Home Blog Page 2971

‘Labudovi’ se pripremali za Lov na labuđe pero raftingom po Uni

0

Kao dobru pripremu za skorašnji „Lov na labuđe pero“, članovi Nautičkog kluba Labud iz Preloga boravili su prošlog vikenda na raftingu na rijeci Uni kod Bihaća. Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što u prevodu znači “jedna” ili “jedina“.

Ukupna dužina toka rijeke Une iznosi oko 212.5 kilometara a rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode. Članovi Labuda okušali su se u Green River Raftingu, a bila je to za neke i dobra veslačka priprema za skorašnji Lov na labuđe pero.

Ove će se godine Lov na labuđe pero održati dvadeset i drugi puta i to u nedjelju 3. srpnja, u jutarnjim satima. Početak je manifestacije u 9 sati, svečanost otvorenja u 10 sati, a start Lova na labuđe pero u 10,30.

Uz utrku, organizira se i natjecanje u pračkanju te natjecanje u kajaku za parove. Za dobru glazbu će se pobrinuti Andrea i Goran Šafarić. Neće nedostajati ni bogata ponuda jela i pića. I ovogodišnjem Lovu na labuđe pero, dodatak će biti predstave Kerekesh Teatra: „Ljubaf“, u petak 1. srpnja i „Pod hitno na hitnu“, u subotu 2. srpnja. Predstave će se održati neposredno uz terasu Caffe bara Marina, a ulaz je besplatan. Predstave započinju u 20,30 sati.

Bračni par Rihtarec biciklirao s unučicom Murom predivnom šetnicom

0

Imamo u čemu uživati, ponosno su nam jutros na šetnici uz rijeku Muru rekli supružnici Rihtarec, Blanka i Zlatko, iz Murskog Središća kada smo ih zatekli u „bicikliranju” murskom šetnicom u Murskom Središću. Dodali su kako to i sami povremeno rade, no sada kada im je na ljetni raspust iz Zagreba došla unučica Mura jutarnji izlasci su redovito.

Mura ih naprosto tjera kraj rijeke Mure i potiče na stalno kretanje jer je ono za sve zdravo. Mura kaže da želi zdravu baku i djeda kako bi iz naše metropole mogla što dulje dolaziti k njima.

Supružnici Rihtarec imaju četvero unučadi, 18- godišnjeg Bornu i 12-godišnjeg Ivana. Oni žive u gornjem Međimurju, Svetom Martinu na Muri, i djeca su njihovog sina Luke i supruge Karmenke, dok im kći Iva koja s obitelji živi u Zagrebu ima spomenutu 10-godišnju Muru i 3- godišnjeg Grgu. I Iva nosi prezime Rihtarec, a suprug joj je Marko Pleše.

– Imamo mi s kim i u čemu uživati – rekli su kada su sjeli pod sjenicu od trstike rekli su supružnici s čijih lica nije silazilo zadovoljstvo i sreća.

Magazin i Opća opasnost kao vrhunac drugog vikenda Ljeta uz Muru

0

Drugi vikend Ljeta uz Muru donosi nam pregršt sadržaja, a vrhunac su koncerti dva popularna hrvatska glazbena sastava. U petak u 21.00 sati je koncert grupe Magazin, a u subotu u istom terminu koncert Opće opasnosti.

Grupa Magazin djeluje već više od 40 godina i našu su glazbenu scenu obogatili s nebrojenim hitovima. Grupa Opća opasnost ove godine slavi 30 godina djelovanja, 30 godina u kojima su isporučili mnoge, svima dobro poznate rock hitove.

Prije samih koncerata publiku će zabavljati tamburaši, uoči grupe Magazin Tamburaški sastav „Frikovi“, a uoči Opće opasnosti Tamburaški sastav „Prim“.

Koncert će se održati pod šatorom na novouređenom parkiralištu kod predivne Šetnice svete Barbare.

Članovi Udruge ‘Laganini’ iz Preloga krenuli su put Vukovara

0

Desetu godinu zaredom, članovi Udruge Laganini iz Preloga, krenuli su put Vukovara. Cilj akcije „Biciklom za Vukovar“ je odati simboličnu počast žrtvama Vukovara – Grada heroja.

Ispred župne crkve Sv. Jakoba u Prelogu, u ranim jutarnjim satima, u petak 24. lipnja, bicikliste je blagoslovio župnik Antun Hoblaj, a uz njega sretan put i sretan povratak zaželio i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek.

Ujedno je ovom akcijom obilježeno i deset godina postojanja same Udruge Laganini. Svih deset godina, biciklom je za Vukovar vozio Josip Mihalec, a svim članovima koji su višekratno biciklirali 275 kilometara do Vukovara uručene su zahvalnice.

Tako su uz Josipa Mihaleca zahvalnice primili: Željko Posavec, Vladimir Slamek, Vlado Matijević i Spomenko Gojsek koji su sedam puta sudjelovali u akciji, Tihomir Rođak, Mladen Hladnik i Tomislav Horvat vozili su šest puta, a Dubravko Hozjak, Davor Pahek, Damir Dominić, Andrija Fileš i Drago Gunc pet puta. Kao sjećanje na deset godina ove akcije, predsjednik Udruge Laganini Danijel Naranđa i Josip Mihalec predali su spomen ploču u znak sjećanja i vječne slave, koja će biti smještena u novom hangaru na Ovčari.

Ovom prilikom, Udruga Laganini zahvaljuje svim sponzorima i dobrim ljudima, koji su im pomogli u organizaciji desete po redu akcije „Biciklom za Vukovar“.

Mirjan Dodlek: ‘Nema razlike između međimurskog i ličkog krumpira, sjeme je od istog proizvođača’

0

Dok većina poduzetnika kao otežavajuće okolnosti u poslovanju spominje pandemiju 2020. i rat u Ukrajini 2022., međimurske proizvođače krumpira dva još veća zla pogodila su prošle godine – velika suša i europska zabrana upotrebe Tuberitea, preparata protiv klijanja krumpira.

Novinar portala Lider media porazgovarao je o svemu tome s Mirjanom Dodlekom, najvećim domaćim proizvođačem za hrvatsko tržište, na koje plasira godišnje 15-16 tisuća tona krumpira iz vlastitog uzgoja i od 30-ak kooperanata. Više od njega proizvode samo Intersnack Adria i Kanaan, ali te tvrtke krumpir ne plasiraju na tržište nego ga prerađuju u čips.

Prinos krumpira prošle je godine u prosjeku pao sa 20 na 15 tona po hektaru, a proizvodnja je pala 28 posto – sa 140.000 tona na 101.000. Pitamo što to znači za međimurske uzgajivače.

– Prošla godina je bila izuzetno loša za proizvodnju krumpira zbog ekstremne suše na ovom području i prinosi su bili ekstremno niski ali i zbog odustajanja od proizvodnje jednog većeg dijela proizvođača zbog ukidanja aktivne tvari klorprofam koji se nalazi u svima poznatom prašku za zaprašivanje krumpira protiv klijanja Tuberite – objašnjava Dodlek.

Zbog zabrane Tuberitea prošle godine Dodlek i njegovi kooperanti morali su uložiti 60 milijuna kuna u izgradnju novih skladišta za krumpir kapaciteta 13 tisuća tona kako bi opstali na tržištu.

– Doduše, dobili smo za dio investicije bespovratna sredstva iz EU fondova, ali je nama i dalje ostalo za otplatu 25 milijuna kuna. Ukidanjem tog preparata mnogim proizvođačima je bilo onemogućeno ulaziti u daljnju proizvodnju krumpira jer su morali u vrlo kratkom roku izgraditi nova skladišta sa ventilacijom i hlađenjem i pripremom za novi način tretiranja krumpira protiv klijanja a to je zamagljivanje putem aplikatora i korištenje novih sredstava protiv klijanja koja su dozvoljena u EU. To je velika investicija i dugoročno ulaganje u proizvodnju i skladištenje – objašnjava Dodlek.

Njegovo novo skladište nije jedino u Međimurju, sagrađeno ih je još, ali znatno manjeg kapaciteta nego se prije skladištilo u običnim skladištima sa Tuberiteom. Velika većina, pogotovo manjih proizvođača, odustala je iz tog razloga od proizvodnje i prebacilo se na proizvodnju žitarica.

Inače, međimurski krumpir je na glasu zbog tradicije proizvodnje koja je na ovom području više od 60 godina, ali Dodlek tvrdi da nema nikakve razlike u odnosu na lički krumpir.

– Svi mi proizvođači nabavljamo sjemenski materijal iz EU praktički iste sorte od istih sjemenarskih kuća tako da ne vidim po čemu bi lički krumpir bio bolji od međimurskog, ili međimurski od ličkog, istarskog… i itd. Nažalost ne postoji lokalna sorta nigdje u Hrvatskoj pa tako ni u Međimurju jer svi proizvođači u RH nabavljaju sjemenski krumpir iz Nizozemske, Njemačke i Francuske jer nažalost kod nas nema proizvodnje sjemena, koja se prije više od 20 godina ugasila zbog loše produktivnosti.

Cijeli intervju pročitajte klikom ovdje.

Čakom poboljšao uslugu gospodarenja otpadom

0

Jedan od prioriteta pružanja kvalitetne usluge u gospodarenju otpadom je i obnavljanje specijalnog voznog parka. GKP Čakom je otvorenim postupkom javne nabave velike vrijednosti robe nabavio dva nova specijalna komunalna vozila marke Mercedes-Benz Arocs 1827. Novo nabavljena vozila koristit će se za prikupljanje otpada, a vrijednost im je 2.650.000,00 kuna bez PDV-a, odnosno 3.312.500,00 kuna s PDV-om.

Primopredaji specijalnih vozila u petak 24. lipnja, nazočila je i čakovečka gradonačelica Ljerka Cividini: Smatram da nabavka vozila donosi poboljšanje rada GKP Čakom, čije usluge osim Čakovca koriste i okolne općine, koje su suvlasnici u ovom našem gradskom poduzeću i koje direktno utječu na sve odluke koje su važne za poslovanje Čakoma.

Nabavkom vozila i provedenim postupkom javne nabave sigurno su zadovoljni i svi djelatnici poduzeća, naročito vozači vozila, kojima je to svakodnevni posao. Posebno zadovoljstvo je činjenica da je posao uspješno obavilo poduzeće Tehnix iz Međimurja, dakle sva pamet i sva organizacija došla je iz našega grada i iz naše, Međimurske županije.

Dobavljač vozila je Tehnix d.o.o. iz Donjeg Kraljevca, a GKP Čakom je s Tehnixom ugovor o isporuci potpisao 9. svibnja ove godine, s rokom isporuke vozila od dva mjeseca.

Predsjednik nadzornog odbora Tehnixa Željko Horvat ističe: Kroz projekte i rješenja poput recikažnih dvorišta, mobilnih i fiksnih sortirnica i kompostana te tezom da nema jeftinog sakupljanja otpada, sigurno se može puno uštedjeti ako se koriste kvalitetna vozila. Ona perfektno rade u zimskim uvjetima na –25 i jednako kvalitetno i na +45 stupnjeva Cezijusa. Vozila imaju osiguran 24-satni servis i isporuku originalnih rezervnih djelova kao i visoke performanse u smislu sigurnosti i zaštite na radu.

Nabavljena Mercedesova specijalna komunalna vozila imaju motor EURO VI, s pogonom 4×2, najveće dopuštene mase 18 000 kg, automatiziranim mjenjačem i klimom. Vozila su nadogradnje tipa Ekomunal 16, volumena nadogradnje 16 m s automatom za pražnjenje posuda i kontejnera volumena od 80, 120, 240 te kontejnera od 1100 litara. Vozila imaju i sustav video-nadzora rada posade s pohranjivanjem podataka.

Voditelj prijevoza u GKP Čakom, Željko Hozjan napominje: Nova vozila ne šire smrad, ne ispuštaju tekućinu biootpada, tako da je kvaliteta rada oko sakupljanja otpada mnogo bolja.

Nova specijalna vozila zasigurno će olakšati rad radnicima Čakoma i uvelike poboljšati kvalitetu usluga GKP Čakom glede sakupljanja komunalnog otpada.

Uspješno obavljenim poslom zadovoljan je i direktor GKP Čakom, Ivan Perhoč: Najveća vrijednost tvrtke, najveća vrijednost grada su ljudi i ulaganje u opremu i u ljude. Mi to upravo radimo, i jedno i drugo, jer sama oprema ne znači ništa, a ljudima bez opreme je teško raditi. Mi niti jednu uslugu koja se tiče postupanja sa otpadom nismo imali zakinutu ni u vrijeme korone, ni u ovo vrijeme godišnjih odmora. Činimo sve potrebno da bi građani bili zadovoljni.

U sredinama u kojima posluje, GKP Čakom neprekidno nastoji graditi povjerenje bliskim odnosom s korisnicima i dobavljačima te time potaknuti njihovu brigu o okolišu, zdravlju i sigurnosti.

Nabavka ovih vozila samo je korak dalje u tom pravcu.

FOTO Meni i mojoj obitelji Norveška je dala sve, ali Međimurje je samo jedno i zato mu se vraćamo!

0

Norveška je meni i mojoj obitelji dala sve što čovjek može poželjeti, ali Međimurje je samo jedno. I zato mu se krajem godine vraćamo. Zauvijek!

Tim je riječima razgovor započeo simpatični Dejan Hrastić (36) iz Ivanovca, koji je prije osam godina otišao na rad u daleku Norvešku.

– U Hrvatskoj sam jedno vrijeme radio u Vajdi, a onda sreću potražio ovdje na sjeveru, daleko od rodnog Međimurja, ali koje je i meni, mojem ocu Mladenu i djevojci Jacinti Balog iz Donje Dubrave stalno u srcu. Zaposlio sam se u jednoj mesnoj industriji u mjestu Flåm, u zapadnom dijelu Norveške, gdje i sada živimo. Prije četiri godine došao je i moj otac, a onda i djevojka. Ja sam u tom poduzeću menadžer-direktor, a otac kuhar, dok djevojka radi u hotelu – kaže Dejan.

Majka Dušanka ostala je u Ivanovcu, gdje u blizini roditeljske, svoju kuću gradi i Dejan.

– Ovdje u Norveškoj plaće su više nego u Njemačkoj, ali je viši i standard, sve je skuplje. No, nas je troje u kući, dijelimo troškove, pa se isplati ovdje raditi. Zarada ovisi i o tome gdje, koliko i kako radiš. Ima posla, kao i mogućnost napredovanja. Mi smo se snašli i dobro nam je. Ostvarili smo sve ono što smo planirali, riješili probleme i krajem godine se vraćamo doma za Božić i više nejdemo natrag. Došli smo s ciljem koji je ostvaren i život nastavljamo u rodnoj Hrvatskoj – ističe Dejan.

– Norveška je nevjerojatno lijepa zemlja. Zrak je čist, priroda fascinantna. Majka Dušanka imala je velike probleme sa sinusima i teško je disala. Za tri tjedna boravka ovdje, ti problemi su potpuno nestali. Naučili smo već na zime jače nego kod nas u Hrvatskoj i na ljeta koja su blaga i svježa. Vode ima doslovno na svakom koraku, zadivljujući fjordovi, a tata i ja smo odlični ribiči – ističe Dejan i dodaje da je otac, kao vrstan kuhar, prije dvije godine osvojio 1. mjesto i nagradu za najbolji Lapskaus (gulaš) u Norveškoj. Na natjecanju je svoje predstavnike imalo oko 200 mesnih tvrtki. Ponosna firma,ponosan sin!, smije se Dejan.

OD NORVEŠKE DO HRVATSKE AUTOM PUTUJEMO 35 SATI

Zanima nas je li na početku bilo problema s poznavanjem norveškog jezika?

– Tu 99 posto ljudi perfektno govori engleski, tako da nismo imali problema jer smo više-manje i svi mi dobro govorili engleski. No, ja kao menadžer moram znati norveški dovoljno dobro za razgovor, iako nije uvjet. Tata je na engleskom – kaže Dejan.

A kako putujete od Međimurja do Norveške? Avionom? – pitamo dalje.

– Za protekli Božić smo došli avionom, a inače putujemo automobilom. Treba prijeći oko 2.500 kilometara, vozimo oko 30 do 35 sati od Norveške preko Danske, Njemačke, Austrije i Slovenije do Hrvatske. Već smo naučeni – kaže Dejan, koji usput gradi i uspješnu glazbenu karijeru.

Sve slobodno vrijeme koristi za usavršavanje pjevanja i sviranja harmonike, a i gitara mu dobro ide.

Kupio je najnovije klavijature, razglas…

Dejan je odličan pjevač i dosad je u Hrvatskoj snimio osam pjesama, koje su pravi hitovi na lokalnim radio-postajama. Zadnja je bila “Nevjernica”, koju je, kao i većinu dosadašnjih, napisao i uglazbio Varaždinec Vlado Marinić, a aranžirao i snimio Daniel Galar u Studiju DG Zagreb.

Po povratku u domovinu Dejan namjerava izdati CD, a onda se posvetiti glazbi i nastupima pred publikom. Kažu oni koji su ga čuli i vidjeli da ima sve preduvjete da uspije ostvariti svoje snove na hrvatskoj estradi, kao što je uspješno realizirao i svoje planove u Norveškoj. Medjimurski.hr želi mu od srca da u tome uspije!

Potpisan Ugovor o radovima u Ulici Dragutina Antoleka Orešeka

0

U Gradskoj vijećnici Grada Preloga, u utorak 27. lipnja, potpisan je Ugovor o radovima na izgradnji mješovite odvodnje UK2 u Prelogu (dio Ulice Dragutina Antoleka Orešeka).

Ugovor su potpisali gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek te direktor tvrtke Iskopi Nestić d.o.o. iz Donjeg Vidovca, Robert Nestić. Cijena ugovorenih radova iznosi 416.475,00 kuna bez PDV – a, odnosno 520.593,75 kuna sa uključenim PDV – om.

Nastavak je to uređenja južnog dijela Preloga, a radovi bi trebali završiti najkasnije do 31. prosinca 2022. godine.

Međimurski vrtićarci i učenici najuspješniji na natječaju Hrvatske vatrogasne zajednice

0

Kako bi popularizirali vatrogastvo među mladima i podigli svijest o zaštiti od požara, Hrvatska vatrogasna zajednica raspisala je likovni, literarni i foto natječaj na koji se prijavilo više od 1300 radova i fotografija. Najuspješnijima su nagrade u zgradi Scheier u Čakovcu uručili glavni vatrogasni zapovjednik HVZ-a Slavko Tucaković, župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Vesna Šerepac i predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije Mario Medved.

Tema natječaja bila je vatrogasna djelatnost te s njome povezana hrabrost i požrtvovnost vatrogasaca, mladi u vatrogastvu i podizanje svijesti zaštite od požara, a natječaj je proveden u četiri kategorije.

Na natječaj se u kategoriji likovni natječaj predškolskog uzrasta prijavilo 75 dječjih vrtića s 573 rada iz 16 županija, dok se u kategoriji likovni natječaj učenika osnovnih škola od 1. do 8. razreda prijavilo 91 osnovna škola sa 676 radova iz 18 županija. U kategoriji literarni natječaj učenika osnovnih škola od 4. do 8. razreda prijavilo se 16 osnovnih škola s 50 radova iz 9 županija, a u kategoriji foto natječaj učenika osnovnih i srednjih škola 5 škola s 35 fotografije iz 4 županije.

Iz Međimurja najuspješniji „Stonoge“ iz DV Cvrčak, Katja Munđar, Mura Kanižaj i Luka Štebih

Pobjednici likovnog natječaja za predškolski uzrast su polaznici PO Stonoga (grupni rad) iz Dječjeg vrtića „Cvrčak“ Čakovec (mentori: Maja Kozjak-Hladki, Saša Sanjković, Jagoda Srša i Smiljana Nedeljko). Drugo mjesto pripalo je Mari Jug iz DV Medvjedići iz Zagrebačke županije, dok je treće mjesto pripalo Katji Munđar (5 godina), polaznici skupine „Zmajčeki“ iz Dječjeg vrtića Cipelica uz mentorice Zvjezdanu Pongrac i Hanu Zrna.

Pobjednica likovnog natječaja učenika od I. do VIII. razreda osnovnih škola je Mura Kanižaj, učenica 5. razreda Osnovne škola Belica, a njena mentorica je Emina Kefelja. Pobjednik literarnog natječaja učenika od V. do VIII. razreda osnovnih škola je Din Skardak, učenik 5. razreda Osnovne škola dr. Ivan Merz iz Zagreba. Prvo mjesto u kategoriji foto natječaja učenika osnovnih i srednjih škola pripalo je Sari Buljan, učenici Područne škole Slatinik Drenjski. Drugo mjesto osvojila je Josipa Kovač, učenica PŠ Slatinik Drenjski, dok je treće mjesto pripalo Luki Štebihu, učeniku Graditeljske škole Čakovec, uz mentora Ivana Čondora. Gost iznenađenja svečanosti dodjele nagrada bio je Igor Baksa.

Uđite u vikend uz zabavni, kulturni i sportski program Dana Male Subotice!

0

Još manje od dva dana dijeli nas od početka obilježavanja Dana općine Mala Subotica. Ovogodišnji sadržajni program započinje u četvrtak 30. lipnja besplatnim mjerenjem tlaka i šećera ispred Doma kulture u Maloj Subotici, podjelom nagrada učenicima Osnovne škole Tomaša Goričanca i promocijom knjige Renata Obadića.

Uz popratni svečani, sportski, kulturni i zabavni sadržaj, tijekom vikenda očekuje se veliki koncert grupa Vigor i Tragovi, dok proslava završava malim jubilejem – 5. Utrkom Općine Mala Subotica u subotu 9. srpnja.

Detaljniji program donosimo u nastavku: