U 70. godini života umro je Srećko Bogdan Čeči. Bio je međimurska nogometna legenda ostavivši trajan trag u dresu zagrebačkog Dinama, uz desetak nastupa za reprezentaciju bivše države i Hrvatske, a imao je i bogat trenerski put.
Nogometni put je započeo u Rudaru iz Murskog Središća, a zatim je igrao za MTČ iz Čakovca. Od 1975. godine igrao je u zagrebačkom Dinamu gdje je ostao do 1985. godine. Za Dinamo je odigrao ukupno 595 utakmica i zabio 125 pogodaka.S Dinamom osvojio je prvenstvo 1981./82. te kupove 1979./80., 1982./83. godine. U inozemstvu nastupao je za njemački klub Karlsruher SC od 1985. do 1993. godine, gdje je odigrao oko 450 utakmica.
Za nogometnu reprezentaciju bivše države odigrao je 11 utakmica. Prvi puta je nastupio 1977. godine u Bogoti protiv Kolumbije, a posljednji puta 1983. godine u Luksemburgu protiv tadašnje SR Njemačke. Za Hrvatsku je odigrao dvije utakmice i postigao jedan pogodak. Nastupio je 1990. godine protiv Rumunjske i 1991. godine protiv Slovenije.
Ostavši u Karlsruheu nakon završetka igračke karijere nastavio je u Karlsruher SC-u kao direktor omladinske škole i trener juniora (od 1993. do 1996. godine) te pomoćni trener seniora od 1996. do 2000. godine. Trener je VfR Mannheima u sezoni 2001./02. a NK Inter-Zaprešić trenirao je 2005. – 2006. godine te nakon izborenog plasmana vodio je Inter u Europi u dvije utakmice protiv beogradske Crvene zvezde. Od sezone 2007./08. bio je trener HNK Segeste iz Siska u 2. HNL. U sezoni 2009./10. je bio trener Međimurja u 1. HNL. U sezoni 2010./11. trenirao je NK Savski Marof, a poslije je preuzeo voditeljstvo Škole nogometa i juniorske momčadi Intera iz Zaprešića.
Na Dan međimurskog nogometa 2024. godine dobio je priznanje za razvoj i promociju međimurskog nogometa.
Na nedavnoj Plavoj noći u Čakovcu bio je među dobitnicima zahvalnica za svoj ogroman doprinos u plavom dresu.
Odlazak legendarnog Čečija veliki je gubitak za međimursku nogometnu obitelj. Njegovim najbližima, prijateljima i svima koji su ga podržavali na njegovom nogometnom putu u ime naše redakcije izražavamo iskrenu i duboku sućut.
Učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec, Fran Janči i Ivano Lukačević, ostvarili su zapažen uspjeh na MetaMath tečaju natjecateljske matematike u 2025. godini, a njihov trud, znanje i postignuti rezultat prepoznalo je i nagradilo Hrvatsko matematičko društvo.
Velike čestitke upućene su i mentorima, profesorici Tamari Srnec i profesoru Nikoli Lepenu, na predanom radu i podršci učenicima.
Iz škole ističu kako su ponosni na uspjeh svojih učenika te naglašavaju važnost stvaranja okruženja u kojem se prepoznaju, razvijaju i potiču talentirani učenici na putu prema izvrsnosti.
U multimedijskoj dvorani Knjižnice „Nikola Zrinski“ u Čakovcu, 7. travnja je u sklopu obilježavanja Svjetskog dana Roma održana Večer romske poezije na kojoj su mladi kreativci interpretacijama podijelili svoje stihove i doživljaje.
U programu su sudjelovali učenici osnovnih škola iz Pribislavca, Macinca, Kuršanca, Male Subotice i Orehovice. Mladi sudionici koji su se predstavili svojim literarnim radovima su Doroteja Cikatić, Paulina Oršoš, Rihanna Oršoš, Ivana Balog, Lea Balog, Natalija Oršoš, Doris Ignac, Narin Muršić, Antonio Telesmanić, Elvira Ignac, Kemal Oršuš, Patricio Oršuš, Isabela Bedić, Sabina Ignac, Jasmina Oršoš, Josipa Balog, Julia Balog i Iva Ignac.
Posjetiteljima i izvođačima obratio se zamjenik župana Međimurske županije iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Elvis Kralj, ujedno i inicijator ovoga programa, te istaknuo ponos na dosege mladih autora: „Ovo je prva večer romske poezije – večer koja nije samo okupljanje, već susret srca, riječi i priča koje nas povezuju i nadahnjuju. U vašim pjesmama i pričama ne rađa se samo umjetnost, već i nada te budućnost koju zajedno gradimo“, rekao je te ohrabrio mlade pisce poželjevši im mnogo uspjeha u daljnjem školovanju i umjetničkom stvaralaštvu, a kao zahvalu za sudjelovanje podijelio je pohvalnice svim predstavnicima škola koje su sudjelovale u današnjoj večeri.
Večer romske poezije pokazala je važnost otvaranja prostora mladim talentima za umjetničko izražavanje, ali i važnost zajedničkog djelovanja u očuvanju kulturne raznolikosti u našem kraju kojeg krase tolerancija, poštivanje različitosti i uključivost.
Čakovečki chef Matija Bogdan (33) sutra kreće u avanturu života i pokušat će postati prvi Međimurec i prvi kuhar koji se popeo na Mount Everest. Najviša planina svijeta najveći je i najekstremniji alpinistički izazov, a njezinih 8.849 metara dosada je svladalo samo osmero Hrvata, pri čemu je kao prvi u tome uspio legendarni Stipe Božić 1979.godine. Matiju bi do baznog logora na visini od 5.364 metara trebali pratiti otac Romano, poznati čakovečki kazališni redatelj i djevojka Lucija Koren. Nakon toga će se, u pratnji svog šerpe, aklimatizirati sljedećih nekoliko tjedana na nekoliko visinskih kampova, prije nego što pokuša završni uspon. U razgovoru s Matijom željeli smo doznati nešto više o ekstremnom poduhvatu koji mu predstoji, kao i o razlozima koji su ga naveli na to, s obzirom da je vrlo uspješnu karijeru izgradio u nečemu posve drugačijem, pa je danas jedno od vodećih imena hrvatske kulinarske scene.
-Ljubav prema planinarstvu traje od malih nogu. Kao klinci na more smo odlazili s bakom i djedom, ali s roditeljima i njihovim frendovima smo ljeti uvijek išli u planine. Tako da još od dječačkih dana pamtim uspone po alpskim vrhovima u Austriji i Sloveniji, na Tatre u Slovačkoj, Durmitor u Crnoj Gori i drugdje. Kad su došle tinejđerske godine planine su zamijenili glazbeni festivali i drugi izlasci s društvom, ali sam im se, nakon desetak godina pauze, ponovno vratio kad sam, prije nekoliko godina, iz Londona došao doma. Počelo je s Triglavom kao starom ljubavi, nakon čega su uslijedili Grossglockner i Matterhorn s kojima se ljestvica polako podizala. Sve dok me ta strast 2024. godine nije odvela na 6.812 metara visoki Ama Dablam u Himalajama. Bila je to ozbiljna ekspedicija koja je trajala 40 dana, jer se radi o jednom od tehnički najtežih uspona na svijetu. Nakon što sam to savladao u meni je počela sazrijevati želja da se pokušam popeti na jedan od osam tisućaka kojih je 14 na svijetu. U mojim prvim razmišljanjima bio je Manaslu, osma najviša planina svijeta. Ona je nekako najpristupačnija, pa i financijski, što nije nezanemarivo, jer su te ekspedicije ekstremno skupe. Ali unatrag godinu dana sve se nekako počelo slagati na način da ipak pokušam uspon na Mount Everest. Iako je to bila svojevrsna organizacijska i logistička noćna mora uspio sam pronaći način za zatvaranje financijske konstrukcije teške oko 70.000 eura te sam zahvalan svim sponzorima i donatorima na pomoći koju si mi pružili, neovisno o tome što im nitko ne može garantirati da ću uspjeti stići do samog vrha. Jednako tako zahvaljujem na podršci Međimurskoj županiji i Gradu Čakovcu koje ću s ponosom predstavljati kao prvi Čakovčanec i Međimurec koji će, prema dostupnim informacijama, kročiti iznad osam tisuća metara, a ako u tome uspijem biti ću i najmlađi Hrvat koji je to ostvario, objašnjava nam motive zbog kojih se odlučio na ovaj poduhvat Matija.
Izvrsnost je oduvijek bila njegova nit vodilja u poslu kojim se bavi, pa ne čudi što je tako pristupio i ovom velikom izazovu.
-Moja životna priča je većini poznata. Na drugoj godini Filozofskog fakulteta shvatio sam da želim nešto drugačije i u travnju 2014. godine otišao sam u San Francisco na četveromjesečno stažiranje kod chefa Daniela Pattersona u restoranu Coi s 2 Michelinove zvjezdice. Uslijedilo je petogodišnje školovanje u restoranu Ledbury u Londonu s 3 Michelinove zvjezdice gdje sam, kod chefa Bretta Grahama, došao do pozicije sous chefa, kao jedini Hrvat koji je to ostvario. Znanje i iskustvo stjecao sam i u kultnim restoranima Jane u Antwerpenu i AT u Parizu. Sve to me, po povratku kući 2020. godine, dovelo na mjesto head chefa zagrebačkog restorana Mano, a danas sam executive chef Aminessovih restorana na Krku i Korčuli, u najkraćim crtama o neobično bogatoj karijeri za osobu njegovih godina govori Matija koji je prošle godine proglašen i hrvatskim chefom godine. S obzirom na trud koji je u sve to uložen, ne čudi što je Matija pokazao jednaku upornost u pripremama za pohod na Mount Everest.
-Samo u zadnjoj fazi treninga odradio sam 1.247 kilometara trčanja i 1.215 kilometara vožnje biciklom. Iza mene je i 4.205 minuta hodanja po stepenicama s adekvatnom težinom te 213 treninga snage. Sve to dovelo me do potrebne fizičke spreme, što naravno na mene pozitivno utječe i mentalno. Sve su to nužni preduvjeti za ovakvu ekspediciju, jer iznad 8.000 metara ulaziti u tzv. zonu smrti za koju ljudski organizam mora biti potpuno pripremljen da bi izdržao napore koji ga očekuju. Radi toga je i cijela ekspedicija podijeljena u tri faze. Po slijetanju u Kathmandu sastajem se sa svojom logističkom ekipom da bi još jednom prošli sve detalje ekspedicije, uključujući i eventualnu evakuaciju helikopterom u slučaju nužde. Potom odlazimo do Lukle, najopasnijeg aerodroma na svijetu odakle nas čeka oko 100 kilometara pješice do baznog kampa. Tu ću se oprostiti sa svojom pratnjom i tada započinje procese od četrdesetak dana visinskih rotacija kroz nekoliko kampova kako bi se što bolje aklimatizirao. Penjat ću se jednom od najopasnijih ruta, tzv. South Col pravcem koji odmah nakon baznog logora vodi preko Khumbu Icefalla, svojevrsne ledne rijeke u kojoj se ogromni blokovi leda neprestano pomiču. Veliki je izazov i Lhotse Face sekcija planine koju čini čisti plavi led pod 80 stupnjeva nagiba. Predviđeno je da na finalni uspon krenemo 52. dana ekspedicije, a veći dio pohoda odvijat će se u noćnim satima kako bi do vrha stigli ujutro, jer nas čeka i povratak koji je često smrtonosniji od samog uspona, budući da tijelo ne može predugo podnijeti manjak kisika, bez obzira na suplementarni kisik koji nosimo sa sobom, objašnjava detalje uspona na najviši vrh svijeta Matija.
Zanimalo nas je kako je reagirala njegova okolina i ima li straha uoči ovog zastrašujućeg uspona.
-Naravno da su i meni kroz glavu prolazila brojna pitanja, ali sada sam posve miran i siguran u sebe. Moj karakter je takav da sam uvijek težio pomicanju granica, kako u kulinarstvu, tako i osobnih. To me uostalom i dovelo do ovakve odluke, iako sam spreman na to da uspon možda neću uspjeti završiti ako vremenski ili neki drugi uvjeti to ne budu dozvoljavali. Kod mojih najbližih, obitelji i prijatelja, sigurno ima zabrinutosti, uostalom dio službene procedure je i pisanje oporuke, ali oni dobro znaju kakav sam i uvijek su me podržavali u nastojanju da ostvarim svoje ambicije i snove. Nadam se da će ovaj poduhvat, koji je u mnogo aspekata povijesni, biti kraj moje penjačke karijere, iako se sa mnom nikada ne zna. Ipak, mislim da će nakon ovog poduhvata doći red i za uspon na najviše kulinarske vrhunce, mada sam u profesiji već mnogo toga ostvario. S Markom Palfijem radim na dva projekta u Zagrebu, u jednom od njih trebalo bi nam se pridružiti još jedno poznato ime naše kulinarske scene i to će biti moj novi izazov. Vjerujem da će mi uspon na Mount Everest omogućiti da se potpuno resetiram i vratim svom poslu kao novoj ljubavi, maksimalno motiviran za sve ono što je preda mnom, s mnogo optimizma u budućnost gleda mladi čakovečki chef.
Na kraju razgovora u naše, a vjerujemo i u ime svih vas poželjeli smo mu da ostvari svoj san i ambiciju te da kao prvi Međimurec zakorači na Mount Everest, a potom nas nastavi oduševljavati svojim kulinarskim kreacijama.
Predsjednik Vatrogasne zajednice Općine Štrigova Aleksandar Karlovčec potpisao je danas javni poziv za izbor i imenovanje općinskog vatrogasnog zapovjednika. Budući zpovjednik, uz ostalo, mora biti hrvatski državljanin, imati barem srednju stručnu spremu, barem zvanje vatrogasnog časnika i najmanje 3 godine iskustva na poslovima vatrogasc s posebnim ovlastima i odgovornostima. Bira se na mandat od 5 godina.
Evo sada i javnog poziva za izbor općinskog vatrogasnog zapovjednika, kojeg objavljujemo u cjelosti:
Na temelju članka 26. Zakona o vatrogastvu (N.N.br.125/19, 114/22, 155/23) i članka 15. i članka 20. Pravilnika o postupku izbora gradskog, područnog odnosno općinskog vatrogasnog zapovjednika i zamjenika gradskog, područnog odnosno općinskog vatrogasnog zapovjednika (N.N.br. 39/21) te članka 40. Statuta Vatrogasne zajednice općine Štrigova, Predsjedništvo Vatrogasne zajednice općine Štrigova raspisuje
JAVNI POZIV
Za izbor i imenovanje općinskog vatrogasnog zapovjednika Dobrovoljno obavlja mandat na 5 godina
Sukladno članku 51. Zakonu o vatrogastvu (N.N.br. 125/19, 114/22, 155/23) kandidat treba ispunjavati niže navedene uvjete: 1. Da ima hrvatsko državljanstvo 2. Najmanje srednja stručna sprema 3. Najmanje zvanje vatrogasnog časnika 4. Najmanje 3 godine iskustva na poslovima vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima
Sukladno članku 41. stavak 1. točka 4. i 5. Zakona o vatrogastvu (N.N.br. 125/19, 114/22, 155/23) kandidati moraju ispunjavati sljedeće uvjete: 1. Da nije kažnjavan/a za kaznena djela protiv života i tijela (glava X.), kaznena djela protiv opće sigurnosti (glava XXI.), kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.), i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), a koja su propisana Kaznenim zakonom (N.N.br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18), 2. Da nije kažnjavan/a za kaznena djela protiv života tijela (glava X.), kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine (glava XX.), i kaznena djela protiv službene dužnosti (glava XXV.), a koja su propisana Kaznenim zakonom (N.N.br. 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 77/11 i 143/12).
Uz pismenu prijavu koja treba biti vlastito ručno potpisana treba priložiti presliku sljedećih dokumenata: 1. Životopis 2. Dokaz o stečenoj stručnoj spremi (svjedodžba ili diploma) 3. Uvjerenje o stečenom zvanju u vatrogastvu 4. Uvjerenje o položenom stručnom ispitu za vatrogasce s posebnim ovlastima i odgovornostima 5. Uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje vatrogasne djelatnosti 6. Potvrda o neprekidnom obavljanju poslova vatrogasca s posebnim ovlastima i odgovornostima u trajanju od najmanje 3 prethodne godine.
Vatrogasna zajednica općine Štrigova će po službenoj dužnosti pribaviti uvjerenje o nekažnjavanosti sukladno članku 41. stavku 1, točka 4. i 5. Zakona o vatrogastvu (N.N.br. 125/19, 114/22 i 155/23).
Ostali uvjeti koje kandidati moraju ispunjavati: 1. Imaju prebivalište na području općine Štrigova 2. Dolaze iz redova članica DVD-a na području VZO Štrigova 3. Vozačka dozvola B kategorije
Svi dostavljeni podaci kandidata obrađivat će se samo u svrhu provedbe ovog javnog poziva.
Odabrani kandidati prije dostave prijedloga općinskom načelniku za imenovanje će trebati predočiti originale traženih dokumenata. Javni poziv bit će poslan na službene e-mail adrese vatrogasnih društava članica VZO Štrigova te objavljen na internetskim stranicama Općine Štrigova i na stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice.
Prijave na javni poziv uz obaveznu dokumentaciju dostavljaju se u roku 8 dana od objave javnog poziva putem pošte na adresu:
Vatrogasna zajednica općine Štrigova, Štrigova 101, 40312 Štrigova, uz naznaku: „Za javni poziv – općinski vatrogasni zapovjednik” Danom objave javnog poziva smatra se dan objave istog na internetskim stranicama Općine Štrigova i na stranicama Hrvatske vatrogasne zajednice.
Sukladno članku 13. Zakonu o ravnopravnosti spolova (N.N.br. 82/08 i 69/17) na javni poziv se mogu javiti osobe oba spolova.
Urednom prijavom smatra se prijava koja sadrži sve dokumente navedene u ovom javnom pozivu.
Načelnik Općine Strahoninec, Franjo Lehkec, izvjestio nas je da je gotov idejni projekat Doma za starije i nemoćne osobe Strahoninec, za koji već dugo traje veliko zanimanje mještana. Arhitektonski opis građevine napravio je Maoring d.o.o. iz Varaždina.
-Dom je već ucrtan u prostorni plan Općine i nalazit će se s desne strane puta od Poljske ulice prema Savskoj Vesi (gdje je sada bila vuzmenka). Idejno rješenje je prvi korak prema lokacijskoj dozvoli, a ona uvjet za dobivanje državnog zemljišta – kazao je načelnik Lehkec.
Načelnik Franjo Lehkec i župan Matija Posavec na lokaciji budućeg doma za starije osobe
Za projekt novog Doma za starije i nemoćne osobe zainteresirao se i župan Međimurske županije, Matija Posavec, koji je obišao teren i obećao svu potrebnu pomoć kod kandidiranje Doma na natječaj za državni, odnosno europski novac.
Iako su mnogi sumnjali u to, čini se da počinje realizacija ovog značajnog projekta.
Inače, od načelnika Franje Lekeca smo danas čuli da je ovo državno zemljište dovoljno veliko da se, uz starački dom, sagradi i sve potrebniji novi dječji vrtić.
Općina Pribislavec poziva mještane da, sukladno Odluci Općinskog vijeća, preuzmu poklon kartice u vrijednosti od 40,00 eura.
Uvjeti za ostvarivanje prava na poklon karticu: • umirovljenici s područja Općine Pribislavec • osobe s područja Općine Pribislavec koje su navršile 65 godina i nemaju nikakvih primanja ili imaju neki drugi vid primanja • osobe koje ostvaruju pravo na inkluzivni dodatak, a koje se svrstavaju u 1. i 2. razinu vrste i težine invaliditeta
Potrebna dokumentacija: • potvrda o visini mirovine za mjesec veljaču ili ožujak 2026. godine – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (umirovljenici) • potvrda o visini dohodaka / potvrda Porezne uprave (za osobe koje nemaju nikakvih primanja ili imaju neki drugi vid primanja) • preslika rješenja o ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak (za osobe koje ostvaruju pravo na inkluzivni dodatak, a koji se svrstavaju u 1. i 2. razinu vrste i težine invaliditeta) • preslika osobne iskaznice
OSOBE KOJE SU OSTVARILE PRAVO NA BOŽIĆNICU U 2025. GODINI NISU OBVEZNE PONOVO DOSTAVLJATI TRAŽENU DOKUMENTACIJU, VEĆ JE DOVOLJNO SAMO PRUŽITI OSOBNU ISKAZNICU NA UVID.
Podjela navedenih poklon kartica vršiti će se: • četvrtak, 9. 4. 2026. godine u vremenu od 08:00 do 14:00 sati • petak, 10. 4. 2026. godine u vremenu od 8:00 do 12:00 sati u prostoru Male dvorane Društvenog doma Pribislavec, Braće Radića 47, Pribislavec.
Još samo sutra, u srijedu, možete predati uzorke vina na ocjenjivanje za Urbanovo 2026. Uzorci su se prikupljali danas, u utorak 7. travnja u pripjepodnevnim satima te sutra, u srijedu 8. travnja od 18 do 20 sati u restoranu Terbotz u Železnoj Gori. Kotizacija za svaki prijavljeni uzorak iznosi 30 eura.
Kao što smo javljali, u sklopu manifestacije Urbanovo 2026. godine, dana 18. i 21. travnja 2026. u Štrigovi će se održati10. Međunarodno ocjenjivanje vina, Štrigova 2026.
Organizator ocjenjivanja je Općina Štrigova u suorganizaciji Društva vinogradara i vinara Međimurja “Hortus Croatiae“ Štrigova te Međimurske županije. Po deseti put pod predsjedavanjem dr.sc. Ivane Alpeza ocjenjivači će ocjenjivati uzorke koji će se natjecati u dvije grupe gdje će se i dodijeliti 7 šampiona.
Grupu A čine vina proizvedena od sorte Moslavac (Pušipel) – Šipon – Furmint, (šampionu kategoriji predikatna vina i kategoriji vina redovite berbe), dok grupu B čine vina svih ostalih sorata (šampion u kategoriji predikatna vina i kategoriji vina redovite berbe), šampion kvalitete podijelit će se i u kategoriji pjenušavih, crvenih te ružičastih vina ukoliko bude prijavljeno najmanje 8 uzoraka za svaku kategoriju.
Na osnovu postignutog broja bodova vina će dobiti sljedeća odličja: velika zlatna diploma (za vina koja postignu od 90-100 bodova), zlatna diploma (za vina koja postignu od 85 – 89,99 bodova), srebrna diploma (za vina koja postignu od 80 – 84,99 bodova), brončana diploma (za vina koja postignu od 75 – 79,99 bodova) te priznanje za sudjelovanje (za vina koja postignu 61 – 74,99 bodova).
U sklopu Međunarodnog ocjenjivanja vina održat će se i 5. nacionalno ocjenjivanje vina sorte Sauvignon. Najbolje ocjenjenom Sauvignonu organizatori dodjeljuju posebno odličje „Nagrada Franjo Lebar“ u čast jednom od doajena hrvatskog kontinentalnog vinarstva iz Železne Gore.
Zahvaljujući tvrtki Horvat univerzal d.o.o. iz Varaždinu i njezinom vlasniku Željku Horvatu svaki proizvođač koji je pošalje svoje vino na ocjenjivanje dobit će besplatnu analizu vina FTIR metodom.
Dodatne informacije možete dobiti na telefon 099/505-1636 ili e-mail [email protected] Pravilnik, prijavnica te poziv proizvođačima vina nalaze se na web stranici www.urbanovo.hr
Izrada međimurske črne pisanice nije samo obična radionica, već pravi ispit strpljenja, u što su se uvjerili učenici Srednje škole Čakovec.
Učenici su imali priliku okušati se u izradi tradicionalne pisanice pod vodstvom nositeljice ove vještine, Biserke Vučenić iz Donje Dubrave. Tijekom radionice naučili su kako se izrađuju autentični motivi, pri čemu svaka linija povučena kičicom ostaje trajna, bez mogućnosti ispravka.
Motivi na pisanicama bili su tradicionalni cvjetni, a proces izrade uključivao je i bojanje pisanica te uklanjanje voska kako bi se na kraju otkrili pažljivo izrađeni uzorci.
Prema konačnim rezultatima, trud i vrijeme uloženi u radionicu itekako su se isplatili, a učenici su izradili dojmljive primjerke međimurskih črnih pisanica.
Vuzmenke nisu samo paljenje krijesa, već dio tradicije koji okuplja ljude i prenosi običaje s generacije na generaciju. Tako je bilo i na ‘Staroj gmajni’ u Vulariji, gdje se uz vatru, druženje i smijeh posebno istaknuli kuboraši.
Dok se druženje u organizaciji Udruge mladih ‘Mladost Vularija’ uz paljenje vuzmenke sve više zahuktavalo, u pozadini je svoj dio posla odrađivao Mario Đurđek iz Totovca koji nam je i sam priznao kako rado provodi vrijeme na ‘Staroj gmajni’ budući da je većina društva iz Vularije. S iskustvom i sigurnošću pazio je na svaki korak, a pritom mu je pomagao i mlađi pomoćnik koji je s velikim zanimanjem pratio što se događa.
Upravo taj običaj dao je cijelom događaju posebnu notu. Zvuk karabita, koji se nekoć redovito mogao čuti u vrijeme blagdana, danas je rjeđi, no u ovakvim prilikama ponovno oživljava i vraća uspomene starijima, dok ga mlađi tek upoznaju.
Najmlađi su s velikim zanimanjem pratili događanja na gmajni, ali su se i sami aktivno uključili. Umjesto da provode vrijeme pred ekranima, večer su proveli na otvorenom – igrajući se, trčeći i družeći se. Takvi trenuci posebno su vrijedni jer djeca kroz njih uče o običajima i načinu života koji je nekad bio svakodnevica. Glavna poruka okupljanja bila je jasna – vratiti djecu prirodi i pokazati im koliko vrijedi vrijeme provedeno vani, u društvu drugih.
