Djelatnici Gradskog poduzeća „EKOM“, uređajem za proizvodnju umjetnog snijega, zasniježili su popularno sanjkalište u čakovečkom Perivoju Zrinskih. Do jutarnjih sati stvoren je snježni pokrivač debljine nekoliko centimetara, dovoljan za sanjkanje i zimske radosti, pa se pozivaju svi da dođu u Čakovec i uživaju u snijegu!
Kako bi se snijeg uhvatio za podlogu, temperatura tla treba biti ispod ništice. Ove zime u Čakovcu živa u termometru se ispod nule spustila tek prethodne noći, a samo nekoliko sati nakon toga stvorena je podloga za prvo sanjkanje ove godine u gradu.
Nakon perivoja i centra grada, top za snijeg seli na čakovečki Jug gdje će se zasniježiti brežuljak na igralištu preko puta 2. Osnovne škole.
Ukoliko vremenski uvjeti to dopuste, umjetnim snijegom prekrit će se i sanjkališta u Mihovljanu i Ivanovcu. GP „Ekom“ ovaj je uređaj nabavio prije tri godine, s ciljem da se djeci stvore uvjeti za sanjkanje neovisno hoće li biti snježnih padalina. Zimski praznici traju još tri dana, tako da ni ovi čakovečkim osnovnoškolcima neće proći bez sanjkanja.
Davor Mustač iz Donjeg Mihaljevca prodat će vam vrhunsko brašno, ispeći za vas najfiniji kruh, ali se i podružiti s vama na kakvoj motorijadi i nasmijati vas svojim rockerskim glazbenim djelima. Posjetili smo ga na njegovom OPG-u Mustač i saznali kakve zdrave stvari tamo nastaju…
Specijalnost Davora Mustača (44) je izrada kukuruznog kruha na starinski način te izrada kruha od kiselog tijesta. Za takav kruh, Davor obično pomiješa 30 grama kiselog tijesta, 30 grama brašna i 30 grama vode. Zatim je, kaže, bitno da to stoji na toplom od 8 do 10 sati, odnosno da dugo fermentira.
Najpoznatiji svjetski pekari rade kruh i pizze s kiselim tijesom. I Davor!
– Malo ljudi zna da žitarice sadrže antinutrijente, od kojih je najpoznatija fitinska kiselina, a tu su i gluten, inhibitori probavnih enzima, lektini… Fitinska kiselina veže te minerale u žitaricama, pa naše tijelo apsorbira premalo hranjivih tvari. Lektini se vežu na resice tankog crijeva, a gluten zna napadati naš imunološki sustav kao antitijelo. Nije nu čudo da je danas sve više autoimunih bolesti. … – objašnjava nam Davor, no da skratimo priču: poanta je da upravo kiselo tijesto, proizvod fermentacije mliječne kiseline i divljih sojeva kvasca, razbija djelovanje tih antinutrijenata i stoga je izuzetno zdravo.
Davor ističe i kako najpoznatiji svjetski pekari rade kruh i pizze s kiselim tijestom, a ono je uostalom i puno boljeg prirodnog okusa te ima niži glikemijski indeks čime omogućava kontrolu šećera u krvi. Što je kruh kiseliji, objašnjava Davor, to je zdraviji.
– Problem s pšenicom je to što je previše genetski modificirana. Pšenica je u početku imala 14 kromosoma, dok današnja pšenica, nastala genetskim križanjem, ima čak 42 kromosoma. Do 1960-ih godina pšenica je bila visoka i sitnog zrna, a danas je krupnog zrna i visine do koljena.
Prilikom izrade kruha, Davor Mustač, kaže, uopće ne koristi industrijski kvasac, radi kruh isključivo od svojih žitarica i od industrijskih proizvoda koristi jedino sol. Za svoju uži krug stalnih i nekih povremenih kupaca, Davor prema narudžbi peče kukuruzne kruhove (koji su posebno traženi za Božić i Uskrs) te ražene i one od pšeničnog brašna, dok pirov kruh radi samo za sebe jer njegova izrada zahtijeva previše kapaciteta i vremena. U budućnosti, kaže, planira kupiti pekarsku peć da si olakša.
Integralna brašna melje na mlinskom kamenu
Isto tako, Davor Mustač prodaje brašna po narudžbi ili na sajmovima, a u ponudi ima integralna brašna odnosno brašna cjelovitih žitarica, koja melje na svom mlinskom kamenu, i to od kukuruza, pira, pšenice i raži. Nema eko certifikat, ali, kaže, za svoje žitarice, koje uzgaja na 1600 klaftri zemljišta, koristi minimum minimuma sredstava protiv bolesti.
Posjetili smo i njegov mlin te se zadivili strojem koji je sam složio od dijelova perilice rublja kako bi dobio strojno sito za prosijavanje brašna.
Po struci je vozač, prometni tehničar i inženjer održivog razvoja
No, osim što ulaže svoju ljubav i trud u svoj OPG, Davor Mustač svakog jutra odlazi na posao u Tegru u Čakovcu, gdje radi kao vozač kamiona, a po struci je vozač, prometni tehničari i inženjer održivog razvoja. No, iako su mu dani popunjeni poslovnim obvezama, postoje i vikendi, a tada se Davor pretvara u – glazbenika i bajkera – i pritom se odlično zabavlja.
Od „Šudra vozim“ do glazbenog studija
Kao brat glazbenika Marija Mustača, s kojim je postao poznat još 1996. godine pjesmom „Šudra vozim, šudra bode“, parodijom na pjesmu Clasha „Should I Stay or Should I Go“, Davor svira bubnjeve i ostale instrumente po potrebi, kao i pjeva, u njhovom Mustač bendu.
– Napravio sam i glazbeni studio i bavim se produkcijom svojih i bratovih pjesama. Imam i dosta svojih stvari, koje objavljujem na svom You tube kanalu Mustač D Projekt. Sam pišem tekstove, a 90 posto toga je na kajkavskom. Bavljenje produkcijom mi je gušt, tu sam u svom svijetu, no nažalost nemam vremena snimiti sve videe – kaže Davor, a neke od njegovih pjesama su „Ne čekaj sutra“ ili „Pokreni se i kreni“.
On je i sportski tip i bajker
Kad pronađe vremena, odlazi na moto susrete i ponosan je vlasnik Suzuki Bandita, a bavi se i trčanjem i biciklizmom, te je vlasnik hrpe medalja, o čemu kaže:
– Pretrčao sam tri maratona: Beograd, Ljubljana i Split, sada sudjelujem u zimskoj Kros ligi Prelog. Trail sam trkač i trčim po Donjem Mihaljevcu, Goričanu, Kotoribi, kroz prirodu, po nasipu… Sudjelujem i u triatlonu Supersprint (plivanje, biciklizam i trčanje).
Ponovno ljubav
Davor Mustač je rastavljen, te je otac dvoje sinova, Ilije (9) i Mija (5), koje rado viđa. U njegovom životu sada je prisutna nova djevojka, Paula iz Goričana, za koju je nedavno snimio i video spot za pjesmu „Dok nisi tu“, za koji mu je ona napisala tekst.
Pogledajte kako to izgleda kod Davora u fotogaleriji, a zatim pogledajte kako Davor obrađuje svoju zemlju u šaljivom video spotu za svoju pjesmu „Pljugi Boogie Woogie“.
Razne vrste ptica, ukrasne i vodene peradi, od golubova, kokoši, fazana do papiga i kanarinaca, kao i kunića i zamorčića, kao i hrane za životinje, od ukupno 150 uzgajivača iz cijele Hrvatske, mogli su se vidjeti i kupiti danas, 9. siječnja 2022. godine, na pokazno-prodajnoj izložbi malih životinja u MESAP-u u Nedelišću.
Događaj je organizirala Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće, a zbog odluka Stožera civilne zaštite te ponovno aktualne ptičje gripe, životinje su se smjele izlagati, odnosno prodavati isključivo u unutrašnjoj prostoriji MESAP-a. Isto tako, posjetitelji su mogli ući samo uz Covid-potvrde i uz obvezno nošenje maski. Unatoč tome, događaj je prošao i bolje od očekivanog.
Kako doznajemo od predsjednika Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće Željka Posavca, životinje su kupovali posjetitelji iz cijele Hrvatske, ali i regije, posebno Slovenije i Mađarske, a najviše se prodalo ptica – kanarinaca, papiga, fazana i ukrasne peradi – a dobro su išli i kunići.
– Posjetitelja je bilo zaista mnogo, što nas je iznenadilo s obzirom na to da su se na ulazu tražile Covid-potvrde i pridržavanje epidemioloških mjera, pa smo izuzetno zadovoljni. Ukoliko to situacija bude dozvoljavala, voljeli bismo ovo ponoviti već 6. veljače 2022. godine, a isto tako pozivamo roditelje s djecom da nas posjete kad bude toplije – rekao nam je Željko Posavec.
Prije razdoblja korone, na ove je izložbe dolazilo tisuće djece iz raznih vrtića, što im je bila odlična prilika da se uživo upoznaju s raznoraznim vrstama ptica, kunića, zamorčića i drugih malih životinja, međutim s obzirom na trenutnu situaciju to sada nažalost nije moguće organizirati.
– Već dvije godine se osjećam kao u Društvu liječenih alkoholičara. Samo još da izgovorim “Dobar dan, ja sam Jasenko Houra i već 22 mjeseca ne sviram. I dobro sam”. Takav osjećaj imam, kao da se liječim od nečega – rekao je vođa Prljavog kazališta za 24sata.
Od početka pandemije njegov bend ni jednom nije izašao na pozornicu. Zadnju svirku imali su u Šibeniku početkom ožujka 2020. Bili su na kraju turneje koja je potrajala dvije godine duže nego je trebala. Rekli su si “Vidimo se za par mjeseci kad se naspavamo”. Nije im virus u početku izgledao tako dramatično. Nitko nije ni slutio u što će sve to izaći; da će krenuti red pandemije, red potresa…
– Nije stvar u tome može li Houra izdržati, je*o Houru, ili može li Bodalec… Stvar je u tome da 90 posto tima oko nas ne može izdržati i to stvara anksioznost. Imam osjećaj, a volio bih da je pogrešan, da se ljudi više ne žele ni viđati. Kad nije dobro, kad ne zarađuju ili imaju neki problem, ljudi mole Boga da se ne viđaju. Nemaju više želju čak ni družiti se, jer su u lošoj situaciji pa valjda da ne vide propast ovih drugih. Ja tako to doživljavam – govori Houra.
U toj politici, u tim odlučivanjima su liječnici. Po ovom gradu ne znaš tko je veći psihijatar, veći psiholog. Trebali bi kao takvi znati za postulat “nemoj govoriti bolesniku da će brzo ozdraviti, ako se to neće dogoditi”, jer će biti stravičnih problema. Nemoj onda ni nama govoriti bit će za sedam dana, pa onda odgodiš. Kaži u trenutku kad će se steći uvjeti. Ovako malo krenemo, pa zašteka, pa krene novi val. I čemu onda da bilo što planiram, kad je sve upitno. Sljedeća faza nam je depresija. Zato je bolje da sjedim i gledam u daljinu – priča.
Estrada je, dodaje, uvijek imala problem lena, razjedinjenih kraljevstva. Treba, smatra, sve staviti pod jednu kapu, da bi se lakše sagledavali problemi. Sve se te glazbene udruge slažu, nisu u svađama, ali moraju prihvatiti da su mala kraljevstva, mala lena, koja je lako napasti. I ako nisu ujedinjeni, sve odlazi k vragu.
Glazbenici se ponovo mogu prijaviti za akciju “Svirati se mora2”. Već je više od 300 prijava pristiglo na poziv za akciju, postoji želja za potporom u realizaciji za više od 500 koncerata. Odobrena sredstva se mogu koristiti isključivo za pokrivanje troškova produkcije. Time se glazbenici oslobađaju velikog dijela tereta koji opterećuju u ovim pandemijskim uvjetima, no Houra nije siguran je li to glazbenicima dovoljna pomoć.
Tešku i turbulentnu 2021. godinu općina Pribislavec zaključila je u sportskom duhu. Načelnik općine Matija Ladić ugostio je izvanrednu karatisticu, ali i studenticu četvrte godine Medicinskog fakulteta Luciju Lesjak. Iako živi u Strahonincu, Luciji korijeni sežu u Pribislavec. Njezin otac Kristijan Lesjak rođen je i živi u Pribislavcu. Također, otac Kristijan i sam je vezan uz borilačke sportove, a tu je ljubav prenio i na svoju kćer Luciju. Podsjetimo, Lucija je krajem 2021. godine na Svjetskom prvenstvu u karateu održanom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima osvojila je brončano odličje i tako postala treća karatistica svijeta.
Ovaj uspjeh nije promaknuo ni općini Pribislavec koja je izuzetno ponosna na sjajnu Luciju.
– Ponosan sam na uspjehe Lucije Lesjak, mislim da i cijelo Međimurje djeli taj ponos! Uz ovakav žar, rad i predanost Lucija će zasigurno dočekati i zlatna odličja u budućnosti – rekao je načelnik Matija Ladić.
– Sudjelovali smo u humanitarnom malonogometnom turniru u Domašincu. Za nas rezultat nije bitan, nego dobra volja. Hvala dečkima i svima koji su se odazvali… – rekao je Perica Remenar, vlasnik ugostiteljskog objekta „Bajzovi dvori” iz Dekanovca. On je bio taj koji je nastojao okupiti najbolju momčad za dvodnevni turnir „Zlatko Mihalec-Riki” kojeg je organizirao NK Dinamo Domašinec. Između osam momčadi, koliko je sudjelovalo na turniru, nogometaši Perice Remenara su osvojili drugo mjesto.
Organizacija turnira bila je besprijekorna, a prikupljena financijska sredstva bit će kanalizirana daljnjem Rikijevom liječenju.
23.02.2021., Zagreb - U Domu zdravlja Centar u Runjaninovoj ulici u tijeku je cijepljenje opce populacije protiv koronavirusa. Ovog tjedna cijepe se osobe starije od 65 godina i kronicni bolesnici, a Stozer civilne zastite najavljuje da ce do lipnja biti procijepljena polovica stanovnistva. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije u protekla 24 sata obrađeno je 388 uzoraka, od čega je evidentirano 120 pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, što je 30,9% pozitivnih od broja testiranih. Iz drugih županija javljeno je da je PCR-om SARS-Cov-2 dokazan kod 1 osobe s prebivalištem/boravištem u Međimurskoj županiji.
U protekla 24 sata oporavilo se 46 osoba. Broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 504. Do danas je u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeto 94 454 uzoraka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.
U Županijskoj bolnici Čakovec hospitalizirano je 66 pacijenata pozitivnih na SARS-CoV-2 virus. U protekla 24 sata hospitalizirano je 6 pacijenata, otpuštena su 2 pacijenta, 3 pacijenta su na invazivnoj respiraciji. Nema preminulih osoba.
Građani se mogu cijepiti svakim radnim danom svim dostupnim cjepivima od 9 do 13 sati u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije te od 13 do 18 sati u trijaži Županijske bolnice Čakovec. Za cijepljenje nije potrebna prethodna najava.
Tijekom vikenda u Međimurskoj županiji provedeno je cijepljenje građana. Cijepljeno je 714 osoba, od toga 66 osoba prvom dozom, 148 osoba dugom dozom i 500 osoba je cijepljeno trećom, booster dozom.
U ponedjeljak, 10. siječnja započinje drugo polugodište školske godine. Nastava će se u svim osnovnim i srednjim školama na području Međimurske županije odvijati uživo, po modelu A, prema utvrđenom planu i programu.
Zaštitni znak prostora JVP Čakovec čini na pročelju zgrade naslikan kip sv. Florijana koji je inače zaštitnik vatrogasaca. To su sveci, odnosno kipovi koje sadrže gotovo svi domovi vatrogasaca. Neki od njih stari su isto kao i domovi pa su već nekoliko puta obnavljani.
Isto vrijedi iz za sliku doma JVP koja je obnovljena 2019. godine. Obnavljao ju je njihov nedavno preminuli 64-godišnji Slavko Dukić. Godinu poslije je Slavko napravio sliku sv. Florijana za matično DVD Donji Kraljevec kada je ono obilježavalo 130-ti rođendan. Danas resi njihove prostore, a ostat će vječni spomen na Slavka.
Zbog čega je to radio?
– Prije svega jer se amaterski bavio slikarstvom, bio član LU Donje Međimurje, pa je bilo najlogičnije da on to obavi, a stalno je govorio da je to njegova moralna obveza prema JVP u kojoj je radio od 1. 8. 1985. do 11. 8. 2019. godine, kada je otišao u zasluženu mirovinu – rekao nam je Mladen Kanižaj, zapovjednik JVP Čakovec. Od njega smo čuli kako je to Slavko sustavno i odgovorno radio i obećano je izvršio te mirno otišao. Nažalost, Slavka više nema među živima. Preminuo je početkom tjedna gdje su se od njega, između ostalih, na groblju u Donjem Kraljevcu oprostili kolege iz JVP.
– Svaki pogled na sv. Florijana budi sjećanje na vječni odlazak jednog humanitarca koji je živio vatrogastvo, koji je živio za vatrogastvo – kažu u JVP.
U Domašincu se danima govorilo o vrlo uspješnom Božićnom sajmu na kojem su do izražaja došle kreativne sposobnosti i umijeća mnogih mještana. Sajam je organizirala tamošnja Općina u suradnji sa svojim udrugama i on je kao takav naišao je na plodno tlo. Svaki štand je imao svoju specifičnost i privlačnost.
Jedan od njih bio je štand mjesne Podružince umirovljenika gdje smo među mnoštvom izložaka uočili eksponate 82-godišnje Ane Lacković. Ona je znana po izradi tradicijskih narodnih nošnji Domašinca, kao i rukotvorina koje su išle uz nju, i rukotvorina ovoga podneblja. Uz izradu rukotvorina ona se bavi i čuvanjem starina što vrijedi vidjeti uživo i kako ona kaže, svaki sačuvani predmet ima svoju priču, a svaki izrađeni pokazuje ljubav prema našoj prošlosti. Zahvaljujući tom hobiju postala je zaštitni znak mjesta.
Kada smo je pitali, od kada potječe ta sposobnost, rekla je kako ju je u izradu tih rukotvorina uvela kći Branka Jakšić (57), to ju je privuklo pa su tako udružene popunjavale eksponate.
– Na tom nem stala. Bude toga još več – rekla je, a što se tiče čuvanja starina, rekla je kako je sve počelo u njezinome domu.
– Kada su drugi čistili grunte i staro, hitali i kurili, meni se to mililo pa sem to doma sačuvala, očististila, zrihtala, našla posebno mjesto za te starine koje kod mene imaju skinutu patinu zaborava. Raduje me što sam po tome postala poznata pa mi ljudi danas donose eventualne pronađene starine. Raduje me što su shvatili njihovu vrijednost – dodala je ponosno.
Ana je inače rodom iz Novakovca, a u Domašinec je došla „za snehu“ i tu je ostala.
– I dobro – kažu Domašinčani, a umirovljenici se ponose što je imaju.
Na fotografijama vidimo dio njezinih izložbenih eksponata i Anu u njezinom domu. Na sajmu je snimljena (prva s lijeva) s Olgom Kovač i Nadom Jančec.
