Iako je Nadzorni odbor ovih dana trebao donijeti odluku o novom direktoru “Međimurskih voda”, to se nije dogodilo. Zašto?

Podsjećamo, krajem listopada dotadašnji direktor Vladimir Topolnjak iz Nedelišća iznenada je podnio ostavku i otišao u – mirovinu. Novi Nadzorni odbor konstituiran je samo 16 dana ranije, na čelu mu je Nikola Hren, zamjenik Josip Zorčec, dok su ostali članovi Jurica Horvat, Ivan Marciuš, Sanja Mikec, Dina Matulin i Bruno Palašek. Svi oni, osim Palašeka koji je predstavnik radnika, izabrani su po područnom ključu, s obzirom na to da su “Međimurske vode” u vlasništvu gradova i općina s područja Međimurja.

Predsjednik Nadzornog odbora na 3. sjednici 16. studenog obavještava sve članove o podnesenoj ostavci direktora Vladimira Topolnjaka te donose odluku o imenovanju novog v.d. direktora, odnosno direktorice Biserke Mavrin-Veinović, dipl.iur. na tri mjeseca, od 28. studenog 2021. do 28. veljače 2022. godine, odnosno do završetka izbora i imenovanja nove uprave, koju čini direktor.

U međuvremenu raspisan je i javni natječaj za izbor i imenovanje direktora, a molbe su otvarane na 4. sjednici Nadzornog odbora 9. prosinca prošle godine. Javilo se 7 kandidata, i to: Ivan Cerovec, Željko Bedić, Renato Martinjak, Dejan Levačić, Ivan Vlah te sadašnja direktorica Biserka Mavrin-Veinović i tehnički direktor Dario Ban. Sa svima njima su 20. i 21. prosinca obavljeni razgovori, a do kraja veljače trebala je biti donesena odluka o novom direktoru.

No, to se nije dogodilo, nego se u javnim glasilima pojavio novi natječaj za izbor direktora “Međimurskih voda”, koji je otvoren do 14. ožujka. Pitali smo Nikolu Hrena, predsjednika Nadzornog odbora, što se zapravo dogodilo?

– Nema tu nekih tajni. Pojedini kandidati su odustali zbog bolesti, drugi iz osobnih razloga, a kandidat za kojega je Nadzorni odbor smatrao da bi mogao biti u najužem izboru doslovno je 40 minuta prije početka sjednice odustao. Zato smo odlučili da je najpoštenije raspisati novi natječaj da dobijemo najkvalitetnijeg kandidata koji bi kao direktor mogao voditi “Međimurske vode” sljedeće četiri godine – kazao je Nikola Hren.

Neslužbeno doznajemo da je danas, 3. ožujka, u romskom naselju Piškorovec pedesetak policajaca pretražilo velik broj kuća.

– Pripadnici interventne Kriminalističke interventne i temeljne policije u suradnji s Općinskim državnim odvjetništvom Čakovec provode kriminalističko istraživanje nad više osoba s područja naselja Piškorovec zbog postojanja sumnje u počinjenje kaznenog djela lihvarskih ugovora iz članka 242 st. 1 i 2 kaznenog zakona Republike Hrvatske. Budući da su u tijeku pretrage domova i drugih prostorija s ciljem pronalaska predmeta kaznenog djela koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku, priopćenje za javnost bit će poslano nakon završenog kriminalističkog istraživanja – kažu nam iz PU međimurske.

Iz Jutarnjeg lista doznali su da su braću Kristijana i Mladena Ignaca prve uhitili i priveli u PU međimursku.

– Došli su s puno automobila, istrčali van i grupice od po nekoliko policajaca utrčale su svaka u jednu kuću. Većina ljudi je još spavala. Bio je baš kao na filmu – kaže za Jutarnji stanovnik naselja.

Ako oba roditelja djeteta rade u Hrvatskoj, smještaj u vrtićkoj skupini plaćaju 760 kuna, a za jasličku skupinu 920 kuna. Općina vrtićku skupinu plaća 1.140 kuna, a jasličku skupinu 1.380 kuna.

Pod predsjedanjem svojeg predsjednika Nikole Hrena svoju 8. sjednicu održalo je Općinsko vijeće Selnice, a od brojnih točaka Dnevnog reda posebno se raspravljalo o novim ekonomskim cijenama vrtića i jaslica u Dječjem vrtiću ‘Selnički zvončići’. Odlučeno je da cijena u petodnevnom radnom tjednu po djetetu za 10-satni dnevni boravak za jasličku skupinu iznosi 2.300 kuna, dok za predškolsku skupinu iznosi 1.900 kuna. Cijene su veće od dosadašnjih, a razliku će platiti i roditelji ili skrbnici djece i Općina Selnica, općina puno više.

Točnije, ako oba roditelja rade u Hrvatskoj, smještaj u vrtićkoj skupini plaćaju 760 kuna, što je 10 kuna više nego do sada, a Općina Selnica plaća 1.140 kuna ili 10 posto više nego do sada. Odnosno, omjer je roditelji 40 posto, a općina 60 posto ukupne cijene.

Smještaj u jasličku skupinu roditelji plaćaju 920 kuna ili 20 kuna više nego do sada, a omjer u postotcima je jednak kao i kod vrtićke skupine. Kada pak jedan od roditelja radi u inozemstvu za vrtićku skupinu plaća 950 kuna ili 100 kuna manje, dok općina plaća 950 kuna ili 20 posto više nego do sada. Za jasličku skupinu pak roditelj plaća 1.150 kuna ili 100 kuna manje nego do sada, a općina 1.150 kuna ili 20 posto više.

Samohrani roditelj plaća vrtićku skupinu 475 kuna što je 25 kuna više nego do sada, dok općina plaća 1.425 kuna što je 5 posto više nego do sada. Za jaslički smještaj djeteta samohrani roditelj plaća 572 kune što je povećanje za 25 kuna, a općina 1.725 kuna ili 5 posto više nego prije.

Sufinanciranje obnoviteljskih radova na kapeli u Merhatovcu

Župnik u Selnici velečasni Mario Križanac općini je uputio zamolbu za sufinanciranje obnoviteljskih radova (fasada i unutrašnjost) na kapeli Majke Božje Snježne u naselju Merhatovec. Vijećnici su suglasni da se Župi Svetog Marka evanđelista Selnica u ovu svrhu dodijeli 30. 000 kuna, obzirom i na to da se ove godine obilježava obljetnica donošenja odluke o gradnji kapele u Merhatovcu.

Općinsko vijeće odlučilo je poslove obavljanja komunalnih djelatnosti povjeriti tvrtki MURS-ekom iz Murskog Središća i to na neodređeno vrijeme. Odlučeno je kako će općina prodati nekretninu u Bukovcu za 45.200 kuna kao i općinsko rabljeno osobno vozilo marke Ford Mondeo za 3.500 kuna. Donijete su još neke odluke te je održan Aktualni sat, a sve odluke donesene su jednoglasno, nakon što su prijedlozi komentirani i analizirani.

Nekad je bio gospodar Mure kod Križovca! Znao je sve: gdje se može iskopati ugljen, kako se usred rijeke može pronaći gromada ugljena koju je matica odlomila od obale, kako je gromadu izvući na obalu… U ono vrijeme, uz svoje pajdaše, pola Križovca i okolnih naselja opskrbljivao je ugljenom iz Mure.

Riječ je o Josipu Jezerniku (61) iz Križovca, kojega sam prvi put sreo prije četrdesetak godina kad sam radio reportaže za “Vikend” o (ilegalnom) vađenju ugljena iz Mure. Jedanput kasnije, pozvao je foto-reportera Dubravka Lesara i mene da poslikamo za “Međimurje” nešto nevjerojatno: u šljunku uz Muru on i njegov prijatelj istog imena i prezime pronašli su zub mamuta! To su potvrdili i stručnjaci iz Muzeja Međimurja. Kasnije smo se sreli još nekoliko puta po “istom zadatku”.

Za one mlađe koji ne znaju, između Peklenice i Križovca Mura je duboko u kopno usjekla svoj tok, tako da je desna obala bila okomita i visoka desetak metara. To mjesto se zvalo “verk” i kako je rijeka potkopavala obalu, tako je sa sobom nosila ugljen, koji se tu nalazio u naslagama. Poneke gromade bile su teške i do tone.

-Grupa nas je onda u liniji gazila rijeku i štapovima udarala po dnu. Kad bi naletjeli na grudu ugljena, uz pomoć matice bi ga odgurali do obale, a onda traktorom izvukli i osušili. Kad nije ugljena bilo u vodi, onda smo sami potkopavali obalu i kopali rupe i vadili ugljen. To je bilo jako opasno, jer se šljunak i zemlja lako mogla pokrenuti i zatrpati nas kao lavina. To se i dogodilo, kad su poginuli jedna žena i muškarac – pripovijeda mi Josip Jezernik, kojega sam opet poslije 30 godina sasvim slučajno sreo, a gdje drugdje nego u blizini Mure, gdje smo naš foto-reporter Tomislav Borković i ja radili posve drugi prilog.

-Odavno više nema ugljena. Tok Mure je “poravnan”, nema više ni “verka”, ni brojnih pajdaša. U međuvremenu sam radio svašta, bio na ratištu… No, i sada svakodnevno prošetam uz Muru, gdje sam proveo najljepše dane u svom životu. Svoju mladost – kaže Jezernik, kojega smo snimili u društvu  sumještanina i prijatelja Stjepana Goričanca (67), koji je radio u Austriji, pa sada rado sluša Josipove anegdote o tome kako je to nekad bilo ovdje na Muri.  A Josip, bogami, ima što ispričati, jer je povijest života uz Muru stvarao upravo on!

Hrvatski Crveni križ pokrenuo je apel za pomoć osobama koje su izbjegle iz Republike Ukrajine.

Grad Mursko Središće zajedno sa Crvenim križem Mursko Središće organizira prikupljanje pomoći u subotu 05.03.2022. godine u vremenu od 09,00 do 12,00 sati u prostorijama Stare sportske dvorane u Murskom Središću, na graničnom prijelazu.  Pomoć  će se prikupljati, i nadalje,  svake subote do daljnjeg.

Pomoć se prikuplja u vidu potrebne robe za donaciju, ISKLJUČIVO samo roba s popisa, i to:

• gotova konzervirana hrana
• slane i slatke grickalice/slatkiši
• mliječni namazi
• mesni namazi
• flaširana voda/sokovi
• brašno/riža/kaša/šećer
• tjestenina
• ulje/ocat
• trajno mlijeko
• dječja hrana
• pahuljice, čokolino
• higijenski ulošci
• pasta za zube
• četkica za zube
• gelovi za tuširanje/šampon
• dezodorans u spreju/sticku
• wc papir/maramice
• pelene/vlažne maramice
• dječja odjeća i obuća
• papuče odjeća, obuća za ženske osobe (veličine: 36-44)

MOLIMO DA SE DONIRA ČISTA ODJEĆA KOJA NIJE POTRGANA I KOJA JE ODMAH SPREMNA ZA NOŠENJE – PRIMJERENO GODIŠNJEM DOBU. PREPORUKA: ODJEĆU SORTIRATI PREMA SPOLU I VELIČINI U ZASEBNE VREĆICE NA KOJE JE POTREBNO NAPISATI ZA KOGA JE: npr. ženska osoba, vel. 39/M – radi lakše i brže raspodjele!

Molimo vas da se pridržavate popisa i donirate samo navedenu robu, u suprotnom, roba koja nije na popisu neće se preuzimati.

Prilikom akcije sakupljanja robe i namirnica nakon potresa, donirala se jako velika količine robe koja je bila neupotrebljiva i istu je trebalo zbrinuti na adekvatan način, što iziskuje dodatne troškove, stoga vas molimo da se zaista pridržavate popisa potrebne robe.

Iz sakupljene pomoći stvarat će se zalihe, te će se iste pohranitI i koristitI isključivo u svrhu pomoći izbjeglim osoba.