Ovom akcijom okupljene su žene pokazale veliku podršku, empatiju i razumijevanje jednih prema drugima. Na Dan narcisa 26. ožujka 2022. godine održale su akciju prikupljanja novčanih sredstava za žene oboljele od raka dojke. U akciju su bile uključene udruge s područja općine Sveti Juraj na Bregu, a to su: Udruga žena ˈBrezaˈ, Udruga žena Lopatinec i Udruga ˈVredne rokeˈ Dragoslavec.
Mještani općine pokazali su veliko srce u ovoj humanitarnoj akciji, a dobrovoljnim prilozima prikupilo se oko 3 270,00 kuna. Ovom prilikom sve žene koje su sudjelovale u akciji željele su zahvaliti svim dobrim mještanima koji su im darovali narcise i time pomogli prikupiti sredstva za one potrebite, žene koje lavovski vode borbu sa zloćudnom bolesti.
Glazbena diva Doris Dragović održala je jučer, 26. ožujka, koncert u dvorani GOC-a u Čakovcu. Brojna publika okupila se kako bi uživala u jednom od najljepših vokala na ovim prostorima.
Na pozornici joj se pridružio i popularni pjevač Jacques Houdek, što je okupljene još više oduševilo.
‘Krivi ljudi‘, ‘Zemlja i stina‘, ‘Marija Magdalena‘, ‘Dajem ti srce‘ i mnoge druge pjesme, nikoga nisu ostavile ravnodušnim.
Vatrogasci Male Subotice, koji su ove godine intervenirali već četrnaest puta su se preko svog FB profila obratili javnosti vjerujući kako će tako bar djelomično ublažiti pojavu brojnih požara na otvorenom.
„Posljednjih dana svjedoci smo velikog broja požara kako u našoj sredini tako i diljem cijele Hrvatske. Zbog izostanka padalina( u posljednjih 7 dana i više, na području cijele RH nije izmjereno niti 1 mm oborina – DHMZ), te namjernog potpaljivanja ili gubljenja kontrole nad spaljivanjem biljnog otpada učestali su požari otvorenog prostora. Ovim putem želimo apelirati na sve naše sumještane, ali i šire da se suzdrže od spaljivanja biljnog otpada. Ako postoji potreba za time, radite to na manjim hrpama te obavezno obavijestite vaše lokalne vatrogasce o tome kako bi vas po potrebi savjetovali. Ako spaljujete cijelo poljoprivredno zemljište koje je do sad bilo zapušteno te se na njemu nalazi veća količina visoke trave i niskog raslinja OBAVEZNO obavijestite vatrogasce o spaljivanju te po potrebi dogovorite osiguranje vatrogasaca kod spaljivanja (preventivno osiguranje kod spaljivanja od strane DVD-a se ne naplaćuje)“, napisali su vatrogasci.
Inače, temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od dvije do 15.000,00 kuna. Brojke su to koje nisu bezazlene. Nažalost, sa žaljenjem moramo konstatirati, da su počinitelji takvih nedjelja rijetko otkriveni.
U stanu obitelji Novak iz Domašinca, koju čine Dijana i njezin partner Goran, uvijek je veselo jer tu je i životinjska družina: pas Fleg i četiri ježice: Đurica, Maja, Mala i Meri. Da, dobro ste pročitali – ježice! Fleg je mješanac koji je nađen u grmlju i udomljen, a ježice su također spašene, s time da je Đurica othranjena na dudu i jedina je preživjela iz legla od četiri ježića koji su tada ostali bez mame.
Na dudu ju je othranila upravo Dijana, koja ima već višegodišnje iskustvo s ježićima.
Dijana Novak je oduvijek bila fascinirana ježićima
– Susjedi su me nazvali da su našli male ježeke. Ostavili smo ih par sati na istom mjestu u nadi da će im se mama vratiti. No, nije… Othranjivanje tako malih životinjskih beba je uvijek škakljivo. Đurica je uspjela – otkrila nam je Dijana Novak, koja je oduvijek bila fascinirana tim slatkim životinjicama.
Uvijek su joj bile slatke njihove njuškice i sjajne oči
– Ježevi su mi oduvijek bili zanimljivi. Još kao mala sam ih voljela. Kad je pas po noći lajao, nije me bilo strah izaći i provjeriti da možda ne laje na ježa. Često sam ih znala maknuti s ceste da ne poginu pod kotačima. Uvijek su mi bili simpatični, te njihove njuškice i male sjajne oči. Spašavanje ježeva je počelo, zapravo, slučajno. A kako sam ih više upoznavala postala sam im još više privržena – ispričala nam je Dijana.
Ježići bebe koje je othranila
Objasnila je da se ježevi zapravo maze kao mačke, a pikavi su samo ako su prestrašeni. Može ih se naučiti i trikovima. Njezine ježice danas imaju kavez s kolutima (kao hrčci, samo veće) i glavna zabava im je juriti u tim kolutovima. Ježevi jedu hranu za mačke ili hranu baš za ježeve iz trgovina za kućne ljubimce te voće, kao što su banana i jabuka.
– Zanimljivo je da ne žele jesti jabuku iz trgovine (špricanu), samo domaću bio jabuku. Ekološki su osviješteni – šali se Dijana.
Ježići su mazni kao mace
Priča o prvom ježiću – Đuri
S tugom u srcu prisjeća se svog prvog ježića, kojeg je spasila prije 8 godina.
– Moj prvi ježić, Đuro, pronađen je kao maleni ježić od 130 grama, spašen ispod kotača automobila. Tko zna iz kojeg razloga je došao u blizinu ljudi. Hodao za čovjekom dok ga ovaj nije uzeo. I donio k meni… Od prvog trena, bio je maza. Ljudi se uopće nije bojao. Volio se došuljati u krilo i tu zaspati. Čak je i dane provodio spavajući na kauču – opisuje Dijana, koja je u prvoj „garnituri“, uz Đuru, imala i Edija, Peru i Daisy.
Đuro, Dijanin prvi i najdraži ježić
– Ježevi inače u prirodi žive u prosjeku 3 godine, vjerojatno zbog pesticida, a dosta ih strada na cestama. No, Đuro je uspio doživjeti duboku starost za ježa, punih 6 godina. Uginuo je 11.11.2019. godine. Između nas je postojala neka posebna povezanost. Kada je otišao iza duge, užasno teško mi je bilo to prihvatiti… Kao uspomenu na njega, i ostale moje malce, dala sam si napraviti i tetovažu – kaže i otkriva kako ispod majice na koži ima dojmljiv crtež ježića.
Tetovaža u čast ježićima
Ježevi su vrlo korisne životinje
Dodala je i kako smatra da su ježevi najmanje štetne životinje u prirodi.
– Neki ih tretiraju kao štetočine, no oni ne rade nikakvu štetu. Zapravo su jako korisni. Hrane se glistama, insektima, puževima pa čak i miševima i voluharicama pa na taj način štite naše vrtove od njih. Ne ruju po vrtu – kaže Dijana i dodaje:
– U tih 8 godina koliko se družim sa ježevima, mislim da sam uspjela mnogim ljudima promijeniti mišljenje o njima. Najdraže mi je kad mi poljoprivrednik veli: “Znaš, jučer sam vidio ježa na cesti i odmah sam se sjetio tebe. Stao sam s traktorom i maknuo ga da ga netko ne pregazi…”. Vjerujem da se svijest o zaštiti životinja općenito povećala, a ljudi iz moje okoline, koji su upoznali ježiće kao kućne ljubimce, sada drukčije gledaju na njih.
Ježići su draga i dobroćudna bića
Nekoliko korisnih savjeta o ježićima
Dijana želi podijeliti svoje iskustvo s ježićima te čitatelje upozoriti na sljedeće:
– Ježeve se ne smije hraniti mlijekom jer ne podnose laktozu, dobiju proljev i mogu uginuti. – Ako pronađete ježa u vrtu, ostavite mu mačju hranu i vodu. – Jež je noćna životinja i ne sunča se. Ako ga vidite po danu da leži na suncu, obavezno mu je potrebna pomoć veterinara! – Ako nađete ježa s puno krpelja na sebi, treba ih poskidati. – Ako vam se čini da jež tetura kad hoda, vjerojatno je dehidriran i treba veterinarsku pomoć. – Isto tako, ako jež ima vidljivu ranu, potrebna mu je stručna pomoć. A kojem veterinaru se obratiti u Međimurju!? Najbolje je kontaktirati Bioinstitut, ambulantu za male životinje. Ježevi su još uvijek velika nepoznanica veterinarima, ali iz iskustva znam da će se ovdje stvarno potruditi oko ježića.
Policijska uprava međimurska zaprimila je više dojava građana o telefonskim pozivima koji su im upućeni s više nepoznatih brojeva i od strane nepoznatih osoba. U telefonskom razgovoru nepoznata osoba nudi razne ulagačke mogućnosti, poput ulaganja u vrijednosne papire, kripto valute te ulaganje u tržište energenata.
– Pozivamo građane da budu posebno oprezni i sumnjičavi prema svim ponudama koje nude nerealno visoke prinose u vrlo kratkom razdoblju. Prevaranti često tvrde da ćete uz malo financijsko ulaganje imati visoku dobit, a prilikom razgovora ostavljaju dojam da se radi o pravoj ulagačkoj kompaniji. Postoji mogućnost da netko na vašu štetu želi počiniti prijevaru. Prije nego donesete konačnu odluku o ulaganju budite sumnjičavi, dobro se informirajte, istražite kompaniju i njezine kontakte kako ne biste bili prevareni i kako ne biste izgubili novac koji ste uložili. Ukoliko se osoba odluči na bilo koji oblik ulaganja, preporučujemo financijsko savjetovanje kod stručne osobe – poručuju iz policije.
– Ujedno apeliramo na građane da tijekom komunikacije nikome ne odaju svoje osobne podatke, podatke o bankovnim karticama, poput serijskog broja kartice, rok valjanosti kartice i sigurnosni CVV broj, te da nikada ne šalju novac nepoznatim osobama – dodaju.
Policija moli građane da upozore starije osobe na ovaj oblik prijevare i da odmah obavijeste policiju na broj 192.
Razni čipkarski radovi, čipke na haljinama, čipke kao ukrasi za glavu, ali i čipka na kolačima, dočekale su danas, 26. ožujka 2022. godine posjetitelje 1. Festivala Svetomarske čipke održanog u Domu kulture u Svetoj Mariji, gdje se iz prve ruke moglo vidjeti i probati kako se izrađuje Svetomarska čipka, upoznati čipkarice te saznati sve o toj zaštićenoj nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Napokon, posjetitelji su mogli uživati i u domaćim kolačima, slasticama „Slatka čipka“ iz restoranaHerman iz Goričana te mini izložbom haljina s motivima Svetomarske čipke, koje je napravila modna dizajnerica iz Svete Marije Gabrijela Kanižaj.
1. Festival Svetomarske čipke, dio je projekta ADRIONET sufinanciranog iz programa INTERREG EU Adrion, napravljen je u organizaciji Javne ustanove REDEA, Turističke zajednice Međimurske županije, Općine Sveta Marija i Udruge Svetomarska čipka, okupivši brojne mještane i osobe iz javnog života Međimurja.
Prvu čipku nosili su samo muškarci!
– Svaka čipka je malo umjetničko djelo – rekla je voditeljica manifestacije i etnologinja Janja Kovač, koja je sklopu festivala, u ime Turističke zajednice Međimurske županije, održala zanimljivo predavanje o čipki, dok je njezina kolegica Lea Šprajc otpjevala dvije autohtone međimurske pjesme za savršen doživljaj, „Maniri međimurke popevke“ i „Dok sam bila ja deklička“.
Iz predavanja smo, među ostalim, saznali da prva čipka pojavila u 14./15. stoljeću u Europi, na području današnje Belgije, a tada su je, kao modni detalj, nosili samo bogati muškarci. Isprva se radila od zlatnih i srebrnih niti, a kasnije od svile, lana i pamuka. Čipka na batiće, kakvu danas imamo u Svetoj Mariji i Međimurju, izrađuje se i u Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.
Iz Belgije u Svetu Mariju
Nije poznato otkad se ovakva čipka radi u Međimurju, kako se učilo čipkati te gdje se sve nalaze primjerci čipke, no zna se da je ovdje stigla pod utjecajem zemalja zapadne i srednje Europe, posebno Belgije i Nizozemske. Najstarija poznata čipka je iz 1900. godine i čuva se u Muzeju Međimurja u Čakovcu.
Svetomarsku čipku spasila je iz zaborava Nada Mance
Iako je na neko vrijeme utonula u zaborav, pokojna Nada Mance je 1995. godine obnovila vještinu izrade čipka na batiće, a poznato je da se čipkarilo na području Svete Marije, Donjeg Mihaljevca, Čukovca, Draškovca i Preloga. Za Međimurje je specifično što se čipka izrađuje na selima. Nekada su je radile djevojke prije udaje i starije žene. U Svetoj Mariji najviše su se izrađivale poculice (žensko oglavlje).
Po čemu je poznata Svetomarska čipka?
Svetomarska čipka je specifična po tome što se izrađuje od neprekinute niti, kao i po tome da nema iscrtanog uzorka pa ne postoje dvije iste čipke, odnosno svaka je čipka jedinstvena.
– Ovo je 1. festival, a želja mi je da se održava i dalje. Zahvaljujem Gabrijeli Kanižaj koja je pokazala da Svetomarska čipka može biti i dio naših današnjih, suvremenih haljina – istaknula je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
– Međimurska županija se ponosi svojom baštinom i tradicijom čipke, po kojoj je Sveta Marija i Međimurje poznato. Želim zahvaliti svima koji njeguju ovu tradiciju i neka ovaj festival traje zauvijek! – istaknuo je u ime Međimurske županije zamjenik župana Josip Grivec.
Najvažnije su čipkarice!
Kako su istaknuli iz Turističke zajednice Međimurske županije, nematerijalna baština su ljudi, a to su u ovom slučaju – čipkarice. U njihovo ime, posjetiteljima se obratila i predsjednica Udruge Svetomarska čipkaAna-Marija Mustač, koja je istaknula kako ova udruga, osnovana još 2010. godine, danas broji desetak aktivnih članica, a dopredsjednica i učiteljica Biserka Poljak ima i sekciju Male čipkarice u sklopu OŠ Sveta Marija, gdje se podučavaju djevojčice iz osnovne škole, kako bi se tradicija nastavila.
– Kao udruga sudjelujemo na raznim manifestacijama i uvijek se rado odazovemo te pokazujemo drugima kako se čipka izrađuje. Nalazimo se ponedjeljkom i zajedno čipkarimo. Nadam se da će ovaj festival pobuditi interes novih čipkarica, ali i reaktivirati neke koje su bile aktivne prije, a sada više nisu, jer očuvanje baštine i ove prekrasne tradicije je u rukama svih nas – istaknula je Ana-Marija Mustač.
Pogledajte kako je bilo u našoj fotogaleriji i videima.
Ovih dana održana je osnivačka skupština VZO Mala Subotica. Uz načelnika Općine Mala Subotica Valentina Škvorca , skupštini su prisustvovali zapovjednici i predsjednici DVD-a Držimurec-Strelec, DVD -a Mala Subotica, DVD-a Sveti Križ i DVD-a Palovec. To su čelnici vatrogasnih društava koje ulaze u sastav Općine Mala Subotica.
Za predsjednicu VZO izabrana je Jadranka Sermek iz Svetog Križa, a za zamjenika Dejan Horvat iz Držimurec Strelca, a za tajnika Ivica Kovačić iz Male Subotice.
Jadranka Sermek
Zapovjednik VZO nije izabran jer će se za njega, sukladno Zakonu o vatrogastvu, raspisati natječaj. Zapovjedništvo će činiti svi zapovjednici DVD-a ovoga područja.
Hrvatski športsko ribolovni savez (HŠRS) je u subotu, 26. ožujka 2022. godine u Hotelu Panorama u Prelogu održao svečano proglašenje rezultata i dodjelu natjecateljskih trofeja najuspješnijim ekipama i pojedincima u sportskom ribolovu za 2021. godinu, na kojem se okupilo mnoštvo sportskih ribolovaca iz cijele Hrvatske te predstavnika Grada Preloga i Međimurske županije.
Hrvatski svjetski prvaci u sportskom ribolovu
– Grad Prelog izuzetno je ponosan na svoje ribolovce, jedne od najstarijih udruga na području cijele Hrvatske. Tako da, što se sportskog ribolova tiče, sigurno ste na pravom mjestu i u pravom gradu – tako je uvodno pozdravio sve prisutne voditelj manifestacije Željko Sokač.
– Ova aktivnost i otvorenost Međimurja rezultirala je i dolaskom ove manifestacije u Međimurje, u Prelog, gdje se dodjeljuje 75 nagrada najboljim ribičima Hrvatske, što je još jedan dokaz da smo upravo itekako zaslužili biti prva županija u Hrvatskoj koja je postala Europska regija sporta – rekao je zamjenik župana Josip Grivec.
Zamjenik župana Josip Grivec
– Grad Prelog je grad sporta, a Međimurska županija Europska regija sporta. Ova prekrasna manifestacija na početku jedne sportske, kulturne i turističke sezone u grad Prelogu je zapravo šlag na torti jer je 2014. godine upravo Prelog bio domaćin Svjetskog ekipnog prvenstva u ribolovu, a 2019. Svjetskog prvenstva u ribolovu za klubove. Vjerujem da će sportski ribiči, koji su vrijedni ribolovci i čuvaju prirodu, i dalje biti tako marljivi i aktivni, održavati sportski objekte i manifestacije i imati još bolje rezultate – rekao je saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.
– Drago mi je da se nalazimo u Međimurju, u centru koji je u zadnjih 7-8 godina imao nekoliko svjetskih prvenstava, a danas ovdje imamo proglašenje najboljih sportašica i sportaša i ekipa i pojedinaca u sustavu natjecanja Hrvatskog športskog ribolovnog saveza. Objedinjene su sve kategorije i discipline, od kadeta, juniora do seniora. Poštujemo sve njih, jer svojim radom i trudom promoviraju svoje klubove, udruge ili društva, a oni koji su plasiraju u prezentacije prezentiraju Hrvatsku i Hrvatski športski ribolovni savez – rekao je predsjednik HŠRS-a Vladimir Sever.
Predsjednik Hrvatskog športskog ribolovnog saveza Vladimir Sever
Tako su dodijeljeni pehari i medalje ekipnim pobjednicima u raznim disciplinama, kao što su prvenstvo Hrvatske u lovu ribe, lovu na šarana, ribolovu grabežljivca iz čamca i dr., te najboljima iz raznih kategorija pojedinačno, kao što su lov pastrve prirodnim mamcima na brzim vodama, lov predatore s obale umjetnim mamcem i dr.
Među ostalim, nagrade su osvojile, naravno, i međimurske ribolovne udruge/društva: ŠRU TSH Sensas MatchFishing iz Čakovca, ŠRD Mura iz Murskog Središća, ŠRD Ivanec iz Ivanovca, ŠRD Glavatica iz Preloga, ŠRD Ostriž iz Novakovca, TSH Čakovec iz Čakovca, ŠRK Klen iz Svete Marije, ŠRD Som iz Kotoribe te ŠRU Smuđ iz Draškovca.
Trofej ribe za najveću ulovljenu ribu – koja je imala čak 28,800 kg – osvojili su Karlo Slivar i Ivan Škefić.
Sve dobitnike priznanja možete vidjeti na stranici HŠRS-a ovdje.
