Na lijepo priređenom i ugodnom druženju u čast najboljih športaša, udruga, društava, klubova i pojedinaca u Centru za kulturu ‘Rudar’, gradonačelnik Dražen Srpak najavio je programe i projekte za 2022. godinu, kao i za nadolazeće razdoblje. Na prvo mjesto Srpak je stavio projekt PRŠI-projekt razvoja širokopojasnog interneta koji će obuhvatiti Grad i Mursko Središće i dijelove međimurskih sjeverozapadnih općina.
Projekt kojem je Grad Mursko Središće nositelj koštati će oko 9.000.000 kuna i sve do jedne stići će iz Ministarstva regionalnog razvoja i Fondova Europske unije, što je za svaku pohvalu. Najavio je Srpak renoviranje i prenamjenu Sokolskog doma koji je do nedavna služio potrebama graničnih službi, a kada se renovira i modernizira služio bi potrebitima.
Dogradnju osnovne škole spomenuo je Srpak, ali to ne tako brzo jer o tome više mora reći i dati Međimurska županija. Ljudskom uhu ipak je najljepše bilo čuti kako će se prići natkrivanju sadašnje tržnice te uređenju pultova ugradnji potrebnih elemenata kako bi ugodnije bilo prodavačima i kupcima.
Za takvom, dakle natkrivenom tržnicom ili placem Mursko Središće čezne desetljećima, još od dana kada je nasilno maknuta s prostora današnjeg središnjeg parka gdje se nalaze spomenici Ivanu Nepomuku i Rudaru. A kako bi pristup tržnici bio jednostavniji, jer plac se četvrtkom pretvara u sajmeni dan, Srpak je najavio micanje autobusnih perona te izgradnju novog parkirališta. Radovi bi obuhvatili i Selsku ulicu te bi ona s vremenom postala jednosmjernom za promet svih vrsta vozila.
Đurđica Cenko (52) iz Donjeg Vidovca velika je zaljubljenica u cvijeće. Dokaz tome je njezina dvorišna cvjetna oaza u Ulici Rade Končara 29. Cvijeće ne napušta ni kada je najhladnije. Dokaz tomu je i današnja jutarnja šetnja među svojim ljepotanima koje je okupirao mraz stvorivši slike koje su je potaknule da ih trajno zabilježi. Snimila je i psa Maksa koji se je iz svoje topline divio toj ljepoti.
Popodne su do nje s tromjesečnim sinčićem Lovrom svratili kćerka Monika i zet Nino Klobučarić iz susjedne Donje Dubrave. Baka nije mogla odoljeti da ne prošeće s unučićem kroz taj čarobni svijet. Mraz je u to vrijeme već izgubio svoju moć…
Jutros, 9. siječnja 2022. godine, na Glavnoj ulici u naselju Sveta Marija, kao čudom, urušio se dio krovišta i nadozida jedne kuće, a dijelovi cigli rasuli su se uz površinu uz ulicu. Da je netko u tom trenutku prolazio pokraj kuće, sve bi to završilo na njegovoj glavi. Kako se to dogodilo?
Ne, nije riječ o staroj kući bez vlasnika koja se urušava. Riječ je o kući u vlasništvu ekscentričnog akademskog slikara Josipa Pongraca (nadimka Rokus), koji već od prošle godine, iz nepoznatih pobuda, navodno polako loži krovište svoje kuće!
Koristi li ga za grijanje ili za tzv. logorsku vatru, koju mještani često vide u njegovom dvorištu, nije točno jasno, ali, dio po dio, krov njegove kuće počeo je nestajati, da bi se jutros dogodilo poveće urušenje.
Mještani Svete Marije zabrinuti su ovakvim razvojem situacije jer ovakvi događaju ugrožavaju sigurnost u zajednici, na cesti. O tome nitko ne razgovara s vlasnikom jer smatraju da je neuračunljiv.
Za komentar smo zamolili načelnicu Svete Marije Đurđice Slamek.
– U ime Općine Sveta Marija ponudili smo mu novčanu pomoć za kupnju drva za ogrijev, ili da mu Općina dostavi drva za grijanje, međutim Josip Pongrac je odbio sve mogućnosti. Za kupnju drva dobio je i novac od Međimurske županije, od koje redovito prima i socijalnu pomoć. Žao mi je da čovjek to radi i rado bismo mu pomogli, te je Socijalno vijeće Općine Sveta Marija dosta aktivno po tom pitanju, međutim on odbija pomoć – rekla je, dodavši:
– Činjenica je da je riječ o privatnom vlasništvu, na kojem svatko radi što hoće i Općina ne može samo tako naložiti vlasniku da ukloni dijelove koji bi se još mogli urušiti ili otpale dijelove odveze na građevinski otpad. U ponedjeljak ću poslati komunalnog redara i napravit ćemo uvid u situaciju, te ćemo vidjeti što možemo napraviti u okviru svojih zakonskih ovlasti.
Pred kraj godine Lovačko društvo „Jastreb” Domašinec uvijek upriliči svečani lov, poslije kojeg se na lovački način “krste” lovci. Ove godine to su bili Tomica Tkalec i Andrija Krnjak.
Prema regulama, lovačko krštenje je stari lovački običaj kojim se mladi lovci uvode u red pravih lovaca. Po pravilima, krste se samo oni mladi lovci koji su lovački ispravno odstrijelili prvu divljač. Lovnik obavještava predsjednika društva da je mladi lovac ispravno odstrijelio prvu divljač i tada predsjednik odobriava lovačko krštenje. Bira se lovački sud od iskusnih lovaca, koji sjede za stolom na kojem je štap kojim će ga kum krstiti. Ispred stola suda može biti dugačka klupa sa trofejom odstrijeljene divljači i lovačkim oružjem na kojoj sjedi mladi lovac.
Tužitelj iznosi lovačku optužnicu, slijede pitanja predsjednika i dopredsjednika suda te odgovor mladog lovca i njegovog branitelja, o njegovom prvom odstrjelu – u šaljivom i duhovitom tonu. Predsjednik suda daje riječ branitelju (kojeg si je izabrao krštenik) da brani optuženog kandidata.
Tijekom vođenja postupka lovačkog krštenja, kažu regule, pravo na čašu vina imaju: predsjednik i dopredsjednik suda, tužitelj, branitelj i kum, ali ne i optuženi!
Po završenom ispitivanju, predsjednik suda objavljuje kakvom je kaznom kažnjen mladi lovac. “Kazna” se sastoji od određenog broja udaraca štapom po zadnjem dijelu tijela (stražnjici) mladog lovca koji mogu biti “vrući” i “hladni”. Predsjednik suda zapovijeda mladom lovcu da legne prsima na klupu ili preko odstrijeljene divljači. Kaznu izvršava lovački kum. Poslije lovačkog krštenja “kršteniku” se uručuje štap kojim je izvršena kazne a on pritom daje svečanu lovačku prisegu.
Upravo na taj način kršteni su i mladi lovci Andrija Krnjak i Tomica Tkalec te tako postali punopravni članovi Lovačkog društva “Jastreb” Domašinec.
Djelatnici Gradskog poduzeća „EKOM“, uređajem za proizvodnju umjetnog snijega, zasniježili su popularno sanjkalište u čakovečkom Perivoju Zrinskih. Do jutarnjih sati stvoren je snježni pokrivač debljine nekoliko centimetara, dovoljan za sanjkanje i zimske radosti, pa se pozivaju svi da dođu u Čakovec i uživaju u snijegu!
Kako bi se snijeg uhvatio za podlogu, temperatura tla treba biti ispod ništice. Ove zime u Čakovcu živa u termometru se ispod nule spustila tek prethodne noći, a samo nekoliko sati nakon toga stvorena je podloga za prvo sanjkanje ove godine u gradu.
Nakon perivoja i centra grada, top za snijeg seli na čakovečki Jug gdje će se zasniježiti brežuljak na igralištu preko puta 2. Osnovne škole.
Ukoliko vremenski uvjeti to dopuste, umjetnim snijegom prekrit će se i sanjkališta u Mihovljanu i Ivanovcu. GP „Ekom“ ovaj je uređaj nabavio prije tri godine, s ciljem da se djeci stvore uvjeti za sanjkanje neovisno hoće li biti snježnih padalina. Zimski praznici traju još tri dana, tako da ni ovi čakovečkim osnovnoškolcima neće proći bez sanjkanja.
Davor Mustač iz Donjeg Mihaljevca prodat će vam vrhunsko brašno, ispeći za vas najfiniji kruh, ali se i podružiti s vama na kakvoj motorijadi i nasmijati vas svojim rockerskim glazbenim djelima. Posjetili smo ga na njegovom OPG-u Mustač i saznali kakve zdrave stvari tamo nastaju…
Specijalnost Davora Mustača (44) je izrada kukuruznog kruha na starinski način te izrada kruha od kiselog tijesta. Za takav kruh, Davor obično pomiješa 30 grama kiselog tijesta, 30 grama brašna i 30 grama vode. Zatim je, kaže, bitno da to stoji na toplom od 8 do 10 sati, odnosno da dugo fermentira.
Najpoznatiji svjetski pekari rade kruh i pizze s kiselim tijesom. I Davor!
– Malo ljudi zna da žitarice sadrže antinutrijente, od kojih je najpoznatija fitinska kiselina, a tu su i gluten, inhibitori probavnih enzima, lektini… Fitinska kiselina veže te minerale u žitaricama, pa naše tijelo apsorbira premalo hranjivih tvari. Lektini se vežu na resice tankog crijeva, a gluten zna napadati naš imunološki sustav kao antitijelo. Nije nu čudo da je danas sve više autoimunih bolesti. … – objašnjava nam Davor, no da skratimo priču: poanta je da upravo kiselo tijesto, proizvod fermentacije mliječne kiseline i divljih sojeva kvasca, razbija djelovanje tih antinutrijenata i stoga je izuzetno zdravo.
Davor ističe i kako najpoznatiji svjetski pekari rade kruh i pizze s kiselim tijestom, a ono je uostalom i puno boljeg prirodnog okusa te ima niži glikemijski indeks čime omogućava kontrolu šećera u krvi. Što je kruh kiseliji, objašnjava Davor, to je zdraviji.
– Problem s pšenicom je to što je previše genetski modificirana. Pšenica je u početku imala 14 kromosoma, dok današnja pšenica, nastala genetskim križanjem, ima čak 42 kromosoma. Do 1960-ih godina pšenica je bila visoka i sitnog zrna, a danas je krupnog zrna i visine do koljena.
Prilikom izrade kruha, Davor Mustač, kaže, uopće ne koristi industrijski kvasac, radi kruh isključivo od svojih žitarica i od industrijskih proizvoda koristi jedino sol. Za svoju uži krug stalnih i nekih povremenih kupaca, Davor prema narudžbi peče kukuruzne kruhove (koji su posebno traženi za Božić i Uskrs) te ražene i one od pšeničnog brašna, dok pirov kruh radi samo za sebe jer njegova izrada zahtijeva previše kapaciteta i vremena. U budućnosti, kaže, planira kupiti pekarsku peć da si olakša.
Integralna brašna melje na mlinskom kamenu
Isto tako, Davor Mustač prodaje brašna po narudžbi ili na sajmovima, a u ponudi ima integralna brašna odnosno brašna cjelovitih žitarica, koja melje na svom mlinskom kamenu, i to od kukuruza, pira, pšenice i raži. Nema eko certifikat, ali, kaže, za svoje žitarice, koje uzgaja na 1600 klaftri zemljišta, koristi minimum minimuma sredstava protiv bolesti.
Posjetili smo i njegov mlin te se zadivili strojem koji je sam složio od dijelova perilice rublja kako bi dobio strojno sito za prosijavanje brašna.
Po struci je vozač, prometni tehničar i inženjer održivog razvoja
No, osim što ulaže svoju ljubav i trud u svoj OPG, Davor Mustač svakog jutra odlazi na posao u Tegru u Čakovcu, gdje radi kao vozač kamiona, a po struci je vozač, prometni tehničari i inženjer održivog razvoja. No, iako su mu dani popunjeni poslovnim obvezama, postoje i vikendi, a tada se Davor pretvara u – glazbenika i bajkera – i pritom se odlično zabavlja.
Od „Šudra vozim“ do glazbenog studija
Kao brat glazbenika Marija Mustača, s kojim je postao poznat još 1996. godine pjesmom „Šudra vozim, šudra bode“, parodijom na pjesmu Clasha „Should I Stay or Should I Go“, Davor svira bubnjeve i ostale instrumente po potrebi, kao i pjeva, u njhovom Mustač bendu.
– Napravio sam i glazbeni studio i bavim se produkcijom svojih i bratovih pjesama. Imam i dosta svojih stvari, koje objavljujem na svom You tube kanalu Mustač D Projekt. Sam pišem tekstove, a 90 posto toga je na kajkavskom. Bavljenje produkcijom mi je gušt, tu sam u svom svijetu, no nažalost nemam vremena snimiti sve videe – kaže Davor, a neke od njegovih pjesama su „Ne čekaj sutra“ ili „Pokreni se i kreni“.
On je i sportski tip i bajker
Kad pronađe vremena, odlazi na moto susrete i ponosan je vlasnik Suzuki Bandita, a bavi se i trčanjem i biciklizmom, te je vlasnik hrpe medalja, o čemu kaže:
– Pretrčao sam tri maratona: Beograd, Ljubljana i Split, sada sudjelujem u zimskoj Kros ligi Prelog. Trail sam trkač i trčim po Donjem Mihaljevcu, Goričanu, Kotoribi, kroz prirodu, po nasipu… Sudjelujem i u triatlonu Supersprint (plivanje, biciklizam i trčanje).
Ponovno ljubav
Davor Mustač je rastavljen, te je otac dvoje sinova, Ilije (9) i Mija (5), koje rado viđa. U njegovom životu sada je prisutna nova djevojka, Paula iz Goričana, za koju je nedavno snimio i video spot za pjesmu „Dok nisi tu“, za koji mu je ona napisala tekst.
Pogledajte kako to izgleda kod Davora u fotogaleriji, a zatim pogledajte kako Davor obrađuje svoju zemlju u šaljivom video spotu za svoju pjesmu „Pljugi Boogie Woogie“.
Razne vrste ptica, ukrasne i vodene peradi, od golubova, kokoši, fazana do papiga i kanarinaca, kao i kunića i zamorčića, kao i hrane za životinje, od ukupno 150 uzgajivača iz cijele Hrvatske, mogli su se vidjeti i kupiti danas, 9. siječnja 2022. godine, na pokazno-prodajnoj izložbi malih životinja u MESAP-u u Nedelišću.
Događaj je organizirala Udruga uzgajivača malih životinja Nedelišće, a zbog odluka Stožera civilne zaštite te ponovno aktualne ptičje gripe, životinje su se smjele izlagati, odnosno prodavati isključivo u unutrašnjoj prostoriji MESAP-a. Isto tako, posjetitelji su mogli ući samo uz Covid-potvrde i uz obvezno nošenje maski. Unatoč tome, događaj je prošao i bolje od očekivanog.
Kako doznajemo od predsjednika Udruge uzgajivača malih životinja Nedelišće Željka Posavca, životinje su kupovali posjetitelji iz cijele Hrvatske, ali i regije, posebno Slovenije i Mađarske, a najviše se prodalo ptica – kanarinaca, papiga, fazana i ukrasne peradi – a dobro su išli i kunići.
– Posjetitelja je bilo zaista mnogo, što nas je iznenadilo s obzirom na to da su se na ulazu tražile Covid-potvrde i pridržavanje epidemioloških mjera, pa smo izuzetno zadovoljni. Ukoliko to situacija bude dozvoljavala, voljeli bismo ovo ponoviti već 6. veljače 2022. godine, a isto tako pozivamo roditelje s djecom da nas posjete kad bude toplije – rekao nam je Željko Posavec.
Prije razdoblja korone, na ove je izložbe dolazilo tisuće djece iz raznih vrtića, što im je bila odlična prilika da se uživo upoznaju s raznoraznim vrstama ptica, kunića, zamorčića i drugih malih životinja, međutim s obzirom na trenutnu situaciju to sada nažalost nije moguće organizirati.
– Već dvije godine se osjećam kao u Društvu liječenih alkoholičara. Samo još da izgovorim “Dobar dan, ja sam Jasenko Houra i već 22 mjeseca ne sviram. I dobro sam”. Takav osjećaj imam, kao da se liječim od nečega – rekao je vođa Prljavog kazališta za 24sata.
Od početka pandemije njegov bend ni jednom nije izašao na pozornicu. Zadnju svirku imali su u Šibeniku početkom ožujka 2020. Bili su na kraju turneje koja je potrajala dvije godine duže nego je trebala. Rekli su si “Vidimo se za par mjeseci kad se naspavamo”. Nije im virus u početku izgledao tako dramatično. Nitko nije ni slutio u što će sve to izaći; da će krenuti red pandemije, red potresa…
– Nije stvar u tome može li Houra izdržati, je*o Houru, ili može li Bodalec… Stvar je u tome da 90 posto tima oko nas ne može izdržati i to stvara anksioznost. Imam osjećaj, a volio bih da je pogrešan, da se ljudi više ne žele ni viđati. Kad nije dobro, kad ne zarađuju ili imaju neki problem, ljudi mole Boga da se ne viđaju. Nemaju više želju čak ni družiti se, jer su u lošoj situaciji pa valjda da ne vide propast ovih drugih. Ja tako to doživljavam – govori Houra.
U toj politici, u tim odlučivanjima su liječnici. Po ovom gradu ne znaš tko je veći psihijatar, veći psiholog. Trebali bi kao takvi znati za postulat “nemoj govoriti bolesniku da će brzo ozdraviti, ako se to neće dogoditi”, jer će biti stravičnih problema. Nemoj onda ni nama govoriti bit će za sedam dana, pa onda odgodiš. Kaži u trenutku kad će se steći uvjeti. Ovako malo krenemo, pa zašteka, pa krene novi val. I čemu onda da bilo što planiram, kad je sve upitno. Sljedeća faza nam je depresija. Zato je bolje da sjedim i gledam u daljinu – priča.
Estrada je, dodaje, uvijek imala problem lena, razjedinjenih kraljevstva. Treba, smatra, sve staviti pod jednu kapu, da bi se lakše sagledavali problemi. Sve se te glazbene udruge slažu, nisu u svađama, ali moraju prihvatiti da su mala kraljevstva, mala lena, koja je lako napasti. I ako nisu ujedinjeni, sve odlazi k vragu.
Glazbenici se ponovo mogu prijaviti za akciju “Svirati se mora2”. Već je više od 300 prijava pristiglo na poziv za akciju, postoji želja za potporom u realizaciji za više od 500 koncerata. Odobrena sredstva se mogu koristiti isključivo za pokrivanje troškova produkcije. Time se glazbenici oslobađaju velikog dijela tereta koji opterećuju u ovim pandemijskim uvjetima, no Houra nije siguran je li to glazbenicima dovoljna pomoć.
