na Facebooku možete pratiti njegovu stranicu „Art of Matchsicks“.
Kako sve to spoji?
– Prvo sam šibice lijepio ljepilom Moment, što nije bilo dobro, a i kašljao sam… Jedan iskusan stolar iz Podturna, Slavko Vidović, dao mi je dobar savjet – danas koristim ljepilo Patex od Henkela. To je ljepilo prilično fleksibilno, a šibice su savitljive. Za podlogu koristim, ovisno o skulpturi, drvo ili šperploču, pa su skulpture dosta teške za prenošenje za izložbe. Za Davida sam čak stavio materijal XPS (to je kao tvrdi stiropor). Prvo se napravi oblik, pa se premazuje, a zatim lijepe šibice. Na kraju impregniram skulpturu sredstvom protiv vlage i moljaca, pri čemu je bitno da je lak mat, kako bi se vidjela tekstura – objašnjava Tomislav.
– Poslije izložbe i prenašanja skulptura, na njima imam minimalne popravke, maksimalno dva sata posla – dodaje.
Izložbe i može li se od njih nešto zaraditi
Tomislav Horvat svoje je radove kao samostalni umjetnik počeo izlagati 2015. godine, prvi put u Knjižnici Tina Ujevića u Zagrebu, zatim u Scheieru u Čakovcu za vrijeme Porcijunkulovog. Godine 2017. imao je izložbe u muzeju Croata insulanus u Prelogu te u Gradskoj kavani u Čakovcu, a 2018. godine osvojio je 1. nagradu na skupnoj izložbi u Istarskoj sabornici u Poreču, gdje je svoje radove izložilo ukupno 56 uzlagača.
Tomislav Horvat na izložbi svoje skulpture Kum
Godine 2019. imao je tri izložbe: u Maloj galeriji u Poreču, u Galeriji događanja u Zagrebu te u Scheieru u Čakovcu, a 2020. u galeriji Razvid u Zaprešiću. Ove godine nije imao izložbe, jer se ne želi, kaže ponavljati.
– Napraviti izložbu je kruna rada. Htio bih dovršiti „Stvoritelja“ i onda ga izložiti – kaže Tomislav. Na upit ima li kakve financijske koristi od svoje umjetnosti, odgovara:
– Izložbe financira Ministarstvo kulture, prijavite se i ako vas odaberu, izlažete. Nažalost, kultura je kod nas na marginalnom mjestu, pa su sredstva za izlagače mala i sretan sam ako si uopće uspijem pokriti troškove prijevoza – objašnjava Tomislav.
Kako njegova obitelj prihvaća taj hobi
Supruga Klaudija (28) priznaje da mu nekad zna prigovoriti neka više vremena provede s njom i 2-godišnjim sinom Franom, odnosno pomogne joj, no, kaže, sve se uspiju dogovoriti.
– Kako radim u Županijskoj bolnici Čakovec, u nedostatku osoblja premjestili su me na Covid-odjel, gdje sam provela mjesec dana i radila u smjenama, pa je bilo teže organizirati se, inače se sve dogovorimo – objašnjava Klaudija.
Tomislav sa suprugom Klaudijom i sinom Franom
– Maksimalno se prilagođavam svojoj obitelji, pa tako ustajem u 4 sata i radim na skulpturi do 7, prije odlaska na posao, umjesto nakon posla, kad vrijeme provodim s obitelji – kaže Tomislav.
Ljubav prema trčanju
Uz posao, izradu skulptura od šibica i obiteljski život, Tomislav Horvat se od 2017. godine bavi i rekreativnim trčanjem, pri čemu je skroman, ali nije nam promaknuo niz medalja koje je osvojio na raznim trkačkim natjecanjima. Prije je trčao u prosjeku tri puta tjedno, no nakon jedne ozlijede te preboljenja korone, koja mu je jako teško pala iako je mlad, zdrav i bavi se sportom, trčanje se trenutno prorijedilo.
– Trčanje mi je antistres terapija, a izrada skulptura od šibica meditacija. Zanimljivo je da je to dvoje zapravo vrlo slično, jer i za jedno i za drugo treba puno, puno upornosti, strpljenja i vremena – ističe Tomislav.
Posjetitelji kina i dalje mogu na filmske projekcije bez COVID potvrde, poštujući mjere razmaka i nošenja maski za lice. Danas u 20:00 sati je na rasporedu Venom 2, dok nas sutra u 17:00 sati čeka animirana avantura Obitelj Addams 2: Izlet.
Ulaznice su i dalje besplatne, blagajna se otvara sat vremena prije projekcije, a ljubazno se mole svi da dođu barem 10 minuta ranije kako bi se izbjegle gužve.
Uz poštivanje aktualnih mjera, i dalje možemo uživati u svim najnovijim kino naslovima. Sve detaljnije informacije o nadolazećem programu možete saznati na https://czk-rudar.hr/.
Dok se gotovo cijela Europa pa tako i Međimurska županija suočavaju s četvrtim, vrlo opasnim valom pandemije zbog čega su se brojne vlade odlučile na ponovo pooštravanje mjera.
Međimurke su u subotu svoj bijeg od depresivnih tema potražile u šetnji ulicama grada Čakovca. A šetnju su iskoristile i za pokazivanje noviteta iz vlastite garderobe.
Danas (u subotu) prije podne na čakovečkom Trgu Republike bilo je vrlo živo. Naime, Darko Zver, kandidat za međimurskog župana stranke Fokus, predstavio je novinarima i publici jednu od glavnih točaka predizbornog programa. Točku je nazvao: rješavanje problema, napredak i bolji suživot s romskom manjinom.
Za bolji život i kvalitetniju integraciju romske nacionalne manjine u društvo, kaže Zver, moramo najprije iskreno i otvoreno progovoriti o stvarnim problemima u romskim naseljima u Međimurskoj županiji. Država je najviše odgovorna što se na potpuno krivi način isplaćuju subvencije i pomoći.
– Ova Vlada, kao i one prije nje, na žalost ide linijom manjeg otpora i umjesto da rješava probleme, ona isplatama socijalne pomoći kupuje mir i glasove na izborima. Kao novi župan Međimurske županije zahtijevat ću da se ova praksa potpuno izmijeni – kazao je Darko Zver, i napomenuo da u našoj županiji čak 80 posto socijalne pomoći primaju Romi.
Zalagat će se za uvođenje vaučera, umjesto keša te kvalitetniji obrazovni program. U ovim stavovima podržao ga je i Krešo Kovačić, koji živi u romskom naselju u Pribislavcu, ali gradi si kuću u Lopatincu u koju se sa ženom i dvoje djece namjerava useliti iduće godine.
– Oduvijek sam želio biti svoj. Završio sam školu i otvorio obrt za suhu gradnju, ali i građevinu općenito. Zasad radimo ja i moj brat te nekoliko praktikanata, i u poslu nemamo nikakvih problema. Smatram da je Darko jedini kandidat za župana koji može provesti i dovesti kvalitetnije promjene u život Roma i zbog toga ima moju podršku i podršku moje obitelji, ali i brojnih drugih Roma koji žele raditi i svojoj djeci osigurati bolju budućnost – kazao je Krešo Kovačić, koji je promijenio prezime kad se posvetio poduzetništvu.
Na zahtjev okupljenih novinara, Darko Zver otkrio je i ime kandidata za svog zamjenika. To je Boris Bistrović, a više o njemu bit će riječi na jednoj od budućih pressica.
Shodno zakonskim odrednicama korisnici zajamčene minimalne naknade, prema utvrđenom rasporedu, od ponedjeljka 8. studenog 2021. započinju obavljati rad za opće dobro na općinskome području i to bez naknade. Rad će se odvijati u vidu uređenja javnih površina, kažu u Općini Kotoriba.
Prema podacima Centra za socijalnu skrb u Kotoribi živi 11 radno sposobnih korisnika koji od njih primaju zajamčenu minimalnu naknadu, točnije novčani iznos kojima se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.
U Općini ističu kako će prema „aljkavcima“ biti rigorozni jer su dužni jednom mjesečno Centru za socijalnu skrb dostavljati podatke o korisnicima zajamčene minimalne naknade koji su pozvani, a nisu se odazvali i sudjelovali u radovima za opće dobro. Posebno upozoravaju da će onima koji se ne odazovu pozivu biti ukinuto pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.
Petar Pero Vuković iz Jurovčaka govorio je o starinskim sortama jabuka na nedavnom Danu jabuke u Brezovcu. Vuković je predstavio i drugo starinsko voće koje uzgaja u svojim ne velikim voćnjacima.
Svakako je Mladen Dobranić bio najdominantnija osoba na nedavno održanom Danu jabuke i 4. izložbi starinskih sorti jabuka u Brezovcu, ali Petar Vuković bio je ‘srce as’ i čovjek u kojeg su stalno bile usmjerene oči i uši svih dionika ove ugledne priredbe koja će iduće godine obilježiti svoju 20. izvedbu. Mnogima su se sigurno u pamet urezale njegove riječi:
‘V mojem sadovnjaku nije bačeno niti jedno zrno umjetnog gnojiva’. I tako je, jer mi koji godinama pratimo njegovu odanost ekološkom, ujedno i starinskom načinu znamo koliko stajskog i drugog prirodnog gnojiva koristi u svojim voćnjacima.
– A upravo je prirodno gnojivo najvažnije za starinske sorte, jer one su nastale u vrijeme kada seljaci nisu imali mogućnosti koristiti ga i bolje da nisu – kaže Petar, dodajući kako moderne sorte ne bi uspijevale gnojenjem stajskim gnojem, dok starinske sorte mogu i jedno i drugo.
Od desetak prikazanih jabuka ‘vox populi’ je za nabolje i najintrigantije sorte odabrao zavodljiv Fler, romantičan Jonaton i bajkovitu Temfanju, tako da su u drugom planu bile mašanjke, kanada, boskop, lisička, bobovec i druge stare sorte. Među njih, dakle šampione spada i kruška zimika koja je najbolja kada počinje fermentirati i kada izgleda kako je gnjila, slično kao i nešperlin (mušmula) i skoruš (oskoruša).
A ogromno zanimanje publike privukla je ‘žižula’ voće iz južnih krajeva i potaknula nas da ga pitamo je li ovo ‘uljez’?
– Sada više nije uljez jer je ovamo doseljena pred šezdesetak godina i može se reći kako je domaća i najbolja za jelo je kada je osušena – naglasio je Vuković i naglasio kako se među starim voćem mjesta uvijek treba naći oskoruša, koja sadrži niz slasnih, ali i zdrav(stven)ih sastojaka.
I dalo bi se o Petru napisati i knjigu, ali prostor ne dopušta. Stoga, ako dakle vi naši čitatelji želite više znati, ali i kušati zdravo i ekološki uzgojene jabuke, kruške i oskoruše. ali i drugo razno voće u Jurovčak krenite.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 497 uzoraka, od čega su evidentirana 263 pozitivna nalaza na SARS-CoV-2, što je 52,9% od broja testiranih. Iz drugih županija prijavljena su 3 pozitivna slučaja kod osoba s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji, dok je brzim antigenskim testiranjem prijavljen 1 pozitivan slučaj.
U protekla 24 sata oporavljene su 102 osobe. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 1 210. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 76 908 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 56 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 8 pacijenata, otpuštena su 3 pacijenta, 4 pacijenta su na invazivnoj respiraciji, nema preminulih osoba.
Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije, od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec i svake treće subote u mjesecu u trijaži Županijske bolnice Čakovec od 9 do 12 sati.
Cijepljenje se odvija i u Ljekarni Kotoriba 8. i 17. studenoga od 12 do 17 sati uz prethodnu najavu na broj 040/682-750, kao i u Ljekarni Štrigova 16. studenoga od 12 do 17 sati te 23. studenoga od 12 do 15 sati uz prethodnu najavu na broj 040/851-006.
U Varaždinu svako godišnje doba ima svoj festival. Kraj godine obilježava romantični varaždinski Advent, po mnogočemu drugačiji od drugih adventskih festivala koji su posljednjih godina preplavili Hrvatsku.
Advent u Varaždinu smješten je u samo srce povijesne gradske jezgre, na iste ulice i trgove i pred iste palače gdje se krajem ljeta održava Špancirfest. Varaždinski advent je živahan, zabavan i raznolik bez velikih gužvi i čekanja u redovima – baš kakav Advent treba i biti.
Raznoliki programi Adventa i ove će godine biti podijeljeni na nekoliko tematskih lokacija i cjelina, uz poštivanje svih trenutnih epidemioloških mjera.
Bijeli Korzo
Glavni varaždinski trg, popularni Korzo, srce je grada pa je tako i srce adventskih ljepota. U zimski uređenom prostoru, Bijeli Korzo imat će raznovrsnu ugostiteljsku ponudu u osam kućica, tu će voziti vlakić Djeda Mraza, a subotama će se, uz sve, i svirati. Koncertni program će 27. studenog otvoriti Vanna, a zatim slijede Dino Dvornik tribute band, Neno Belan & Fiumens i drugi izvođači, a u prijepodnevnim satima će subotama nastupiti zborovi i vokalno instrumentalni sastavi.
U neposrednoj blizini Korza nalazi se i predivna varaždinska katedrala ispred koje će se, uz nastupe zborova, paliti adventske svijeće na velikom adventskom vijencu.
Advent na Stančiću
Adventska čarolija na Trgu Miljenka Stančića tradicionalno se nastavlja i ove godine uz bogatu ugostiteljsku ponudu, akustične svirke nedjeljom kao i novitete u kreativnom uređenju samog trga.
Ledena čarolija
Veliko klizalište i već legendarni ledeni tobogan postali su simboli varaždinskog Adventa. Ledena čarolija, koja uz ove rekreativne zimske radosti uključuje i prateću ugostiteljsku ponudu koja će vas grijati nakon boravka na ledu, ove se godine ponovno vraća na prostrani Kapucinski trg, na kojem je sve i počelo. Obožavatelje leda i ledene zabave na Kapucinskom trgu čeka veliko klizalište s ledenim stazama površine od čak 1100 m2 te 40 m dugi ledeni tobogan površine 120 m2. Klizat će se svakodnevno, a bit će organizirana i škola klizanja. Cijene će biti iste kao i prijašnjih godina – 15 kuna ulaznica i 15 kuna najam klizaljki.
U četvrtak, 23. prosinca na Kapucinskom trgu će 6 mladih akademskih umjetnika izrađivati ledene skulpture. Iz ledenih će blokova oblikovati ledene instrumente inspirirani lokacijom Glazbene škole u Varaždinu. Organizator akcije je Rotary club Varaždin 1181.
Kuća Djeda Mraza (u Gajevoj)
Da ne bi bilo zabune, ona nije ni u Finskoj, niti na Sjevernom polu nego u krasnoj varaždinskoj Gajevoj ulici. Čarobno uređena kuća, osim što će, sigurni smo u to, biti omiljeno mjesto za fotografiranje mališana, imat će i zanimljiv program za kojeg će biti zadužen sam Djed Mraz (glavom i bradom).
Prigodna prodaja
Tko ne voli blagdanski shopping? Trg Slobode i Franjevački trg bit će puni štandova i kućica na kojima će se nuditi raznolika blagdanska ponuda. Na Franjevačkom će se trgu smjestiti čak 13 izlagača dok će se za ponudu na Trgu Slobode pobrinuti članovi Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin.
Suveniri, pokloni, varaždinski obrtnici i jedan od najvećih adventskih kalendara na pročelju Županijske palače zaokružit će izlagačku ponudu Adventa u Varaždinu.
U Advent se uključila i Varaždinska županija koja će, kao i ranijih godina, na pročelju Županijske palače urediti veliki adventski kalendar s radovima učenika varaždinskih osnovnih škola. Taj jedinstveni ovogodišnji adventski kalendar nastao je kao rezultat suradnje s Društvom Naša djeca Varaždin koje slavi 70 godina rada.
Popratni program
Varaždinske galerije, muzeji, kazalište i ostale institucije tijekom adventskog razdoblja pripremaju niz prigodnih i zanimljivih sadržaja koji, posebice u danima vikenda čine izlet u Varaždin sjajnom prilikom za zabavu i užitak.
