Home Blog Page 353

Dođite podržati nogometašice ŽNK Donje Međimurje u prijateljskoj utakmici protiv ŽNK Lavice!

0

Nogometašice ŽNK Donje Međimurje neumorne su u odigravanju prijateljskih utakmica kako bi se uigrale, skupile što veći broj nastupa i bolje upoznale kroz igru. Nakon što su nedavno igrale sa srodnim klubom iz Štefanca i u subotu sa čakovečkom Slogom, ove subote, 1. veljače 2025. godine, ponovno će ugostiti igračice ŽNK Lavice iz Celina.

Ovaj susret bit će uzbudljiv, a pozivnica je to za sve ljubitelje ženskog nogometa da uživaju u dobroj igri. Početak utakmice je zakazan za 18:40 sati, a odigrat će se u dvorani Osnovne škole Donji Kraljevec.

FOTO Vičanof Rok uz klarinet i saksofon punih 76 godina! 

0

Podom Dana sv. Vinka godinama na okupljanju vinara donjeg Međimurja u Donjoj Dubravi s njima biva i  neizostavna glazbena pratnja. Među glazbenicima stalno lice je danas  sa saksofonom u ruci 84- godišnji Rok Matulic iz Kotoribe.

Svira Rok manirom mladića i nitko ne bi rekao da je ušao u deveto desetljeće života. Čini li ga glazba takvim ? 

U glazbene vode je ušao s osam godina započevši svirku na klarinetu koji mu je u ruke “gurnuo” otac Josip koji je svirao u kotoripskoj Limenoj glazbi. Otac mu je bio “alfa i omega” Limene glazbe. Pisao je note za glazbu u kojoj je i svirao. Posebno je bio ponosan na sina Roka i svoja dva brata koji su također bili u toj glazbi. Rok je kasnijom glazbenom izobrazbom naučio svirati i saksofon. Postao je svirač u VIS Meteori, a to je bio prvi kotoripski band. Prema riječima njegova sina, danas 59- godišnjeg Željka, tata je svirkom “zarazio” i njega pa je on svirao gitaru u svom sastavu Europa. Tata je Europi  dolazio na ispomoć kada su svirali po svatovima ili dočecima novih godina. Željko je u glazbi dosegao šire horizonte svirajući u Hrvatskoj i Sloveniji. Danas živi u Murskoj Soboti odakle nerijetko dolazi u Kotoribu u posjet roditeljima.

Željko će o tati reći: – Sada tata svira sa svojim prijateljima, kako se kaže za svoju dušu . Nađu se obično u goricama u Donjoj Dubravi tamo preko visećeg mosta na odvodnom kanalu pokraj toka stare Drave  u vikendici  uz kakvog pečenog odojka ili bograč. Naprave ugodno druženje kao i sada u subotu  na Vincekovo  kada su napravili prvi rez na trseku. Sad uz njega svira Ivan Rusak na gitari koji  i odlično pjeva. Na harmonici i klavijaturama je Mladen Vidović. Uz sviranje, tata je radio  prvo kao košarač, a kasnije u tvrtki Meplast odakle je otišao u mirovinu kao vođa smjene- kaže Željko i dodaje:- Sviranje je njemu život i svirat će tako dugo “kak bu mogel”.

Roka Matulica u Kotoribi i bližoj okolici više znaju kao Vičanofog Roka. Bio je i ostao komunikativan s dozom humora. Kaže, to mu je valjda od glazbe za koju će on reći kako ona liječi tugu, bol, vida rane i čovjeka “drži na životu”.- Uz nju ne mislim na godine i nemam časa biti “betežen”- kazao je za kraj našeg kratkog druženja.

Konstruktivnim i dobronamjernim razgovorom premostiti probleme

0

Nakon što smo danas prenijeli odgovor dekana Međimurskog veleučilišta prof.dr.sc. Igora Klopotana na jučerašnji prijedlog Vijeća veleučilišta za pokretanje postupa njegovog prijevremenog razrješenja, stigao nam je i zatraženi komentar Međimurske županije o stanju na MEV-u. U njemu se navodi:

S obzirom da je Međimursko veleučilište u Čakovcu osnovano uredbom Vlade RH iz studenoga 2007. godine, Međimurska županija nije u svojstvu vlasnika i osnivača ustanove, no od inicijative za osnivanjem MEV-a do danas, Županija snažno podupire razvoj ustanove. Zato nam je žao što svjedočimo javnom istupu dijela Vijeća Veleučilišta zbog nezadovoljstva upravljanjem ustanovom.

Ipak, vjerujemo da će akademska zajednica MEV-a, osobito članovi Upravnog vijeća, ovaj trenutak pretvoriti u priliku za stvaranje dobre suradnje u ustanovi, te se u našem društvu i među svojim studentima istaknuti kao uzor te pokazati  kako se konstruktivnim i dobronamjernim razgovorom premošćuju problemi, kaže se u odgovoru Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije koji smo primili.

S obzirom da je resorno ministarstvo najavilo da će, u suradnji s Upravnim vijećem, razmotriti navode iznesene u prijedlogu, očekujemo da će nam i njihovi stavovi biti prezentirani narednih dana

Štetne kemikalije opet u istom povrću iz Turske

0

U pet mjeseci već treći slučaj zabranjenog i po zdravlje štetnog pesticida u istom povrću iz Turske.

Kako javlja europski sustav za sigurnost hrane, ostaci pesticida indoksakarba (indoxacarb) otkriveni su u rajčicama iz Turske. Srećom, rajčica je analizirana već na granici pa su inspektori odmah naredili njezino uništenje.

Lani u rujnu u samo tjedan dana zabilježena su dva slučaja kontaminiranih rajčica iz Turske. Oba puta otkriven je trag zabranjenog pesticida indoksakarba. I te su pošiljke uništene jer su predstavljale potencijalan rizik za zdravlje, piše Danica.hr

Znanstvene studije pokazale su kako trovanje indoksakarbom može biti izuzetno ozbiljno, pa čak i smrtonosno. Jedna od studija bilježi slučaj pacijentice koja je zbog intoksikacije indoksakarbom pokušala samoubojstvo.

Analize su kod nje otkrile methemoglobinemiju i nisku razinu kisika, što se povezuje s trovanjem tim pesticidom. Indoksakarb je neurotoksični insekticid koji kod ljudi može uzrokovati alergijske reakcije, methemoglobinemiju i hemolitičku anemiju.

Methemoglobinemija je hematološki poremećaj kod kojega je hemoglobin u oksidiranom obliku i ne može vezati kisik. Dakle, u krvi se nalazi višak methemoglobina (oksidiranog hemoglobina), a manjak normalnog hemoglobina.

Pesticid je u EU zabranjen početkom 2022., ali se u brojnim zemljama, poput Turske, i dalje koristi. Najviše voća i povrća kontaminiranog zabranjenim kemikalijama u Hrvatsku stiže upravo iz Turske, otkrivaju podaci europskog sustava za brzo uzbunjivanje u prometu hranom.

Na sreću, većina tih pošiljki nikad ne uđe u našu zemlju zbog strogih kontrola na granici. No, neke namirnice tretirane štetnim pesticidima ipak nekako pronađu put do hrvatskih trgovina.

Kirurg ŽB Čakovec, dr. Goran Kozjak: ‘Liječnicima je najvažnija briga za pacijente, to je naš posao!’

0

Nakon višednevne drame nastale u Županijskoj bolnici Čakovec tijekom koje je velik broj kirurga otišao na bolovanje, nakon čega je 10 njih dalo otkaze, konačno smo uspjeli porazgovarati s jednim od kirurga koji su ostali raditi u bolnici, cijenjenim Čakovčancem dr. Goranom Kozjakom, specijalistom opće kirurgije, ortopedije i traumatologije, poznatom kao „dobra duša“ bolnice, danas šefom traumatologije, čovjekom koji u čakovečkoj bolnici radi sa srcem i dušom već 23 godine.

Kako su izgledali ovi dani za vas kirurge koji ste ostali u bolnici?
– Na posao smo došli u petak, a kolege koji su trebali biti dežurni od petka do nedjelje, nisu došli na posao, te su javljali da su na bolovanju. Tako da smo mi liječnici koji smo trebali biti slobodni, preuzeli njihova dežurstva u petak, subotu i u nedjelju. Jedan od kirurga imao je, primjerice, plaćeno skijanje, no ostao je ovdje i radio.

Iako je situacija bila jako zahtjevna, nismo poklekli, organizirali smo službu, riješili smo u petak i njihovu opću ambulantu, rekli smo pacijentima da su njihovi liječnici na bolovanju i tko ostane da će biti pregledan, tako da je 90 posto pacijenata ostalo i svi su bili pregledani.

Cijelo vrijeme smo radili i pacijenti, koji su najvažniji, nisu trpjeli. Ostali smo i odradili i njihove i naše i hitne poslove i ni u jednom trenutku nije nedostajala zdravstvena, ni hitna ni kirurška ni subspecijalistička skrb. U ponedjeljak smo odradili i dječju kirurgiju. Napravili smo svoj posao profesionalno, jer to je ono za što smo plaćeni i za što smo dali zakletvu.

U bolnici radi i vaša supruga Ivona, kao radiologinja, a imate i troje djece, tri kćeri. Imate li ovih dana vremena za obitelj uopće?
Nemam. Doma je bila panika, rekao sam supruzi da ćemo izdržati. Supruga je ovaj vikend isto radila na dežurstvu na radiologiji i vidjeli smo se tek u ponedjeljak. Imamo dvije kćeri u gimnaziji i jednu kćer u prvom razredu osnovne škole.

Rođeni ste i odrasli ste u Čakovcu i uz ovaj kraj i bolnicu veže vas i srce?
– Da. I supruga i ja već smo imali primamljive ponude da odemo raditi vani, no odlučili smo ostati ovdje, u našem dragom Međimurju. Ja sam ovdje od 2002. godine, a supruga je radila prvo na radiologiji u Varaždinu, ali je 2017. godine prešla u bolnicu u Čakovcu.

Što mislite što je razlog davanja otkaza vaših kolega kirurga?
– Mislim da su moji kolege bili više zavedeni nego što im je stvarno nešto smetalo. Smatram da ljudima treba dati priliku, pa tako i dr. Grudiću. Bilo nam je čudno vidjeti sve te kolege na hrpi na prosvjedu, a jedino zajedničko im je bilo da nemaju ništa zajedničko. U cijeloj priči najvažnija je briga za pacijente. Plaćeni smo da brinemo za pacijente i njihovo zdravlje i to je najvažnije, brinuti o zdravlju pacijenata i u dobrim, ali i u izazovnim vremenima, jer zbog njih smo tu. Pozivam sve kolege da se vrate!

Na Facebooku je nedavno osvanula i javna grupa pod nazivom „Ne damo dr. Kozjaka!“, na kojoj je dr. Kozjak zahvalio svima na potpori i napisao:

Borimo se za Vas dragi naši pacijenti, prijatelji, žitelji našeg lijepog Međimurja! 10 dana pakla, dežuran svaki 2-3 dan zajedno s dr. Grudićem i ostalim članovima radnog kirurškog kolektiva: dr.Čulinović, dr.Grgurović, dr.Štruc, dr.Mikec, dr.Švenda, dr.Videc, dr.Mavrić, prof. Petrunić, dr.Plešnar, dr.Vidas….da bi Vama svima bili na raspolaganju za hitnu, specijalističku, elektivnu, subspecijalističku zdravstvenu skrb! Nadamo se da će kolege na bolovanju shvatiti što znači imati poziv liječnika, dati Hipokratovu zakletvu…imati licencu za rad, pomagati ljudima! Idemo i kadrovski napraviti bolnicu dostojnu Međimurja!“

Kako se ne složiti s ovim?! U prvom redu, najvažniji su pacijenti, pomaganje ljudima! Jer riječ je o poslu kojem je to bit. Ostaviti pacijente kad je najteže nije fer ni prema pacijentima, niti prema struci, niti prema kolegama.

Mogu li svi liječnici ove bolnice u čijim je rukama zdravlje, a dapače i život Međimuraca, zaboraviti na političke nesuglasice i sl. i sjetiti se nas, običnih, malih ljudi, mještana Međimurja koji samo žele, i na to imaju puno pravo, što kvalitetniju zdravstvenu uslugu?

Hvala dr. Kozjaku na razgovoru, i što brine za nas pacijente!

FOTO Objektivom uhvaćena čarolija prirode na ušću Mure i Drave

0

Koristeći ove povoljne vremenske uvjete “naš” lutajući fotograf Zvonimir Habuš iz Kotoribe prije dva dana odlutao je na mjesto “gde je Mura Dravicu kušnula”. Na tom mjestu se je fokusirao na neobično raslinje koje još uvijek prkosi vremenu. Naišao je i na prvu vjesnicu proljeća, nedjelo dabrova, a tu su igrom slučaja bili i ljudi, okolni znatiželjnici ove pustoši.

Najbolje, pogledajte fotogaleriju.

Projekt Mura – kultura povezuje Mursko Središće i Lendavu

0

Grad Mursko Središće i Občina Lendava 2019. godine potpisali su Sporazum o suradnji. Tako je dogovorena suradnja u različitim područjima poput sporta, kulture, turizma, društva i gospodarstva. Grad Mursko Središće i Občinu Lendava vežu stoljetne veze, a dobrosusjedski odnosi i suradnja sa susjedima su od vitalnog značaja za kvalitetu života u obje lokalne zajednice. Kroz suradnju se može ubrzati razvoj na svim područjima.

Plod jedne takve suradnje je i upravo odobreni projekt Mura – kultura, u kojem su partneri Centar za kulturu „Rudar“ Mursko Središće i Kulturni centar Lendava. Kroz projekt će se ostvariti nekoliko kulturnih događanja, a glavni cilj projekta je povezati lokalno stanovništvo Hrvatske i Slovenije jačanjem prekogranične kulturno-amaterske glumačke i glazbene scene kroz partnersku suradnju centara za kulturu s obje strane granice, uz programsko sudjelovanje relevantnih organizacija civilnog društva.

Organizacijom tri veća javna događanja namijenjena lokalnom stanovništvu potiče se uzajamno povjerenje kroz bolje poznavanje jezične i kulturne različitosti te se stvara osnova za daljnju suradnju nakon završetka projekta.

Projekt je jedan od 73 odobrena od 237 pristiglih u sklopu projektnog programa Interreg Slovenija-Hrvatska 2021-2027. Ukupna vrijednost projekta iznosi 30.000,00 eura, pri čemu je udio financiranja programa Interreg Slovenija-Hrvatska 2021-2027 80%.

FOTO Bože čuvaj Hrvatsku, odoh ja za Njemačku! Prve jagode prodavane su po 12, cvjetača po 3, a orasi po 5 eura kg!!

0

Danas je baš bilo lijepo na čakovečkom sajmu srijedom. Sunčan dan i temperatura viša od 10 stupnjeva Celzijusa, privukli su veliki broj prodavača i kupaca. A bilo je i onih koji su došli samo prošetati, vidjeti kakve su cijene i sresti drage prijatelje. Nudilo se sve: od špeka do repe, od voćnih i vinskih sadnica do zimske odjeće i obuće.

Na dijelu sajma gdje se prodaju drveni proizvodi posebno je u oči upadala ukrasna daska s porukom: “Bože čuvaj Hrvatsku, odoh ja za Njemačku!”.

Prošle srijede očišćeni orasi koštali su 12, a danas samo 5 eura kilogram. Krumpir je prodavan po 0,50 eura kilogram, a prve jagode po 12 eura kg, odnosno 3 eura 25 dkg.

Bilježimo i dobru ponudu suhomesnatih proizvoda. Kilogram suhog karea košta 20 eura kilogram, suha vratina ima istu cijenu, kulen je 35 eura kg, domaći jeger 12 eura, domaća suha kobasica također 12 eura, a domaći špek čak 18 eura. Recimo i to da kilogram čvaraka na sajmu stoji 30 eura.

Suhi grah trešnjar niski prodavan je po 5 eura kg, ali je zato crni suhi grah tzv. kornjača bio po 10 eura kg! Grah putrek i putrek sivi bio je čak po 15, kao i zelenček, a grah keber nuđen je čak po 18 eura kilogram.

Paprika je bila od 1 do 3 eura kg. Kilogram luka po 1 euro, a poriluka po 2 eura. Bijelo zelje bilo je po 1 euro glavica, a kelj po 1,5 eura komad. Crveno zelje prodavano je po 2 eura kg.ča je bila 3 eura kg. Prvi mladi luk po 1,5 eura vezica.

Šampinjoni su nuđeni po 4 eura kilogram, mladi celer i peršin po 3 i 4 eura kg, pasternjak po 2,70 eura, a mrkva po 2 eura. Cikla je bila po 1,5 eura kg, slatki feferoni po 4, a ljuti čak po 7 eura kilogram.

Češnjak domaći nuđen je po čak 8 eura kilogram. Batat je bio po 2 eura, a cvjetača 2 eura kg. Krumpir je bio od 0,40 do 1 euro kg.

Mandarine i naranče su po 1 euro kilogram. Marelice, nektarine i breskve nuđene su po 2 eura. Jabuke su bile po 1 euro kilogram, limun po 2, grožđe po 3, kruške po 3, datulje i suhe šljive po 5 eura kg, a suhe smokve po 4 i 5 eura kilogram.

Domaća jaja prodavana su po 2 eura 10 komada. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je od 10 do 16 eura. Med po 10 eura staklenka.

Naš nesalomivi fotoreporter Stjepan Štef Hranilović obišao je cijeli sajam i puno toga fotografirao. Nešto od toga pogledajte u nastavku!

FOTO Započelo provođenje radionica u sklopu projekta “Rastimo snažno”

0

Hrvatski Crveni križ – Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec je nositelj, a OŠ Orehovica, OŠ Podturen i Međimurska županija, su partneri u projektu “Rastimo snažno.” Opći cilj provedbe projekta je doprinijeti osobnom i socijalnom razvoju te socijalnoj uključenosti djece predškolske dobi provedbom programa „Humane vrednote”.

Iz općeg cilja proizlaze specifični ciljevi: Osposobiti volontere za provođenje programa „Humane vrednote”, unaprijediti i provesti program „Humane vrednote”, poticati obiteljsko volontiranje s naglaskom na razvoj solidarnosti spram potreba drugih. Program „Humane vrednote” namijenjen djeci hrvatske i romske nacionalnosti predškolske dobi. Program će se provoditi u predškoli Osnovne škole Orehovica i u predškoli Osnovne škole Podturen.

Program obuhvaća aktivnosti za usvajanje vrlina solidarnosti, suosjećanja, samopoštovanja te razvoj i unaprjeđenje socijalnih i emocionalnih kompetencija kod djece predškolske dobi.

– Kako bismo ojačali kapacitete organizacije za provođenje ovakvih aktivnosti u budućnosti kroz projekt ćemo osposobiti volontere koji će sudjelovati u provedbi programa „Humane vrednote”- ističu nositelji projekta koji traje od 14.11.2024. do 31.8. 2025. godine. Prva takva radionica s predškolcima održana je u OŠ Podturen. Radionica je bila poučna, zabavna i motivirajuća.

Projektne aktivnosti se provode uz financijsku podršku Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih a vrijedi 17.713,99 eura.

I Općina Goričan uključuje se u nacionalnu manifestaciju Noć muzeja s izložbom i predavanjem

0

U sklopu nacionalne manifestacije Noć muzeja koja će se održati u petak, 31. siječnja 2025. godine u Etno kući Goričan, Općina Goričan uključuje u nacionalnu manifestaciju sa izložbom i predavanjem pod nazivom “Ispod površine Goričana: priče koje nisu bile vidljive”, magistra arheologije i muzeologije Marina Blaževića

Izložbu će svečano otvoriti u petak, 31.01.2025. u 19.00 sati načelnik Općine Goričan Emanuel Sinković, a u sklopu Noći Muzeja biti će dodijeljene i nagrade i priznanja za NAJČITAĆE Knjižnice i čitaonice Goričan za 2024. godinu!

Izložba Ispod površine Goričana stoga ne predstavlja samo povijesnu kroniku kroz materijalnu baštinu, već i priliku za razmatranje važnosti arheoloških nalaza u kontekstu suvremenih istraživanja, čime se posjetiteljima otkriva drugačiji pogled na prošlost – onaj koji nije uvijek bio vidljiv.

Povodom Noći muzeja, u Goričanu će se održati izložba pod nazivom Ispod površine Goričana: Priče koje nisu bile vidljive, koja se bavi otkrivanjem i interpretacijom arheoloških nalaza pronađenih u Goričanu. Izložba se temelji na nalazima pronađenim tijekom standardnih arheoloških istraživanja te značajna otkrića koja su nastala tijekom radova na infrastrukturnim projektima. Pronađeni predmeti, poput narukvice stare 3.000 godina, dijelovi peći ili raznovrsne keramike, omogućuju dublje razumijevanje života i običaja ljudi koji su živjeli na ovom području kroz različite povijesne epohe.

Obzirom da je u Goričanu u ranijim istraživanjima potvrđeno postojanje srednjovjekovnog groblja, te uz uvažavanje činjenice da je tijekom 2024. godine u Zavrtnoj ulici kod radova iskopa trase razdjelnog sustava odvodnje otkriveno naselje starijeg željeznog doba, daljnjim iskopom trase sustava odvodnje naselja nailazi se na vrijedne arheološke strukture i nalaze. Iako mnogi od tih predmeta nisu bili prepoznati u svom izvornom kontekstu ili su prošli neopaženo, njihova izložba pruža važan uvid u socijalne, kulturne i ekonomske aspekte prošlih zajednica.

Izložba Ispod površine Goričana stoga ne predstavlja samo povijesnu kroniku kroz materijalnu baštinu, već i priliku za razmatranje važnosti arheoloških nalaza u kontekstu suvremenih istraživanja, čime se posjetiteljima otkriva drugačiji pogled na prošlost – onaj koji nije uvijek bio vidljiv.

Pozivamo sve zainteresirane na ovu zanimljivu izložbu i predavanje!