Ne trebamo strahovati od nestašice hrane, kazao je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović u središnjem Dnevniku HTV-a.

Objašnjava da se radi o blagodatima zajedničkog tržišta EU-a gdje u jednoj državi postoji npr. veća samodostatnost s biljnim proizvodima, a u drugoj sa životinjskim. Možda u nekom lancu negdje ‘sitno pukne’, ali zato globalno nestašice ne bi trebalo biti, kazao je i dodao će cijene sigurno još uvijek rasti.

Teško je reći bi li cijene hrane prestale rasti ili počele padati odmah nakon zaustavljanja rata u Ukrajini, kazao je Jakopović. No smatra da bi cijene mogle padati u slučaju “otvaranja” velikih količina žitarica koje su sada blokirane u Ukrajini.

– Radi se o 20 milijuna tona, a u Hrvatskoj se npr. proizvede godišnje milijun tona žitarica, dodao je i kao drugi bitan segment spomenuo “energiju koja bi na ovaj ili onaj način kroz Rusiju morala doći u Europu, odnosno radi se o psihološkom smanjenju rata plina koji onda utječe na sve ostale sektore – smatra.

Poljoprivrednici i ribari su u okviru travanjskog Vladinog paketa mjera, kako bi se spriječilo povećanje cijena hrane, dobili oko 250 milijuna kuna. Jakopović ističe da je travanjski paket mjera bio usmjeren prema građanstvu i prema umirovljeicima.

– Stoga je i ovih 5% koje je išlo za poljoprivredu direktno, odnosno 200 – 250 milijuna, uglavnom bilo usmjereno za umjetna gnojiva. Svaka pomoć, kaže, dobrodošla je. Stočarski i mljekarski sektori su u ovome trenutku izuzetno ugroženi. Znamo da je u posljednja dva mjeseca bio rast na otkupnim stanicama, ali je taj rast od 15 do 40 lipa, dok je u trgovinama bio rast od 4 do 5 kuna za litru mlijeka, kazao je Jakopović za HRT.

Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.

I dok se u Međimurju naveliko radi na rekonstrukciji i restauraciji svih povjesih spomenika i lokaliteta, onaj jedini nulte kategorije na području naše županije, ostaje zapušten i neprepoznat. Na taj veliki propust tijekom 10. sjednice Općinskog vijeća Općine Šenkovec održane 12. svibnja 2022. godine upozorila je vijećnica Jelena Fuss. Svoje pitanje uputila je načelniku općine Robertu Megliću.

– Imam pitanje u vezi našeg kulturno-povijesnog spomenika nulte kategorije, odnosno, o kapelici Sv. Jelene. Vjerujem da više od polovica naših mještana nije bila u toj kapelici, nije upoznala i nije vidjela gotičke freske iz 14. stoljeća koje su stvarali talijanski majstori. To je jedan od najvažnijih kulturno-povijesnih spomenika izuzev Starog grada. Ljudi odlaze u mnoge druge države kako bi upoznali povijesti i kulturu drugih krajeva, a mi imamo vrhunsko povijesno djelo za koje čak ni ne znamo! Zanima me ima li nade da Šenkovec bude poznat kao važan povijesni lokalitet, da kapela Sv. Jelene bude pristupačna mještanima, djeci i turistima? Hoće li Šenkovec ikad biti prepoznat po toj  toj vrednoti? Voljela bih da se ta znamenitost otvori i da barem jednom tjedno bude pristupačna posjetiteljima. Ona ima potencijala da postane turistička atrakcija. Te freske mogle bi biti dio identiteta naše općine i smatram da je bitno da se povežemo s muzejem i Županijom, bila je oštra vijećnica Fuss.

Na njezino pitanje odgovorio je sam načelnik R. Meglić.
– Točno je. Ovo je jedini spomenik nulte kategorije u Međimurju. Razgovarao sam s ravnateljicom muzeja Mašom Hrustek Sobočan. Velika većina nas sudjelovala je na 455. godišnjici kapelice, no osim velikih obećanja, napravilo se nažalost nije ništa. Vlasnik lokaliteta je Međimurska županija. Razgovarao sam o tome sa županom Matijom Posavcem, no zasad nema značajnijih koraka da se išta poduzme u tom smjeru, isticao je R. Meglić.

U raspravu su se uključili i drugi vijećnici, no J. Fuss i dalje je vodila riječ.
– Nemojmo dozvoliti da se žičana ograda od četiri metra ispred tako vrijednog spomenika otvara samo jednom godišnje. Jedno je ući u kapelu i pogledati sliku, a nešto sasvim drugo ono kad bi ti netko ispričao našu bogatu povijest i kontekst nastanka ove građevine.Trebamo nastojati da se to taj spomenik otvori barem za naše mještane. Pogledajte samo crkvu Sv. Jeronima u Štrigovi, od nje su napravili atrakciju! Zašto to ne bi mogli i mi? Jako sam razočarana radom Turističke zajednice Međimurske županije. Kada autobusi idu od Štrigove do Donjeg Međimurja i posjećuje kulturne spomenike i lokalitete, oni preskoče Šenkovec i našu kapelu! Oko tog se pitanja moramo potruditi, nastavila je Fuss.

Unatoč slaganju svih da bi se kapela trebala pretvoriti u turističku lokaciju, ruke su Općine vezane. Ostaje vidjeti hoće li agitiranje općinskih čelnika kod Međimurske županije uroditi plodom, a kapelica Sv. Jelene otvoriti svoja vrata.

– Kapelica svete Jelene u Šenkovcu otvorena je za posjet svim posjetiteljima svaki dan u tjednu od ponedjeljka do petka, u radno vrijeme Muzeja Međimurja. Za posjet kapelici potrebno se unaprijed najaviti na telefon ili e-mail muzeja (313 -499; [email protected]) – poručju iz Muzeja Međimurja Čakovec.

Grad Mursko Središće još je 2020. godine pokrenuo projekt izgradnje pješačko biciklističke staze uz državnu cestu D 209 od Slemenica do Murskog Središća. Cesta D209 najfrekventnija je ruta i glavni pravac teretnih vozila prema graničnom prijevozu s Republikom Slovenijom. Cilj je ove inicijative koja je urodila plodom osigurati sigurnost pješacima i biciklistima na dionici dugoj gotovo osam kilometara, na kojoj dosad nije postojala pješačko-biciklistička staza. Projektnom dokumentacijom predviđeno je da se pješačko-biciklistička staza izgradi s obje strane ceste. Trenutno su u tijeku radovi u Žiškovcu te je postavljenja privremena regulacija prometa semaforima.

– Trenutno radimo na postavljanju cijevi za odvodnju oborinskih voda te zamjenu materijala za postavljanje biciklističke staze. Radovi će se izvoditi po etapama, ali predviđamo da će sveukupno za izgradnju staze od Slemenica do Murskog Središća biti potrebna najmanje godina dana. Koliko zasad znamo, na ovoj dionici u Žiškovcu radit ćemo pet mjeseci, rekli su nam radnici na lokaciji.
Budući da su radovi tek započeli, ali i s obzirom na to da će oni potrajati, sve vozače mole za strpljenje i opreznost.