U ponedjeljak, 10. siječnja, mnogobrojni žitelji štrigovskog kraja, posebno vinogradari i lovci, došli su odati počast i na vječni počinak na groblju u Štrigovi ispratiti Franju Lebara (97) iz Železne Gore, poznatog i priznatog doajen međimurskog vinogradarstva i vinarstva.

Bio je začetnik moderne vinarske proizvodnje u Međimurju. Prvi je počeo buteljirati vina, prvi je dobio geografsko porijeklo, prvi sadio najbolje sorte vinove loze… Uz to, svoje znanje nesebično je prenosio i drugima, posebno obiteljima svojih kćeri: Belović i Židov, koje nastavljaju obiteljsku tradiciju vinogradarstva. Bio je nenadmašan u njegovanju sorte sauvignon.

Franjo Lebar iz Železne Gore, rodio se 19. studenoga 1924. godine. Svojim radom i zalaganjem za opće dobro zaslužuje veliku počast i naklon do poda svih međimurskih vinara. Dobitnik je mnogih medalja kao i najvišeg županijskog priznanja Nagrade “Zrinski”, a prije nekoliko godina proglašen je i vinskim vitezom.

Pogrebnu svečanost, na kojoj su, uz brojne članove najuže obitelji, bili i najviši općinski dužnosnici, vodio je štrigovski župnik Kristijan Kuhar, a o liku i djelu nadahnuto i vrlo emotivno  su govorili: Tomislav Židov, unuk Franje Lebara, zatim David Štampar, predsjednik Udruge vinara “Hortus Croatiae” te Ivan Novak, predsjednik Lovačkog društva “Fazan” iz Štrigove, čiji je gospodin Lebar bio osvnivač i dugogodišnji član.

Među nazočnima bio je i načelnik Općine Štrigova Stanislav Rebernik, poznati kutjevački vinogradar koji potječe iz ovog kraja Vlado Krauthaker, predsjednik LS Međimurja Ljubo Grgec sa suradnicima Mladenom Lackovićem i Josipom Carovićem te brojni prijatelji i štovatelji iz Međimurja i cijele Hrvatske.

Članovi Lovačkog društva “Fazan” ispalili su i počasni plotun u znak poštovanja preminulom Franji Lebaru.

„Danas Hrvati iz cieloga Međimurja, – sakupljeni na javnoj obćoj skupštini, održanoj 9. siječnja 1919. u glavnom mjestu Čakovcu, – pred cielim svietom otvoreno, odlučno, jednodušno i samosvjesno izjavljuju: Za uviek se odcjepljujemo od mađarske države, kojoj smo do sada pripadali samo pod utjecajem sile i protiv svoje volje.“, završne su riječi proglasa, teksta Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države donesene 9. siječnja 1919. godine.

To je izniman i značajan datum za Međimurje i Hrvatsku, prepoznat od Hrvatskog sabora koji je 23. rujna 2005. godine, na incijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, ovaj dan proglasio Spomendanom. Slijedom toga se već 17. godinu ovaj, jedan od najvažnijih povijesnih dana Međimurja, obilježava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora. Tijekom dana diljem Međimurja odana je počast zaslužnim pojedincima koji su pridonijeli pripajanju Međimurja matici zemlji Hrvatskoj, a obilježavanje je zaokruženo svečanom akademijom u zgradi Scheier.

„Obilježavanjem spomendana 9. siječnja želimo istaknuti važnost dana i trenutka jednog od najznačajnijeg datuma međimurske, a samim time i hrvatske povijesti. Tog se dana 1919. godine okupilo gotovo 10 000 ljudi. Kada sagledamo okolnosti tog vremena, to je impozantna brojka koja pokazuje odlučnost Međimuraca da zaustave mađarsku samovolju. Naši preci tada su nam poslali poruku da ne smijemo dopustiti nametanje volje, da moramo čuvati svoj identitet, njegovati svoju baštinu i povijest. Upravo to radimo kroz brojne udruge, društva, braniteljske udruge koje čuvaju sjećanje na našu noviju povijest, jer bez povijesti ne možemo ispravno koračati prema budućnosti. Razvijamo naše Međimurje u sredinu koja je pozitivan primjer drugima, koja zahvaljujući svojim vrijednim građanima postiže zapažene rezultate, brine o slabijima, potrebitijima, koja čuva svoju tradiciju i kojom se danas mogu ponositi oni koji su se prije 103 godine borili za nju.“, poručio je župan Međimurske županije Matija Posavec u svom govoru na svečanoj akademiji kojoj su nazočili izaslanica predsjednika Republike Hrvatske savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić, župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina, potpredsjednici Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa i Mario Medved predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, vijećnici Skupštine Međimurske županije, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, Zrinske garde Čakovec i Družbe „Braća hrvatskog zmaja“ Čakovec.

U ime najstarije hrvatske kulturne institucije uzvanicima se obratio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivan Pranjić koji je podsjetio na važnost pojedinaca koji su svojim djelovanjem promijenili povijest Međimurja. Od dr. Ivana Novaka, dr. Vinka Žganca, oca Kapistrana Gecija i Juraja Lajtmana, do Luke Purića, Dragutina Perka, Slavka Kvaternika, Pere Magdića, Đure Vilovića,..mnogo je znanih i neznanih junaka kojima moramo zahvaliti na hrabrosti i odlučnosti da se bore za svoj narod.

Na značaj 9. siječnja u svojim su govorima istaknuli i predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i izaslanica predsjednika Republike Hrvatske savjetnica za ljudska prava i civilno društvo Melita Mulić koja je svojim govorom zaključila svečanost: „Stoljećima unaprjeđujući svoj zavičaj marljivim radom Međimurci su dokazali kako se domoljublje prvenstveno gradi poštovanjem prema povijesti, ljudima, običajima, oplemenjivanjem zemlje u kojoj se živi. Zato Međimurje uvijek slovi kao kraj vrijednih i dobrih ljudi, a zahvaljujući tim vrlinama sačuvali ste svoj kraj koji je koji danas ima tvrtke koje su gospodarski lideri, inovativnu industriju na najvišoj razini, visoku iskorištenost europskih fondova, učenike koji postižu odlične rezultate, a ulaganje u obrazovanje, centre izvrsnosti i istraživačke centre daje opravdan razlog optimističnom pogledu u budućnost i perspektivi mladih u Međimurju.“

Svečanu akademiju glazbom je upotpunila sopranistica Tamara Korunek u pratnji Marka Žerjava. Nakon svečanosti, održano je misno slavlje u Crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu koje je predvodio gvardijan fra Josip Grubišić.

Od danas vrijede strože epidemiološke mjere, koliko se zapravo razlikuju od dosadašnjih, hoće li biti dovoljne za usporavanje širenja omikrona ili nam tek slijedi porast broja oboljelih u bolnicama, analizirano je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog“.

– Prema probirnim testovima koji se rade u cijeloj zemlji, očito je da je omikron zastupljen u svim županijama – više od 50% u Zagrebu i dalmatinskim županijama, dok se sjever Hrvatske još dobro drži, rekla je epidemiologinja HZJZ-a Višekruna Vučina.

– Uz kontrole poštovanja mjera, mislim da je najvažnija osobna kontrola pojedinca jer moramo biti odgovorni prema sebi, svojoj obitelji i široj zajednici, kazala Vesna Višekruna Vučina.

Dr. Ilija Brizić, virusni imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, rekao je da, bez obzira na mjere, virus ima veoma mnogo prostora za širenje.

Višekruna Vučina kaže da škole jesu mjesta velikog širenja virusa, ali da se tu moraju uzeti u obzir i drugi faktori koji utječu na održavanje nastave i kvalitetu života. Smatra da tek nakon uvođenja mjera za kazališta, kina i slična okupljanja na red dolaze škole. 

Detalje saznajte klikom ovdje.

Međimurje obilježava jedan od najvažnijih datuma svoje povijesti – Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom. Prije 103 godine, 9. siječnja, na Velikoj narodnoj skupštini održanoj na Franjevačkom trgu u Čakovcu izglasana je i donesena odluka o odcjepljenju Međimurja od mađarske države. Hrvatski je sabor 2005. godine,  na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Dragutina Lesara, 9. siječnja proglasio spomendanom koji se diljem Međimurja obilježava nizom događaja i svečanosti kojima se odaje počast zaslužnim Međimurcima.

„Nakon 57 godina mađarskog imperijalizma Međimurci su poručili da se žele zauvijek odcijepiti od mađarske države kojoj su pripadali protiv svoje volje. Velikoj narodnoj skupštini nazočilo je oko 10.000 Međimurki i Međimuraca, što je za ono doba impresivna brojka koja govori da je iz gotovo svakog kućanstva sudjelovala po jedna osoba. Prije 103 godine poslali su snažnu poruku da narod, bez obzira na politička i društvena uređenja, mora odlučivati o vlastitoj sudbini. Danas je Međimurje ponosan dio Hrvatske, sa svojim identitetom, vrijednostima i pogledom na budućnost, a 9. siječnja ostat će zauvijek zapamćen u našoj povijesti kao podsjetnik na zajedništvo, snagu, odlučnost i sposobnost Međimuraca.“, kazao je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je predvodio županijsko izaslanstvo prilikom obilježavanja spomendana zajedno s predsjednikom Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu prof. Ivanom Pranjićem.

„Kada detaljnije proučimo međimursku povijest, vidljivo je da su Međimurci među najhrabrijim Hrvatima, a događaji u kojima su sudjelovali, od Sigetske bitke, Prvog i Drugog svjetskog rata, Domovinskog rata u kojem smo bili prva oslobođena regija potvrđuju tu činjenicu. Odlučnost, hrabrost i racionalnost doprinijeli su da se tako malen kraj uspio oduprijeti velesilama.“, poručio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Ivan Pranjić.

I ovogodišnje je obilježavanje započelo polaganjem vijenca i paljenjem svijeća u Macincu, Vratišincu i Prelogu, a potom i u Čakovcu, a završit će svečanom akademijom u zgradi Scheier i svetom misom u Crkvi sv. Nikole biskupa u Čakovcu.

U prijepodnevnim satima položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod rodne kuće dr. Ivana Novaka u Macincu, jednog od najzaslužnijih Međimuraca prilikom pokreta oslobođenja Međimurja od mađarske vlasti, na što je podsjetio Željko Kacun, izaslanik načelnika Općine Nedelišće, koji je uz predsjednika Mjesnog odbora Macinca Ivana Krištofića, ravnateljicu Osnovne škole dr. Ivana Novaka Macinec Boženu Dogša, županijskog vijećnika Josipa Puklavca i općinske vijećnike, položio vijenac i zapalio svijeću podno spomenika ispred rodne kuće dr. Novaka. 9. siječnja ostat će zapamćen po velikom jedinstvu koje je Međimurje pokazalo, a u buđenju hrvatske nacionalne svijesti važan akter bio je i dr. Vinko Žganec, čiji je svezak „Hrvatske pučke popijevke iz Međimurja“ odigrao značajnu ulogu pri potpisivanju Mirovnog ugovora u Trianonu zahvaljujući kojem je potvrđena pripadnost Međimurja Hrvatskoj.

Svom Vratišinčanu, dr. Žgancu, počast su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na njegovu grobu odali načelnik Općine Vratišinec Mihael Grbavec, predsjednica Općinskog vijeća Općine Vratišinec Milena Granatir, ravnateljica Osnovne škole dr. Vinka Žganca Maja Lukman Šprajc i općinski vijećnici.

Spomendan je obilježen i u Prelogu, gdje su gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina položili vijenac na grob Juraja Lajtmana, svećenika, pisca i vođe međimurskih intelektualaca, jednog od najustrajnijih i najzaslužnijih pobornika za hrvatski kulturni i politički preporod Hrvata između Mure i Drave.

Na čakovečkom groblju u Mihovljanu vijenci su položeni kod posljednjeg počivališta dr. Ivana Novaka, a počast njemu i svima koji su sudjelovali u događajima 1919. odali su župan Međimurske županije Matija Posavec, predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver, potpredsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Josip Varga, predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu na čelu s predsjednikom Ivanom Pranjićem, predstavnici Zrinske garde Čakovec, Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, županijski i gradski vijećnici i građani.

„Naši su međimurski preci mnogo puta kroz povijest morali dokazivati svoju pripadnost hrvatskom narodu, a njihovo pravo da govore materinjim jezikom često je negirano te na silu sprječavano. Kao nikad prije, Međimurci su 9. siječnja 1919. godine odlučno i jasno rekli tko su i gdje vide svoju budućnost“, u svom je obraćanju istaknuo predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Darko Zver.

Obilježavanje je završeno polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-ploče ocu Kapistranu Geciju ispred Katoličkog doma u Čakovcu. Obilježavanju su nazočili i zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i gvardijan Župe sv. Nikole biskupa fra Josip Grubišić koji je naglasio važnost prisjećanja žrtve svih onih koji su svojim djelovanjem pridonijeli očuvanju međimurskog identiteta.