Razni čipkarski radovi, čipke na haljinama, čipke kao ukrasi za glavu, ali i čipka na kolačima, dočekale su danas, 26. ožujka 2022. godine posjetitelje 1. Festivala Svetomarske čipke održanog u Domu kulture u Svetoj Mariji, gdje se iz prve ruke moglo vidjeti i probati kako se izrađuje Svetomarska čipka, upoznati čipkarice te saznati sve o toj zaštićenoj nematerijalnoj kulturnoj baštini.
Napokon, posjetitelji su mogli uživati i u domaćim kolačima, slasticama „Slatka čipka“ iz restorana Herman iz Goričana te mini izložbom haljina s motivima Svetomarske čipke, koje je napravila modna dizajnerica iz Svete Marije Gabrijela Kanižaj.
1. Festival Svetomarske čipke, dio je projekta ADRIONET sufinanciranog iz programa INTERREG EU Adrion, napravljen je u organizaciji Javne ustanove REDEA, Turističke zajednice Međimurske županije, Općine Sveta Marija i Udruge Svetomarska čipka, okupivši brojne mještane i osobe iz javnog života Međimurja.
Prvu čipku nosili su samo muškarci!
– Svaka čipka je malo umjetničko djelo – rekla je voditeljica manifestacije i etnologinja Janja Kovač, koja je sklopu festivala, u ime Turističke zajednice Međimurske županije, održala zanimljivo predavanje o čipki, dok je njezina kolegica Lea Šprajc otpjevala dvije autohtone međimurske pjesme za savršen doživljaj, „Maniri međimurke popevke“ i „Dok sam bila ja deklička“.
Iz predavanja smo, među ostalim, saznali da prva čipka pojavila u 14./15. stoljeću u Europi, na području današnje Belgije, a tada su je, kao modni detalj, nosili samo bogati muškarci. Isprva se radila od zlatnih i srebrnih niti, a kasnije od svile, lana i pamuka. Čipka na batiće, kakvu danas imamo u Svetoj Mariji i Međimurju, izrađuje se i u Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Austriji i Sloveniji.
Iz Belgije u Svetu Mariju
Nije poznato otkad se ovakva čipka radi u Međimurju, kako se učilo čipkati te gdje se sve nalaze primjerci čipke, no zna se da je ovdje stigla pod utjecajem zemalja zapadne i srednje Europe, posebno Belgije i Nizozemske. Najstarija poznata čipka je iz 1900. godine i čuva se u Muzeju Međimurja u Čakovcu.
Svetomarsku čipku spasila je iz zaborava Nada Mance
Iako je na neko vrijeme utonula u zaborav, pokojna Nada Mance je 1995. godine obnovila vještinu izrade čipka na batiće, a poznato je da se čipkarilo na području Svete Marije, Donjeg Mihaljevca, Čukovca, Draškovca i Preloga. Za Međimurje je specifično što se čipka izrađuje na selima. Nekada su je radile djevojke prije udaje i starije žene. U Svetoj Mariji najviše su se izrađivale poculice (žensko oglavlje).
Po čemu je poznata Svetomarska čipka?
Svetomarska čipka je specifična po tome što se izrađuje od neprekinute niti, kao i po tome da nema iscrtanog uzorka pa ne postoje dvije iste čipke, odnosno svaka je čipka jedinstvena.
– Ovo je 1. festival, a želja mi je da se održava i dalje. Zahvaljujem Gabrijeli Kanižaj koja je pokazala da Svetomarska čipka može biti i dio naših današnjih, suvremenih haljina – istaknula je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
– Međimurska županija se ponosi svojom baštinom i tradicijom čipke, po kojoj je Sveta Marija i Međimurje poznato. Želim zahvaliti svima koji njeguju ovu tradiciju i neka ovaj festival traje zauvijek! – istaknuo je u ime Međimurske županije zamjenik župana Josip Grivec.
Najvažnije su čipkarice!
Kako su istaknuli iz Turističke zajednice Međimurske županije, nematerijalna baština su ljudi, a to su u ovom slučaju – čipkarice. U njihovo ime, posjetiteljima se obratila i predsjednica Udruge Svetomarska čipka Ana-Marija Mustač, koja je istaknula kako ova udruga, osnovana još 2010. godine, danas broji desetak aktivnih članica, a dopredsjednica i učiteljica Biserka Poljak ima i sekciju Male čipkarice u sklopu OŠ Sveta Marija, gdje se podučavaju djevojčice iz osnovne škole, kako bi se tradicija nastavila.
– Kao udruga sudjelujemo na raznim manifestacijama i uvijek se rado odazovemo te pokazujemo drugima kako se čipka izrađuje. Nalazimo se ponedjeljkom i zajedno čipkarimo. Nadam se da će ovaj festival pobuditi interes novih čipkarica, ali i reaktivirati neke koje su bile aktivne prije, a sada više nisu, jer očuvanje baštine i ove prekrasne tradicije je u rukama svih nas – istaknula je Ana-Marija Mustač.
Pogledajte kako je bilo u našoj fotogaleriji i videima.
