Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 14. prosinca 2021. podnijelo žalbu protiv prvostupanjskog rješenja Općinskog suda u Čakovcu kojim je maloljetnom hrvatskom državljaninu (2005.) izrečena odgojna mjera zbog počinjenja kaznenih djela pomoći počinitelju nakon počinjenja kaznenih djela nedozvoljenog posjedovanja, izrade i nabavljanja oružja i eksplozivnih tvari iz čl. 331. st. 1. KZ-a.
– Maloljetniku je izrečena odgojna mjera pojačane brige i nadzora uz posebne obveze da redovito pohađa školu i da se uključi u rad humanitarnih organizacija ili u poslove komunalnog ili ekološkog značenja zato jer je 24. kolovoza 2021. u Paragu pomogao počinitelju kaznenog djela ubojstva tako što je uzeo pušku kojom je počinjeno ubojstvo i sakrio ju ispod stabala u mjestu Trnovec i zato jer je u svojoj kući držao pištolj i više komada raznog streljiva – javlja DORH.
Žalba je podnesena zbog odluke o odgojnoj mjeri jer državno odvjetništvo smatra da je izrečena odgojna mjera preblaga s obzirom na težinu i opasnost počinjenih kaznenih djela.
Podsjećamo, njegov rođak je krajem kolovoza u Paragu ubio 59-godišnju ženu, te još teško ranio 5 osoba od kojih su dvije maloljetne.
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu je 21. prosinca 2021. donijelo rješenje o provođenju istrage protiv hrvatskog državljanina (1974.) zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela napada na službenu osobu.
– Postoji osnovana sumnja da je okrivljeni 47-godišnjak 13. rujna 2021. u Čakovcu, prilikom postupanja policijskih službenika i medicinskog osoblja hitne pomoći, zamahnuo nožem prema policijskom službeniku i udario u njegov zaštitni štit, a zatim prema njemu bacio nož koji se odbio od štita. Osnovano se sumnja da je okrivljeni 47-godišnjak fizički nasrnuo na policijskog službenika te ga uhvatio za vrat i nekoliko ga puta udario u glavu te ga tjelesno ozlijedio – javlja DORH.
Dean Mihalić (39) iz Varaždina je još kao dijete u vrtu iskopao rupu za jezerce i unutra promatrao zlatne ribice kako se mrijeste. Kad je prije desetak godina u Njemačkoj otkrio ove neobične, doduše najskuplje ljubimce na svijetu – koi šarane, i sam se zainteresirao za njih i odlučio ih nabaviti i sebi, a danas ih ima tisuće u svom dvorištu i garažama!
Naime, Dean Mihalić počeo se prije deset godina, malo-pomalo, amaterski baviti uzgojem koi šarana, da bi prije tri godine postao i službeni uzgajivač tih ljubimaca koji iz uzgaja za hrvatsko, ali i dio austrijskog, slovenskog i mađarskog tržišta. Danas u dvorištu u ribnjacima i garažama svoje kuće u Varaždinu ima tisuće koi šarana, što matica i velikih riba, što beba, te ponosno kaže da je danas jedini službeni proizvođač tih riba na području sjeverozapadne Hrvatske, najveći uzgajivač u Hrvatskoj te jedan od najvećih uzgajivača koi šarana u Europi, koji može stati uz bok nekim njemačkim uzgajivačima.
KOI RIBE POSEBNI SU LJUBIMCI
Koi šarani su one prekrasne ribe koje dolaze u raznim bojama i uzorcima, koje su druželjubive i može ih se pripitomiti. Ukras su u ribnjacima, a posebno su popularne u jezerima i ribnjacima u Njemačkoj i Austriji i – skupe su ‘k’o svetog Petra kajgana’. Tamo im se cijene kreću od 100 do 10.000 eura, dok se u Hrvatskoj, kod uzgajivača Deana Mihalića, koi šaranić može kupiti već od 10 eura, ali ima i primjeraka od tri godine starosti koje prodaje i za 1000 eura.
Dean Mihalić
– Koi riba mora imati kvalitetni oblik tijela (oblik torpeda), boju i uzorak. Kad imamo sva ta tri kriterija savršena, govorimo o vrhunskom primjerku – rekao nam je Mihalić, dodavši kako on ima čistokrvne japanske matice, a dio ima ih je iz Njemačke, ali također japanskog porijekla. Istaknuo je i kako ima selektirani mrijest riba po varijetetima i selektira ih 2-3 puta godišnje, kako se ne bi miješale.
KOI U JAPANU PRODAN ZA SKORO 2 MILIJUNA DOLARA
– Japanci ove ribe nazivaju „plivajućim draguljima“. Najskuplji koi, vrste kahaku, prodan je u Japanu za 1.800.000 dolara – kaže Dean Mihalić i ističe da postoji čak 300 vrsti koi šarana i oko 200 podvrsti.
U Japanu su, kaže, najcijenjenije sanke, showa i kohaku, a takvih vrsti ima i on, ali pretežito uzgaja doitsu, aragoke i hariwake, odnosno vrste koje imaju bijelo-srebrne, žute, zlatne i metalik boje.
Od njega smo saznali da koi šarani postaju spolno zreli tek nakon tri godine i mrijeste se u 4. godini.
– U Kini je jedna, riba haiku, navodno poživjela 200 godina, dok u Europi, u idealnim uvjetima u dvorišnim jezerima koi žive oko 50 godina – rekao je Mihalić.
O KOI RIBAMA UČI OD JAPANACA
– Ljubav prema koi šaranima dogodila mi se sasvim slučajno, kad sam se susreo s tim ribama u Njemačkoj. Inače sam već kao dijete volio ribe i napravio ribnjak za zlatne ribice u svom dvorištu. O uzgoju učim od Japanaca, putem njihovih videa na engleskom jeziku – otkrio nam je Dean Mihalić i dodao:
– Uzgoj koi šarana je zapravo dosta kompliciran. Kao uzgajivač, po zakonu moram imati kamere, mreže (sive čaplje ih znaju vrebati!) i alarm, a također i poseban bazen za otpadne vode – moj ima 200.000 litara), jer ta voda ne smije dospjeti u okoliš.
ŠTO AKO POŽELITE KOI ZA LJUBIMCA?
No, kao osoba koja samo želi kod kuće jezerce s ribama, kaže Dean Mihalić, dovoljno vam je iskopati rupu kapaciteta 2000 litara te je obložiti folijom, a unutra zračnu pumpu, a preporučljivo i filter pumpu. Po zimi ih ne treba hraniti jer tada miruju.
– Koi šarani su druželjubivi i nakon 2-3 tjedna pažnje i hranjenja, doći će vam i sam jesti iz ruke. Posebno vole djecu, mojim klincima jedu iz ruke – kaže i dodaje da jedu proteinsku hranu u granulama (koju također prodaje).
SPAVAJU ZIMSKI SAN KAO MEDVJEDIĆI
Saznali smo da briga o tim ribama Deanu oduzima puno vremena, ali po zimi ima manje posla oko velikog dijela tih ljepotana jer spavaju zimski san, baš kao medvjedići.
– Najvažnije je voditi brigu o čistoći vode. U unutarnjim bazenima ribe držim u vodi temperature 20-30 stupnjeva C i hranim ih 2-3 puta tjedno te im moram mijenjati vodu svaki drugi dan. Ribe koje su vani u ribnjacima sad spavaju zimski san i ne jedu. Koi šarani se, naime, kad temperatura vode padne ispod 9 stupnjeva, spuštaju u dubinu i prestanu jesti te miruju, a bude se kad je temperatura vode iznad 11-12 stupnjeva.
Čakovečka tvrtka Kraken d.o.o. ,u svojstvu nositelja projekta, i partneri Orqa d.o.o. i Protostar Labs d.o.o., te Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu su u BIRD Inkubatoru u Zagrebu predstavile projekt „Razvoj sustava autonomnih bespilotnih letjelica treniranih u virtualnim okruženjima“.
Financiran EU sredstvima iz programa „Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II”.
Projekt se provodi od 15.8.2020. do 15.8.2023., a ukupno je financiran bespovratnim sredstvima u iznosu od 6.081.908,19kn, dok su ukupni prihvatljivi troškovi projekta 7.707.619,12 kn.
Na predstavljanju je rečeno kako se Projektom razvija sustav autonomnih bespilotnih letjelica treniranih u virtualnim okruženjima. Dodano je kako će se virtualna okruženja kreirati naprednim metodama 3D modeliranja koja će omogućiti generiranje sintetičkih podatkovnih skupova za treniranje algoritama umjetne inteligencije. Oni će omogućiti letjelici da se autonomno pozicionira, mapira okolinu i prepoznaje objekte od interesa. Sustav za planiranje, nadzor i analizu letnih misija omogućava sigurno i efikasno upravljanje flotom bespilotnih letjelica, dok analiza podataka, temeljena na metodama strojnog učenja, omogućava donošenje optimalnih odluka, optimizaciju procesa te uštede. Ono što je posebno važno i korisno te svrsishodno shodno je što se ustav može primijeniti za nadzor kontejnerskog prijevoza u lukama, autonomnu inventuru velikih skladišta, te za inspekciju željezničke infrastrukture.
S ponosom ističemo kako je sjedište tvrtke Kraken d.o.o. u Čakovcu na adresi Trate 16 i kako joj je direktor Čakovčanac Dejan Strbad ( na slici desno)koji se je već dokazao s nekoliko strateških projekata i da je takav prepoznat među interesentima.
Filip Hozjak iz Preloga, popularno zvani „Međimurski slavuj“, danas slavi 31. rođendan. Tenor Filip jedan od sjajnih glasova iz aktualnog sastava popularna „Četiri tenora“. Slavlje je ovjekovječio pred božićnim drvcem u krugu najdražih i najbližih. Tu je zaručnica Ivana, baka Marija, mama Jasminka i tata Dragutin.
I ako mu je tek 31, njegov je izniman glas tenora prepoznat kao vrlo rijedak još u srednjoj glazbenoj školi, a zasigurno najveće otkriće bio je članovima poznatog sastava Četiri tenora, čiji član je od listopada 2018. godine. Prije toga plijenio je pažnju domaće i strane operne scene. Svoj talent usavršavao je u Glazbenoj školi Varaždin, na studiju pjevanja Sveučilišta za glazbu i primijenjenu umjetnost u Grazu, što je kasnije upotpunio i znanjem steknutim na Umjetničkoj akademiji u Osijeku.
Nakon što je jedno vrijeme proveo kao pjevač u Zboru Opere HNK u Osijeku danas je na istom radnom mjestu zaposlen u zagrebačkom Kazalištu Komedija.
– Mogu reći da sam rođen pod sretnom zvijezdom jer sam gotovo uvijek uz obiteljske blagdane tu da sa svojima proslavim i svoj rođendan. Sretan sam čovjek koju je sreću nadogradila i zaručnica Ivana.
U ovom kraju mnogi s pravom ističu ponos na Filipa. Ipak, gledajući ih ovako sretne i zadovoljne, držimo da je ipak najsretnije najstarije srce, srce Filipove 82-godišnje bake Marije Bermanec.
Bajkovita zbog svojih autohtonih obilježja i zato što je obavljena na sam Badnjak, uoči Božića u žgajarnici pod bregom Kapelščak u naselju Grkaveščak.
– Žgajario sam trop od starinske sorte grožđa koju mi zovem šmarnica, a netko i tudum ili direktor, uglavnom grožđa koje je ne tako davno imalo svako gospodarstvo. Ja sam ga podlijevao s lanjskim vinom i mogu vam reći kako je ovo bila uspješna kombinacija koja je rezultirala dobrom domaćom žganicom s 51 posto alkohola. Završnu žgajaru želio sam obaviti na sam Badnjak i to sam učinio. Sada imam žganicu odličnih osobina za ovu vrstu, koju ću dati rodbini i prijateljima te degustirati s prijateljima – rekao nam je ujutro na Badnjak profilirani žgajar Stjepan Vedernjak iz Kapelščaka.
Prvi kušatelj bio je potpisnik ovog zapisa, a ubrzo je stigao i Kristijan Hadela s domaćeg grunta i obojica rekosmo kako je odlična i preporučljiva za aperitiv, ali najbolja za početak novog dana.
U božićno vrijeme, najljepše razdoblje u godini, vrijeme ljubavi i radosti, ali i vrijeme kada pokazujemo zahvalnost i zajedništvo, Međimurska županija prigodno uručuje Županijsku nagradu za volontiranje i time iskazuje priznanje volonterima koji nesebično pomažu onima kojima je to najpotrebnije.
Na kraju svake godine volimo se prisjetiti i odati priznanje ljudima koji cijele godine nesebično pomažu onima kojima je to najpotrebnije. Međimurska županija je 2011. godine u sklopu obilježavanja Europske godine volontiranja uvela Županijsku nagradu za volontiranje kako bi time nagradila humanitarno djelovanje pojedinaca i potaknula druge na uključivanje u volonterske aktivnosti. Županijska nagrada za volontiranje dodjeljuje se za individualni doprinos kojeg volonteri i volonterke daju razvoju zajednice i podizanju kvalitete života na području cijelog Međimurja.
Najvolonteri u 2021. godini na području Međimurske županije su Ljiljana Glad, volonterka Gradskog društva Crvenog križa Čakovec i Zdravko Mikolaj pripadnik Vatrogasne zajednice Međimurske županije koji su dobitnici nagrade „Najveće srce Međimurja“.
Najboljim volonterima Međimurske županije uručuje se i prijelazna nagrada „Najveće srce Međimurja“ koju je izradio Srećko Radek.
Najbolje volonterske organizacije u 2021. godini bili su Gradsko društvo Crvenog križa Čakovec i Vatrogasna zajednica Međimurske županije koji su u posljednjoj godini značajno doprinijeli u tehničkoj podršci kod organizacije cijepljenja kao i nesebičnoj pomoći prilikom svih izazova s kojima smo se suočili u još jednoj covid godini.
Nagrade su im uručili župan Međimurske županije Matija Posavec i pročelnica UO za zdravstvo i socijalnu skrb Međimurske županije Sonja Tošić-Grlač.
Župan Posavec čestitao je nagrađenima naglasivši kako je volontiranje plemeniti čin davanja znanja, vještina i vlastitog vremena, zasnovan na dobroj volji, aktivizmu i solidarnosti.
„Nesebično pomažete onima kojima je to potrebno i zato vam kao društvo trebamo izraziti veliko poštovanje i zahvalnost. Kroz priznanja najvolonterima upućujemo iskrenu zahvalu svima koji su se nesebično stavili na raspolaganje za pomoć onima kojima je to bilo potrebno, dok je posebna zahvala upućena svim zdravstvenim djelatnicima, “ rekao je župan Posavec.
U Varaždinu je danas svečano potpisan Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske sa sjednice održane 15. prosinca 2021. godine.
Razvojni sporazum za sjever Hrvatske, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisali su župani Međimurske, Varaždinske, Koprivničko križevačke, Krapinsko zagorske i Bjelovarsko bilogorske županije Matija Posavec, Anđelko Stričak, Darko Koren, Željko Kolar i Marko Marušić s ministricom regionalnog razvoja i fondova Europske unije Natašom Tramišak, ministrom mora prometa i infrastrukture Olegom Butkovićem, ministricom poljoprivrede Marijom Vučković, ministricom kulture i medije Ninom Obuljen Koržinek, ministricom turizma i sporta Nikolinom Brnjac, ministrom prostornog prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darkom Horvatom, ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, ministrom zdravstva Vilijem Berošem te ministrom znanosti i obrazovanja Radovanom Fuchsom.
Razvojni sporazum Sjever donosi okvir za suradnju na razvojnim projektima od interesa za županije sjevera Hrvatske. Zajednički projekti dviju ili više županija odnose se na izgradnju željezničke pruge Kotoriba – Čakovec – Varaždin – Zagreb te izgradnju brze ceste Čakovec – Varaždin – Krapina, kao i rasterećenje prometa na državnim cestama na području Međimurske i Varaždinske županije izgradnjom čvora autoceste kod Turčišća i brzom cestom koja se spaja na postojeću autocestu u Mađarskoj i Sloveniji.
Suradnja u provedbi razvojnog sporazuma odnose se na financiranje projektne dokumentacije za projekte u područjima zdravlja i kvalitete života, energije i održivog okoliša, prometa i mobilnosti, sigurnosti i digitalnog društva, kulturne baštine, turizma i kreativnog društva.
Župan Matija Posavec predstavljajući projekte za Međimursku županiju istaknuo je kako će se sredstva za financiranje projektne dokumentacije iskoristiti za pripremu pedesetak projekata koje su u planu razvoja Međimurske županije za naredno razdoblje, dok su konkretni projekti, uz izgradnju cestovnih obilaznica, brzih cesta, željeznice, i komunalne infrastrukture, izgradnja nove zgrade Osnovne škole u Nedelišću, Centra za odgoj i obrazovanje i dogradnja Srednje škole Prelog za Centar izvrsnosti iz ugostiteljstva i turizma. U zdravstvu je plan revitalizacija zgrade Feštetić u dvorištu zdravstvenih ustanova koja će biti pretvorena u Centar palijativne skrbi, zatim obnova Odjela Neurologije, Odjela pedijatrije, premještanje Odjela transfuzijske medicine i kliničko biokemijskog laboratorija za vađenje krvi u Županijskoj bolnici Čakovec, obnova praone kao i sufinanciranje obnove zgrada Županijske bolnice te uređenje vanjskog dijela i poboljšanje infrastrukture u krugu zdravstvenih ustanova.
Projekt daljnjeg ulaganja u Centar znanja Međimurske županije podrazumijeva obnovu svih preostalih zgrada i pretvaranje u poduzetnički inkubator i prostor za start up poduzeća, gradnju novog znanstvenog centra za popularizaciju znanosti, ulaganja u infrastrukturu, uređenje poslovnog i gospodarskog dijela te uređenje bivšeg hipodroma i pretvaranje u sportsko rekreacijski park i zelenu oazu za stanovnike tog dijela grada Čakovca.
Gradit će se i regionalni distributivni centar što će olakšati proizvodnju i distribuciju poljoprivrednim proizvođačima Međimurske županije, a u planu je i uređenje dvorca Feštetić u Pribislavcu i daljnje ulaganje u prostor Starog grada Zrinski kao ponosa kulturne baštine Hrvatske.
„Razvojni sporazum, samo je jedan element iz kojeg namjeravamo ulagati u razvoj Međimurja dok ćemo izgradnju sportskih dvorana, uređenje osnovnih i srednjih škola prijaviti na europske fondove i program Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a u suradnji s gradom Čakovcem pripremiti dokumentaciju za izgradnju nove osnovne škole, uređenje trga, obnovu pročelja u centru grada i ulaganje u gospodarske zone.“ rekao je župan Posavec
Predsjednik Vlade Andrej Plenković naglasio je kako je Razvojni sporazum dobro osmišljen te da će se kroz provedbu projekata poboljšati kvaliteta života stanovnika sjevera Hrvatske. Zahvalio je na inicijativi i sugestijama župana sjevernih županija koji su predloženim strateškim projektima bili uključeni u provedbu ovog sporazuma.
„Zajedno u partnerstvu i dijalogu pripremili ste sporazum vrijedan 15,2 milijarde kuna. Ovo je sporazum za cijelo razvojno desetljeće sjevera Hrvatske, ali i razvoja cijele Hrvatske. Cilj Hrvatske kao članice Europske unije i NATO-a je da pridonosimo gospodarskom razvoju i boljoj kvaliteti života naših građana, a upravo to je smisao ovog sporazuma, inspiriranog vrlo kvalitetnim projektima.“, zaključio je.
Općina Mala Subotica u suradnji s Nogometnom školom općine Mala Subotica organizira ‘Podnevni doček’. Početak je predviđen za 11 sati, dok će u 12 sati biti odbrojavanje i puštanje balona u zrak.
Doček će se održati 31. prosinca 2021. godine na Trgu ispred Doma kulture u Maloj Subotici.
– Pozivaju se sva djeca i odrasli na doček čiji je početak predviđen za 11 sati, dok će u 12 sati biti odbrojavanje i puštanje balona u zrak. Za djecu će biti osigurani besplatni hot-dogovi i čaj, dok će odrasli moći uživati u kuhanom vinu i kobasicama. Svi posjetitelji dužni su pridržavati se propisanih epidemioloških mjera – stoji u najavi.
Franjo Belović, predsjednik Oldtimer kluba ‘Međimurje’ Čakovec na Štefanje okupio je u Društvenom domu u Zasadbregu članstvo i goste, te ih pozvao da se u ovo blagdanskom vremenu duhovno i tjelesno okrijepe.
Oni su tako i postupili te se družili, razgovarali i počastili te međusobno poželjeli dobru životnu i klupsku 2022. godinu.
– Moja i želja vodstva kluba bila je da na kraju ove teške pandemijske godine, koja nam nije omogućila mnoge inače uobičajene aktivnosti, budemo par sati zajedno, te se uz pečeni odojak i domaće vino prisjetimo svega onoga što jesmo i što nismo ove godine odradili dogovorili smo okvirne planove za iduću godinu u vjeri kako će biti bolja od ove kojoj ćemo uskoro mahnuti na odlasku. Svima koji su došli kao i onima koji su pomogli kod ovog druženja zahvaljujem i pozivam na susrete u 2022. godini – rekao je Belović, dugogodišnji predsjednik ponajboljeg hrvatskog društva prijatelja starih vozila.
