U prostorijama Pučkog otvorenog učilišta Čakovec je 21. i 22. travnja, održan početni dvodnevni sastanak projekta EmpowHERment Lab usmjerenog na osnaživanje i uključivanje žena koje su u opasnosti od socijalne isključenosti, u IKT sektor. Ovo je ujedno bila prva prilika za susret uživo predstavnika Pučkog otvorenog učilišta Čakovca kao nositelja projekta i predstavnika partnerskih organizacija iz Slovenije, Njemačke, Italije, Nizozemske i Španjolske.
Na sastanku su predstavnici projektnog konzorcija afirmirali benefite ovog projekta te predstavili primjere dobrih praksi svojih organizacija na temelju kojih mogu doprinijeti ostvarenju projektnih ciljeva. Sudionici sastanka također su odredili i potvrdili metodologiju i podjelu zadataka unutar organizacija koje provode određene etape projekta, utvrdili kronologiju aktivnosti te izradili okvirni plan za njihovu realizaciju. Sastanak je završio s pripremnim radnjama za organizaciju sljedećeg transnacionalnog sastanka.
Projekt EmpowHERment Lab je odobren od strane Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Vrijednost projekta iznosi 168.627,00 EUR te su sredstva za njegovu provedbu osigurana kroz Erasmus+ KA2 program usmjeren na suradnička partnerstva u obrazovanju odraslih. Projekt će trajati 24 mjeseci. Projektni konzorcij čine: Pučko otvoreno učilište Čakovec (Hrvatska), Asociacion Building Bridges (Španjolska), Lava Legato (Nizozemska), SuperCode (Njemačka), Ljudska univerza Zavod za izobraževanje odraslih in mladine Lendava (Slovenija) i Associazione Culturale Enjoy Sicily (Italija).
Ciljevi projekti EmpowHERment Lab su:
– promicati motivaciju i razvoj novih interesa kod žena u riziku od socijalne isključenosti (ekonomske, geografske, izbjegličke poteškoće) korištenjem novih tehnologija;
– olakšati nove obrazovne alate i metodologije za edukatore i ustanove za obrazovanje odraslih kako bi mogli ažurirati svoje akademsko planiranje;
– poticati aktivno sudjelovanje žena u riziku od socijalne isključenosti u izgradnji vještina, znanja i kompetencija;
– promicati svjesno i ispravno korištenje novih tehnologija za razvoj novih načina učenja i organiziranja znanja;
– ukloniti kulturne barijere te unaprijediti osjetljivost žena prema ovom sektoru;
– pružiti ustanova za obrazovanje odraslih rodnu perspektivu koja će im omogućiti da preispitaju svoj pristup osposobljavanju i potraže više mogućnosti za što pravedniji sektor.
Općina Sveta Marija donijela je Odluku o odobravanju financijskih sredstava za programe/projekte iz Proračuna Općine Sveta Marija za 2022. godinu, a završen je i javni natječaj za financiranje kapitalnih ulaganja udruga u području sporta za 2022. godinu.
Za rad udruga iz područja sporta izdvojeno 180.088,67 kuna, za udruge iz područja kulture 19.000 kuna te za udruge iz područja civilnog društva 15.000 kuna.
Sredstva su tako dobile sve udruge koje djeluju na području općine Sveta Marija: Društvo žena ‘Amalija Kranjec’, Društvo žena Donji Mihaljevec, KUD ‘Ivan Mustač – Kantor’, KLA Zdrav život, Lovačko društvo Patka, NK Drava, NK Mladost, udruge Svetomarska čipka, Šahovski klub, ŠRD Klen, ŠRD Drava Donji Mihaljevec, Stolnoteniski klub Sveta Marija i Teniski klub Sveta Marija.
Zgrada Općine Sveta Marija
Za financiranje kapitalnih ulaganja Općina Sveta Marija za ovu godinu izdvojila je 120.000 kuna, koji su raspodijeljeni za projekte udruga ŠRD Klena Sveta Marija, Teniskog kluba Sveta Marija i NK Drava Donji Mihaljevec.
Isto tako, Vatrogasna zajednica Općine Sveta Marija, koju čine DVD Sveta Marija i DVD Donji Mihaljevec, za 2022. godinu dobit će ukupno 208.000 kuna.
– Brinula sam se da zbog troškova oko aglomeracije i asfaltiranja ulica nećemo moći sve pokriti, no ipak smo uspjeli osigurati dovoljna sredstva za sve udruge, čak i više nego prošle godine. Nadamo se da će udruge, koje zbog epidemioloških razloga protekle dvije godine nisu mogle organizirati sva događanja, konačno zablistati svojim djelovanjem u punom sjaju – rekla je načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek.
Iako je jutro bilo prohladno i s povremeno obilnom kišom, ipak je kupaca i prodavača bilo na čakovečkom sajmu srijedom. Zanimljivo je bilo gledati lica na štandu s muškim gaćama. Nikoga nije zanimala cijena, nego modeli. Podjednako su gaće privlačile i ženske i muške poglede. Svatko je za to imao svoje razloge!
Najviše se tražilo cvijeće, odnosnoi cvjetne presadnice, čija cijena je ovisila o veličini i vrsti: recimo surfinije su bile po 7, begonije po 4, tagetes po 4, a pelargonije stojeće po 12 kuna komad.
Jagode (mjerica) su bile po 12 kuna, mladi luk po 15 kuna kilogram, koliko je koštao i poriluk, a domaća salata je nuđen po 12 kuna kilogram.
Neretvanske smokve bile su po 40, a zadarske po 30 kuna kilogram. Datulje po 40 kuna kg. Limun je nuđen po 15 kuna i šipak po 15 kuna kg. Klementine u pakiranju od 3 kilograma prodavane su po 20 kuna. Naranče su nuđene po 8 kuna kilogram, a kivi po 10 kuna kg. Suhe šljive nuđene su po 40 kuna kilgram.
Mladi luk i rotkvica su prodavani po 5 kuna vezica. Šampinjoni su bili po standardnoj cijeni od 20 kuna kilogram, krumpir po 4 kune, luk po 5 kuna, češnjak domaći po 30 i 40 kuna kilogram.
Med je bio po 60, 70 i 80 kuna staklenka, ali je bilo i bagremovog po 50 kuna i cvjetnog po 40 kuna staklenka! Crno miješano ulje od tikve na akciji je nuđeno od 50 kuna, onog čistog do 100 kuna, a maslinovo od 100 do 120 kuna litra.
Zelje mlado je prodavano po 10 kuna, cikla po 6, kelj po 7, mrkva po 7, celer po 15, poriluk po 15, a pasternjak i peršin po 20 kuna kilogram. Jabuke slabije kvalitete su se mogle kupiti po 2 i 3 kune kilogram, a u vreći od 5 kg prodavane su po 20 kuna i vreći od 10 kilograma bile su po 30 kuna. One slabije kvalitete bile su u vreći od 10 kilograma po 10 kuna.
Sajmom je u kišnoj kabanici prošetao i naš foto-reporter Stjepan Hranilović i snimio niz zanimljivih fotki.
Na zanimljivu i hvale vrijednu ideju došli su u NK BSK Belica. Počeli su s primjenom prakse koju su klubovi nekada provodili glede organiziranog putovanja na utakmice. Tako će u nedjelju na derbi susret kola u Kotoribu između domaćeg Graničara i BSK iz Belice put Kotoribe krenuti navijački autobus.
Razlog tome?
–Abnormalan rast cijena goriva u posljednje vrijeme, a i činjenica da je pivica uz subotnju utakmicu nepobjediva kombinacija (dok volan i pivica to nisu) samo su neki od razloga zašto je autobus savršena opcija kažu u klubu i ističu:
– Ako želite bodriti naše dečke na izazovnom gostovanju u Kotoribi i osjetiti istinski navijački duh, zajedničku želju za pobjedom i disati kao jedno s našom ekipom onda ja ovo prava prilika za Vas! Cijena puta je simboličnih 20 kuna, što je možemo slobodno reći gotovo besplatno, a dobar provod, pravi navijački doživljaj i dobra utakmica su zagarantirani!
Prijave traju do petka, a prijaviti se možete porukom putem facebook stranice kluba ili osobno Petru Šariću i IvanuKanižaju, ali svakako požurite jer je broj mjesta ograničen, a ovakva se prilika ne propušta! Polazak je u 15 sati ispred klupskih prostorija
Za kraj poruka: -Očekujemo vas u što većem broju da svi zajedno živimo belički san za osvajanjem naslova prvaka 1. MNL.
Od 80-ih godina prošlog stoljeća brojnost populacija bregunica u Republici Hrvatskoj s 25 000 – 30 000 parova pala je na svega 5 000 – 8 000 parova. Dakle, u tridesetak godina brojnost te vrste alarmantno se smanjila.
Bregunica (Riparia riparia) pripada porodici Hirundinidae (lastavice) i najmanja je ptica u toj skupini. Istoj porodici pripadaju lastavice i piljci. Mala je ptica duljine do 12 cm, dugih krila i kratkog kljuna, težine tek 13 – 14 grama. Oblikom tijela i lepršavim letom podsjeća na običnu lastavicu, ali ima kraći rep i jasno je smeđe boje. Bregunica u odronjenim obalama rijeka iskopa rupu duljine do jednog metra na kraju koje se nalazi proširenje s gnijezdom. Ptica je selica i svake godine, kada se vrati sredinom travnja, iskopa novu rupu kako bi novo gnijezdo zaštitila od mogućih parazita koji su u rupama ostali od prošle godine. Hrane se raznim vrstama muha, mušica i komaraca. Nema mnogo prirodnih neprijatelja pa joj opstanak ovisi uglavnom o dostupnosti mjesta za život (staništa) i o dostupnosti hrane.
Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena, osjetljiva (VU) gnijezdeća vrsta. Nadzor bregunice na području Međimurske županije provode djelatnici Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode od 2021. godine. Prošle godine u nadzoru su sudjelovali Velimir Bašek (glavni čuvar prirode), Sara Srša i Sara Kočiš (stručna služba), a proveden je u sklopu projekta Riverside.
Bregunice sredinom travnja stižu u naše krajeve na gniježđenje pa im je za dobrodošlicu očišćen dio strme obale uz rijeku Dravu. Tim Javne ustanove Međimurske prirode s više od dvadeset volontera, njih ponajviše iz Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, proveo je u subotu 9. travnja volontersku akciju Čišćenje obale za bregunice. Akcija je održana na obali rijeke Drave u sklopu naselja Gornji Hrašćan u sklopu projekta Riverside. Koordinator akcije bio je Velimir Bašek, glavni čuvar prirode Javne ustanove Međimurska priroda.
Atmosferu s provedene volonterske akcije pogledajte u videozapisu koji je odrađen unutar redovnih aktivnosti Međimurske prirode – Javne ustanove za zaštitu prirode.
Odlukom Izvršnog odbora Hrvatskog boksačkog saveza određen je domaćin Pojedinačnog prvenstva Hrvatske za mlađe kadete i kadete. U mlađim kadetima natječu se rođeni 2010. i 2011. godine, a u kadetima rođeni 2008. i 2009. godine
Prvenstvo Hrvatske za mlađe kadete i kadete održat će se od 6. do 8. svibnja 2022. u Čakovcu u izvršnoj organizaciji Boksačkog kluba Čakovec. Prvenstvo će također biti kriterijsko za izbor reprezentacije za mađunarodna kadetska natjecanja.
O tome su na današnjoj konferenciji za novinare govorili u ime izvršnog organizatora predsjednik Boksačkog kluba Čakovec Vanja Kostel, nositelj projekta Ante Čonda, magistar kineziologije te mladi boksač Fabijan Lesjak.
-Prvenstvo će trajati tri dana. U petak, 6. svibnja, u 15 sati otvorit će ga čakovečka gradonačelnica Ljerka Cividini, a već u 15.30 počinju prve borbe. Subota je dan za polufinale, a nedjelja za finalne borbe – kazao je, uz ostalo, Vanja Kostel.
Ovo je prvi puta da ovako značajna boksačka manifestacija dolazi u Čakovec, što će imati, nadaju se organizatori, dodatan utjecaj da se mladi što više počnu baviti ovim lijepim sportom. Prvenstvo će biti održano u prostorijama Boksačkog kluba Čakovec, u Zagrebačkoj ulici 87 u Čakovcu, kod Konzuma. Ulaz je slobodan. Organizatori pozivaju roditelje da dođu s djecom i da vide kako boks izgleda u živo.
-Bit će tu osamdesetak natjecatelja iz cijele Hrvatske, koje će pratiti pedesetak trenera. Za najbolje mlade boksače nema novčanih nagrada, tako da će i ovdje u Čakovcu primiti pehare i priznanja, dok će se po prvi puta u Hrvatskoj dodijeliti nagrada treneru. Treneri su jako važni u boksu, kao i u svakom drugom sportu. Zato ćemo pehar, plaketu i nagradu uručiti i treneru čiji će učenici osvojiti najviše trofeja – kazao je Kostel.
Od naših natjecatelja nastupit će Fabijan Lesjak iz Ivanovca i Toni Kraljić iz Savske Vesi.
-Sada sam viceprvak Hrvatske, nadam se da ću na domaćem terenu biti najbolji i konačno postati prvak države – kazao je Fabijan na konferenciji za novinare.
-Ovakve manifestacije, pa i boks općenito, značajne su za razvoj mladog čovjeka. On tu stiče psihofizičku stabilnost, samopouzdanje, pravilno se razvija, socijalizira se u društu, stiče prijatelje i radne navike – dodao je Ante Čonda.
Inače, čkovečki Boksački klub u listopadu ove godine navršit će pet godina djelovanja i doista se ima čime ponositi. Ima jednu od najljepših i najopremljenijih dvorana u Hrvatskoj, prije korone tu je vježbalo osamdesetak djece, ima dobru trenerski ekipu i čak 5 državnih prvaka.
Stoga ponavljamo poziv iz Kosačkog kluba, rezervirajte si vrijeme i dođite od 6. do 8. svibnja u Čakovec na Državno prvenstvo za mlađe uzraste. Imat ćete što vidjeti!
Na inicijativu načelnika Općine Mala Subotica Valentina Škvorca i ravnateljice Osnovne škole Tomaša Goričanca Mala Subotica Željke Štampar Zamuda održan je sastanak na kojem su nazočili župan Međimurske županije Matija Posavec te privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu dr.sc. Blaženka Novak.
Projektantica Eleonora Bedeković prezentirala je idejno rješenje dogradnje OŠ Tomaša Goričanca Mala Subotica koje je izradilo poduzeće Nord-ing d.o.o. iz Čakovca. Na taj način riješili bi jedno od gorućih pitanja u Osnovnoj školi Tomaša Goričanca Mala Subotica, a to je dobivanje dodatnih učionica i kabineta za provođenje jednosmjenske nastave u matičnoj školi.
Učenici, roditelji i zaposlenici škole s nestrpljenjem iščekuju daljnji razvoj situacije i pronalazak rješenja oko financiranja ovog značajnog projekta.
Danas su četvrtaši Područne škole Držimurec – Strelec sudjelovali na zabavnoj radionici „Kao prvo – zagonetno drvo” održanoj u sklopu projekta Eco Bridge „Restauration of ecological diversity in the border area of Međimurje and Zala County”. Uz pomoć “Stričeka Bobeka” izrađivali su različite predmete od drva, a jako puno su i naučili. Koliko uzbudljivo im je bilo pogledajte na fotografijama!
Autor ovog priloga 77- godišnju Dragicu Kolenić poznaje punih 45 godina kada mu je u Kotoribi bila susjeda u stambenoj zgradi u Murskoj ulici 2. Bio je njezin pacijent u Zdravstvenoj ambulanti u Kotoribi kamo se odlazilo s respektom, a kao susjedu zna po tome, što joj nikada neće zaboraviti kako je svako večer dolazila kupati njegova tek rođenog sina. – Oh, koliko je bilo takvih okupanih koji su danas uglednici diljem Međimurja i šire -reći će na to Dragica. Kao susjedi smo imali prilike mnogo razgovarati svaki o svojem poslu, a njezine su me priče iz struke i terena, koja je kao patronažna sestra obilazila jednostavno opčinile, izazvale su u meni divljenje pogotovo kada sam s njom i ekipom obilazio u ulozi novinara teren da se osobno u ime javnosti uvjerim kako ti ljudi, te žena, ta struka radi „rudarski posao”.
Dragica Kolenić
Kada sam je ovih dana posjetio pitao sam je bi li se složila s konstatacijom da bi se o njoj i njezinim djelima na području zdravstva i socijale mogla napisati knjiga s više stotina stranica, skromno je klimnula glavom. A skromnost joj je bila vrlina kao i cijeloj obitelji Vojvoda u Donjem Vidovcu, gdje je rođena i odakle je po završetku srednje medicinske škole krenula u svoj dugogodišnji predani sestrinski rad i svoj utjecaj u sredinama u kojima je radila, a bile su to redom Očni odjel KB Sestara milosrdnica u Zagrebu, ambulantne i patronažne sestre u Kotoribi i Donjem Vidovcu i najposlije 27 godina kao glavne sestre Hitne medicinske pomoći te Doma zdravlja u Čakovcu odakle je rije 12 godina otišla u zasluženu mirovinu. Često je na neka pitanja odgovore tražila u ukoričenim novinskim člancima, fotografijama koji sežu od Donjeg Vidovca, preko Čakovca, Zagreba do Benina u Africi gdje je bila u humanoj misiji…..
U naponu snage
Kroz sve to vrijeme ostvarivala je brojna stručna i ina dostignuća, a na tom putu je doživjela i preživjela lijepe i manje lijepe trenutke koje ju danas čine ponosnom jer drži kako je svoju misiju u zdravstvu časno okončala. – I kada bi danas krenula u nove izazove koračala bi utabanim stazama jer svaki korak na njoj ima svoje pokriće – rekla je ponosno.
Jedan od novinskih isječaka
Danas u RH nema zdravstvenih djelatnika srednje i starije životne dobi koji nije čuo za Dragicu Kolenić, sestru Dragicu, jer je njezin utjecaj bio u svim porama zdravstva od državne do lokalne razine, a kroz sve to vrijeme se dodatno i uz rad educirala. Iz tih stotinjak i više stranica knjige o njoj, istrgnuli bi isječak koji govori mnogo, gotovo sve:”Za postignute rezultate u razvoju sestrinstva 1996. godine godine ju je Društvo medicinskih sestara RH nagradilo srebrnom sestrinskom značkom u kategoriji „Najbolja medicinska sestra”.- Iza toga se kriju godine rada u sestrinstvu, rad s pacijentima na terenu, ali i u sestrinskom menadžmentu. U svemu tome sam uspjela samo zato jer sam voljela posao koji sam kao „deklja” odabrala, a sve to vrijeme su me podržavali u mojoj obitelji u Donjem Vidovcu, udajom suprug Juraj(op.a dipl. politolog) u kasnijoj fazi sinovi Dražen i Zvonimir(op. a. radiolog krenuvši njezinim stopama), danas su tu još i najbolje snahe Tihana i Natalija, a i unuci Borna i Greta znaju da je baka Dragica radila za nju najljepši i najhumaniji poziv na svijetu.
S misije u Beninima
Svaki puta kada smo se sretali dičili ste se nečim novim u struci?
– Za tim novim sam uvijek težila, a s namjerom poboljšanja uvjeta rada i pružanja što kvalitetnije usluge bolesnicima. Cijeli svoj radni vijek, a i danas, pratila sam najnovija dostignuća u medicini i tehnici – kaže. Nije zaboravila 1975. godinu kada je već u ono vrijeme s aktivima žena u donjem Međimurju i mjesnim aktivistima prikupljala donacije za opremanje ambulanti za bolje uvjete rada, a to je činila i za zdravstvene institucije u Čakovcu pogotovo kada je 2001. godine postala glavnom sestrom Doma zdravlja Čakovec, dužnosti koja joj je opteretila s problemima zdravstva koji još i danas traju, a fokusirajući se na kolegice uvijek je govorila kako one uvijek moraju imati jedan zajednički cilj- kako pomoći bolesnoj osobi jer sestrinstvo podrazumijeva požrtvovni rad i samozatajnost.
U poziciji ste da danas onima u školskim klupama medicinske struke uputite poruku, isto kao i onima koji će još dugo kaskati za vama ?
– Drage, mlade kolegice i kolege, izabrali ste, po osobnom mišljenju najljepše zanimanje. Budite ustrajni i uspjesi neće izostati jer imate zavidnu razinu visokoobrazovnih ustanova i mogućnosti napretka u struci- poručila je.
Previranje po prošlosti
Uvijek ste govorili, govorite i danas…?
– Bolesnici ne mogu bez medicinskih sestara, liječnici ne mogu bez medicinskih sestara. Zato sam sretna što sam stekla i imam veliki krug prijatelja i rođaka koji me često pitaju za razne savjete iz moje struke. Volim im pomoći svojim znanjem i iskustvom- rekla je za kraj s ponosom, a potom nas upitala ima li još prostora da spomene one ljude koji su u povojima njezina rada bili s njom i uz nju ?
Dakako: – Prvi šef mi je bio liječnik Valent Percač koji i danas kao umirovljenik živi u Kotoribi, a prva kolegica s posla u donjem Međimurju mi je bila Elizabeta Dominić koja također kao umirovljenica živi u Kotoribi. Kada povučete crtu ispod svega, imena ovih dvoje zaslužuju veći broj nagrada nego su primili u svom radnom vijeku.
Sa suprugom pred obiteljskom kućom
Što vam znači ova nagrada ?
– Obično dobitnici kažu točku na „i”. Ja ću reći da će me uvijek obvezivati jer živim devizu „jednom zdravstveni djelatni, zauvijek zdravstveni djelatnik”. Hvala onima koji su iz mnoštva radnih rezultata i uspjeha „iščeprkali” ono kratko koje kao takvo zaslužuje nagradu. Hvala svima koji su prijedlog podržali!
Čestitke i u ime našeg portala u čije ime sam obećao kako ćemo u dom Kolenićevih ponovo doći jer se tu krije nepresušno vrelo minulog vremena Dragice i njezinog Juraja.
Svatko tko želi u petak navečer može razgovarati o smrti u Kafiću smrti u Koprivnici. Neobičan susret organiziraju obrt Mudro drvo te udruga za promociju mentalnog zdravlja Srčika. Voditeljice Kafića smrti su Sanja Suton, profesorica filozofije, i Dijana Mateša, psihoterapeutkinja, prenosi Danica.hr.
Kako tumače organizatorice, u Kafiću smrti se ljudi sastaju da uz kavu ili čaj i kolač razgovaraju o smrti. Stoga bi ispravniji naziv Kafića smrti bi bio “Uz kavu o smrti”.
“Cilj Kafića smrti je zapravo da slavimo život, da postanemo svjesniji da su naši životi konačni i da potaknemo ljude da svoje živote žive što punije i ljepše mogu. Oni su usmjereni očuvanju mentalnog zdravlja”, ističu organizatorice.
Kafić smrti (Death Café) je franšiza koju su pokrenuli Jon Underwood i Sue Barsky Reid, prema idejama koje je razradio antropolog Bernard Crettaz. Održavaju od 2011. godine. Zasad ih je održano 14.009 u 81 zemlji širom svijeta.
“U Hrvatskoj ih je održano nekoliko u Zagrebu i Rijeci, a naš koprivnički Kafić smrti je najdugovječniji i koliko znamo, jedini koji je trenutno aktivan. Za organizaciju potrebno se učlaniti u Death Café franšizu, proučiti protokol i krenuti. Nadamo se da će nam se još netko pridružiti u toj namjeri”, kažu.
Susreti se organiziraju isključivo na volonterskoj bazi i neprofitna su događanja. Nemaju čvrstu strukturu niti predavanja, već voditelji otvore temu i dopuste da sudionici slobodno razgovaraju o smrti. U Koprivnici je dosad održano desetak takvih susreta.
“Kod organizacije Kafića smrti odnedavno surađujemo s Udrugom volontera palijativne i hospicijske skrbi ‘Dignitate’ i koprivničkom podružnicom Liječničke komore. Time želimo potaknuti ljude koji su često izloženi smrti i umiranju da progovaraju o svojim iskustvima i time čuvaju svoje mentalno zdravlje.
Kafići smrti su prepoznati kao vrijedni i održavaju se uz potporu Grada Koprivnice“, tumače u koprivničkom obrtu Mudro drvo.
Sljedeći Kafić smrti, dakle, održat će se u petak, 29. travnja, u koprivničkoj Pivnici Kraluš u 19 sati. Broj sudionika je ograničen, a prijave se primaju na [email protected].
