Policijska uprava međimurska povodom početka nove školske godine, već tradicionalno u sklopu nacionalne kampanje „Poštujte naše znakove“ na Trgu Republike održala je preventivnu akciju „Sigurno u prometu“ na temu sigurnog kretanja prometnicama u svojstvu pješaka i vozača bicikla.
Na vježbalištu sa semaforima, zebrama te prometnim znakovima učenici prvih razreda čakovečkih osnovnih škola mogli su naučiti kako biti siguran sudionik u prometu, a pozdravili su ih župan Međimurske županije Matija Posavec, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, predstavnica Auto-kluba Čakovec Darinka Tompoš te djelatnici PU međimurske i Auto-kluba Čakovec.
Akcija „Sigurno u školu s HAK-om“ od 6. do 15. rujna provodi se u svim osnovnim školama Međimurske županije, a Međimurska županija i Savjet za sigurnost prometa na cestama Međimurske županije osigurali su svakom prvašiću reflektirajuće ruksake i sigurnosne oznake.
Nada Kvakan (66) ponosna je vlasnica svakako jednog od najljepših vrtova u Draškovcu. U svom lijepo uređenom dvorištu ima razno prekrasno cvijeće bogate cvatnje i boja, od egzotičnih bugenvilije i plavog jasmina, do limuna, pelaragonija, kaktusa, ukrasne djeteline itd.
Posebno oduševljavaju i borovi koje same šiša u željene oblike, crveni javor i bonsai drvo u kamenjaru. Ima i vrt s cvijećem i povrćem, bujan kao iz neke bajke.
Nada Kvakan
Nedavno je za Rokovo izložila svoju bugenviliju pred crkvom, ljudi su se čudili i pitali je li to pravo ili umjetno cvijeće. Bugenvilije inače rastu više u tropskim krajevima, ali eto i kod žena koje znaju s cvijećem, kao što je Nada.
– Ljubav prema cvijeću usadio mi je bivši župnik Draškovca Matija Vonić, koji je jako volio i uzgajao cvijeće. Imao je 200 bugenvilija, dao mi je pelcere. Zato redovito sređujem cvijeće i na križnom drvu u Draškovcu – rekla nam je Nada, po struci trgovkinja koja je dugo godina radila u Mini marketu u Draškovcu, a sada već 12 godina uživa u svom životu kao umirovljenica, konačno pronašavši više vremena za stvari koje posebno voli.
PUNO BRIGE, ALI NIJE JOJ ŽAO
U mirovini je danas zajedno sa svojim suprugom Vjekoslavom Kvakanom (71), a imaju sina, kći i petero unučadi koji ih redovito posjećuju. Njihovo dvorište krasi i slatki mačić Tinko.
– Nekad nije bilo svega kao sada, djeca su bila mala, ja sam radila… Imala sam puno manje cvijeća. Od odlaska u mirovinu, uz brigu o unucima, sve više sam pronalazila vremena i za cvijeće – priznala je. Jer, kaže, oko cvijeća i vrta je dosta brige, treba obrezivati suhe cvjetove, određeno cvijeće zimi premještati u kuću, zalijevati ga – ljeti svaki dan, pri čemu bugenviliju, ljepoticu ružičastih cvjetova – i po nekoliko puta dnevno za vrijeme vrućina. No, ističe – nije joj žao!
GNOJIVO ZA BUJNOST
Zamolili smo je da nam otkrije i tajnu tako lijepog cvijeća. Rekla je da se to podrazumijeva, no mi smo ipak zabilježili:
– Tajna je u konjskom gnojivu u granulama i kristalonu (univerzalno gnojivo za cvijeće i povrće). Znam ostaviti i kore od banane kroz dan u vodi za zalijevanje cvijeća.
CVIJEĆE VOLI GLAZBU I RAZGOVOR
Pitali smo je i je li istina da cvijeću treba pričati, da ono osjeća. Složila se i istaknula da je komunikacija s cvijećem vrlo važna.
– Muž me pita zašto radio u kući toliko svira. To ja ostavim radio svojim orhidejama da im svira cijeli dan, a također im i pričam. I župnik Vonić mi je rekao da cvijeće voli glazbu i razgovor, onda osjeća da nije samo. Kad zalijevam cvijeće, govorim mu i bolje raste. Cvijeće voli glazbu i razgovor – kaže Nada.
‘SVAKE GODINE SI KAŽEM: BUDEM MANJE, ALI…’
Napokon, Nada priznaje da je ljubav prema cvijeću svojevrsna ovisnost:
– Svake godine si velim: budem manje cvijeća iduće godine, no onda ga nabavim još i više. Prijateljica mi donese nešto, nešto nabavim sama i tako to ide… Posjećujem i sajmove cvijeća u Sloveniji, Italiji, Zagrebu i, naravno, Prelogu. Volim gledati cvijeće, donositi doma nove stvari sa sajma… jednostavno, volim cvijeće!
Uz molitvu i prigodan program, kod kapelice sv. Huberta u Otoku kraj Preloga, u nedjelju 11. rujna, obilježena je godišnjica jedne od najvećih europskih tragedija na rijekama. U nedjelju 13. rujna 1953. godine, na Dravi kod Preloga, dogodila se nezapamćena nesreća.
Stradalo je četrnaestero ljudi, utopivši se u rijeci Dravi prilikom havarije njihova čamca. Život su izgubili Ivan Božek (ratar, rođen 1929. godine), Štefanija Božek (domaćica, rođena 1924. godine), Magdalena Kramar (domaćica, rođena 1894. godine), Mijo Lukačić (ratar, rođen 1889. godine), Andrija Malek (ratar, rođen 1912. godine), Ana Mikec (rođena 1938. godine), Antun Možek (ratar, rođen 1908. godine), Ivan Novak (ratar, rođen 1886. godine), Stjepan Novak (ratar, rođen 1900. godine), Margareta Pavčec (domaćica, rođena 1900. godine), Ivan Sinković (ratar, rođen 1938. godine), Stjepan Šestan (ratar, rođen 1921. godine), Ivan Zvornik (učenik, rođen 1936. godine) i Đuro Zvornik (zidar, rođen 1907. godine).
Prosječna dob utopljenika bila je 36 godina. Krenuli su preko rijeke rezati šibu potrebnu za vezanje kukurozovine. Teško obučeni i s alatom u rukama nisu imali šanse protiv virova u rijeci. Rijeka Drava tada je postala grobnicom za četrnaestero ljudi, od kojih tijela dvojice nikada nisu pronađena. Vijest o katastrofalnoj nesreći munjevito se proširila Prelogom i Međimurjem i dugo ostala u pamćenju stanovnika Preloga.
Svečano euharistijsko slavlje predvodio je varaždinski biskup, monsinjor Bože Radoš, uz domaće svećenike, župnika Župe sv. Jakoba Prelog Antuna Hoblaja te župnog vikara Dominika Cestara. Nakon mise, svi su se okupljeni u procesiji uputili od kapelice do spomen-obilježja nazvanog ‘Tragedija na Dravi’ te do korita rijeke Drave, gdje je uz pjesmu i molitvu položeno cvijeće i svijeće u vodu rijeke Drave.
U obilježavanju su sudjelovali članovi Nautičkog kluba Labud, Zrinske garde Čakovec, Puhačkog orkestra Grada Preloga, Mješovitog pjevačkog zbora Župe Svetog Jakoba ap. st. iz Preloga, Vokalno instrumentalnog sastava Agnus, zatim članovi Dobrovoljnog vatrogasnog društva Prelog, Lovačkog društva Prepelica te Sportsko ribolovnog društva Glavatica.
Uz brojne vjernike, misnom slavlju i prigodnom programu, nazočili su i saborski zastupnik i gradonačelnik Grada Preloga Ljubomir Kolarek, predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina te predsjednik Gradskog vijeća Grada Preloga Đuro Ujlaki.
Europski parlament održat će plenarno zasjedanje u Strasbourgu od 12. do 15. rujna na kojem će sudjelovati zastupnica Sunčana Glavak (HDZ/EPP).
Energija – poticati uštedu i korištenje obnovljivih izvora
U ponedjeljak će se raspravljati o zakonu kojim se utvrđuju ciljevi uštede energije u EU-u, a u utorak o energiji iz obnovljivih izvora. Uvođenje obnovljivih izvora energije trebalo bi smanjiti emisije stakleničkih plinova za 16 posto kada je riječ o prometu. Zastupnica Sunčana Glavak zadužena je za rad na izvješćima o smanjenju emisija u zrakoplovstvnom prometu. Glasovanje će uslijediti u srijedu. Zastupnici će u utorak raspravljati s Vijećem i Komisijom o odgovoru EU-a na porast cijena energije. O rezoluciji će se glasovati na plenarnoj sjednici u listopadu. Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske osigurala je nikad izdašniji paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu vrijedan 21 milijardu kuna koji je prošli četvrtak predstavio predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Primjerene minimalne plaće u EU-u
Zastupnici će u utorak raspravljati, a u srijedu glasovati o tome kako riješiti problem siromaštva unatoč zaposlenju te kako povećati životni standard i potaknuti kolektivno pregovaranje.
Stanje Europske unije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu će održati govor o stanju Europske unije u kojem će se osvrnuti na rezultate rada Komisije i buduće planove, posebno kada je riječ o solidarnosti EU-a s Ukrajinom, sankcijama protiv Rusije, trenutačnom povećanju cijena energije te mjerama za osiguravanje opskrbe energijom.
U posljednjih 30 godina zbog krčenja izgubljeno područje površinom veće od EU-a
Sjednica će u ponedjeljak započeti raspravama o Uredbi o krčenju šuma te Novoj strategiji EU-a za šume do 2030., kojom se osigurava održivo gospodarenje europskim šumama. Poduzeća bi trebala osigurati da proizvodi koji dolaze na europsko tržište ne potječu s iskrčenih ili degradiranih zemljišta.
Posljedice klimatskih promjena, utjecaj pandemije na djecu i mlade, kohezijska politika, obraćanje finske premijerke
Zastupnici će u utorak s predstavnicima Europskog vijeća i Europske komisije otvoriti pitanje povećanja napora EU-a u borbi protiv klimatskih promjena koje pogađaju stanovništvo u vidu posljedica suše, požara i drugih ekstremnih vremenskih pojava.
U posljednje dvije pandemijske godine udio djece i mladih koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja porastao je na 20-25 posto. Zastupnici će u ponedjeljak raspravljati kako je obustava obrazovnih, kulturnih i sportskih aktivnosti te aktivnosti za mlade utjecala na djecu i mladež u EU-u.
U prethodnom sedmogodišnjem financijskom okviru putem kohezijske politike osigurane su potpore za više od 1,4 milijuna poduzeća, pružena je pomoć za 45,5 milijuna osoba prilikom integracije na tržište rada, a BDP u najnerazvijenijim regijama porastao je za do 5 posto. U Europskom će se parlamentu u srijedu raspravljati o izvješću o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u EU-u.
Finska premijerka Sanna Marin u utorak će ujutro iznijeti svoja stajališta o trenutačnoj situaciji u Europi i njezinoj budućnosti u sklopu rasprava o temi „Ovo je Europa”. U prethodnim raspravama sudjelovali su premijeri Estonije, Italije, Irske, Hrvatske i Grčke.
Projektom vrijednim 1,2 milijuna kuna ugrađeni su sustavi obnovljivih izvora energije na zgrade Centra znanja Međimurske županije zahvaljujući kojima će se postići godišnja ušteda od oko 60 000 kuna s obzirom na trenutno visoke cijene energenata.
„Sama ideja projekta proistekla je iz MENEA-e koja je u suradnji s Međimurskom županijom i ostalim korisnicima Centra znanja pripremila prijavu za natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Elektrane će na godišnjoj razini proizvesti 68 000 kWh električne energije, a godišnja ušteda elektrane u kunskoj protuvrijednosti iznosit će oko 60 000 kuna.“, istaknuo je direktor Međimurske energetske agencije Alen Višnjić.
Projekt ugradnje sustava obnovljivih izvora energije u zgrade Centra znanja Međimurske županije ukupne je vrijednosti 1.278.780,09 kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dodijelio je gotovo 500 000 kuna bespovratnih sredstava.
Fotonaponske elektrane ugrađene su na 3 zgrade, TICM 1, TICM 2 i Upravnu zgradu u kojoj su smještene Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, MENEA i MIN, a na svaku zgradu postavljena je elektrana snage 20 kW, dok je u Upravnoj zgradi ugrađen sustav grijanja i hlađenja. Ukupno je ugrađen 191 solarni panel.
Ugradnjom sustava grijanja i hlađenja eliminirano je korištenje fosilnog goriva, poboljšani su uvjeti boravka, višak energije će se prodati, a nakon nešto više od mjesec dana kako je elektrana puštena u pogon postignuta je ušteda od 10 000 kuna.
Projekti koji vode uštedama i energetskoj neovisnosti na razini Međimurske županije prepoznati su kao prioritetni posljednjih godina, što se pokazala kao odlična politika, posebice u ovo vrijeme energetske krize.
„Fiksirajući cijene plina i električne energije postigli smo godišnju uštedu od 5,5 milijuna kuna na električnoj energiji i uštedu od 17 milijuna kuna na plinu. Za sve naše zgrade u školstvu, zdravstvu i javnoj upravi osigurane su dovoljne količine energenata te sredstava za njihovo plaćanje.“, istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec dodavši kako su već ranije na natječaj Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavljeni projekti ugradnje obnovljivih izvora energije na područne škole u Zabancu, Peklenici i Prekopi, u osnovnim školama u Štrigovi i Orehovica te na Domu zdravlja Čakovec, čime se nastavlja jasna županijska politika oko postizanja energetske neovisnosti i učinkovitosti.
Zahvaljujući ugradnji sustava obnovljivih izvora energije na zgrade Centra znanja Međimurske županije, godišnje će se uštedjeti oko 60 000 kuna, a sama investicija povratit će se već nakon tri godine.
Turistička zajednica Međimurske županije najavljuje Međimurje Blues Festival. Sa svojim programom upotpunjuje ga program Mountain Madness utrke koja se već tradicionalno treću godinu za redom održava u Toplicama Sveti Martin u organizaciji Run Croatia. Utrka se održava 17.09. sa startom u 16h ispred hotela Sveti Martin, a blues festival počinje u 19h nakon dodjele nagrada pobjednicima utrke.
Posebnost ovog festivala je što njegov domaćin ima samo 14. godina. Odin Sokač je najmlađa blues rock zvijezda hrvatske glazbene scene. S tek 14 godina Odin je svojim talentom zaokupio pažnju i osvojio naklonost nekih od najjačih imena žanra i ambasadora domaće blues scene. Tako Odin uz svog blues mentora Borisa Hrepića Hrepu okuplja sjajan program 1. Međimurje Blues Festivala.
Festival će otvoriti mladi vrhunski band Westsidersi. Momci su polaznici 7. i 8. razreda osnovne škole. Nikoga neće ostaviti ravnodušnim. Nakon njih nastupa Odin S & Band. Odinov band čine vrhunski glazbenici, Tomi Novak na bas gitari, Miha Vlah na bubnjevima i Sonneyboy iz Stubičke slatine, svjetski priznati usnoharmonikaš Krešo Oremuš.
Nakon njih nastupaju Sunnysiders, najpoznatiji hrvatski blues-rock sastav kojeg uz Antoniju Vrgoč Rolu, čine dugogodišnji basist Daleke obale, Boris Hrepić Hrepa i Luka Banić Bane na električnoj gitari.
Šlag na kraju dolazi nam iz susjedne Slovenije Wacky Blues Profesors band. Prismojeni profesorji bluesa ili Wacky Blues Professors su slovenski blues rock band koji je tijekom posljednjih desetak godina stekao reputaciju jednog od najatraktivnijih live bandova ne samo u Sloveniji nego i šire. Osim na svim većim festivalima i eventima u Sloveniji nastupali su na turnejama u Europi i SAD-u.
U krugu velikog broja poslovnih partnera, suradnika i zaposlenika tvrtka b.t.c. Nedelišće u subotu je svečano otvorila svoj novi poslovni objekt u Gospodarskoj zoni Goričica u čiju je gradnju i opremanje uloženo oko 17,5 milijuna kuna. Kruna je to dugogodišnjeg uspješnog poslovanja ovog uglednog poduzeća čiji korijeni sežu u 1981. godinu kada su pokrenuli Obiteljski obrt Tomašić.
Pod sadašnjim imenom djeluju od 1993. godine i otada su prerasli u jednu od vodećih kompanija na području digitalizacije, automatizacije i optimizacije poslovanja. Za svoja postignuća osvajali su i prestižne nagrade poputZlatne kune i Gospodarstvenika godine.
Direktor tvrtke Ljubomir Tomašić u svojem se govoru osvrnuo na razvojni put poduzeća od njegovih početaka i uputio zahvalu na velikom doprinosu svim svojim djelatnicima kojih je danas sedamdesetak. Potom je u društvu supruge Karmen, sina Petra i kćeri Ane poseban poklon uručio Karmen Baneković rekavši da njezin rad simbolizira i povezuje najvažnije faze razvoja tvrtke.
Uzvanicima su se obratili i predsjednik HGK Županijske komore Čakovec Mladen Križaić te načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak govoreći o doprinosu b.t.c.-a ukupnim rezultatima poslovanja međimurskog gospodarstva, kao i njegovom značaju za otvaranje kvalitetnih i dobro plaćenih radnih mjesta na području općine.
Svečanosti su prisustvovali i predstavnici njihovih principala japanskog Canon-a i Glory-ja s kojima b.t.c. već dugo uspješno surađuje postavši jedna od vodećih tvrtki u regiji na svom području. Tome su doprinijela i njihova vlastita rješenja poput pametnih sefova za depozit gotovine, kompleksnih softvera namijenjenih financijskim institucijama te zahtjevnih ispisnih rješenja i sustava za upravljanje dokumentima. Zbog svega toga je ovaj novi multifunkcionalni poslovni prostor na 2.200 četvornih metara itekako važan za daljnji razvoj tvrtke i radi snažnog istraživačkog i razvojnog centra koji se u njemu nalazi.
Nakon službenog programa svečanost je nastavljena ugodnim druženjem tijekom kojeg su atmosferu podizali Filip Hozjak uz pratnju Darka Golubića i Tamburaškog sastava Mamurluk te Mia Maltar kvintet.
Već neko vrijeme pacijenti se žale na duga čekanja za pregled na Odjelu oftalmologije u Županijskoj bolnici Čakovec. Nakon nedavnog primjera, pacijenta koji se požalio kako mora na kontrolu svakih nekoliko mjeseci jer konzumira tablete koje utječu na očni tlak, a kad je nazvao da se naruči, djelatnica mu je ljubazno saopćila: „Nema problema, evo dođite na pregled u 7. mjesecu 2023. godine!“, što je skoro godinu dana, nakon čega je nazvao bolnicu u Varaždinu, gdje je dobio termin u 11. mjesecu ove godine, provjerili smo sa Županijskom bolnicom Čakovec kako je moguće da je takva razlika u odnosu na varaždinsku bolnicu te zašto je takva situacija.
– Izuzetno nam je žao što pacijente ne možemo promptno rješavati. U ožujku 2022. godine lista čekanja se skratila na 2-3 mjeseca, ali u razdoblju od mjesec dana zbog obilnog priljeva pacijenata i bolovanja liječnika, produljila se na godinu dana što nas je sve šokiralo. Bez obzira na otvaranje dodatnih ambulanti, nismo bili u mogućnosti usporiti rast liste čekanja. U Varaždinu ima značajno više liječnika. Ipak, krajem ove godine nama se vraćaju dva specijalista pa se nadamo i poboljšanju situacije – objasnio je Vid Jakovljević, dr.med., spec. oftalmologije i optometrije i voditelj Odjela za oftalmologiju i optometriju Županijske bolnice Čakovec.
Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović je dodao:
– Možemo biti sretni što imamo takve liječnike i sestre na Odjelu oftalmologije koji u svim teškim trenucima (izostanak kolege, bolovanja) pokriju i riješe sve slučajeve tijekom radnog vremena i u dežurstvu.
Ravnatelj Županijske bolnice Čakovec Igor Šegović
Pritužbe da je Odjel oftalmologije od 13 sati stoji prazan, dok njegovi liječnici „fušaju“ u privatnim poliklinikama, ravnatelj Šegović je komentirao:
– Ako netko „fuša“, onda neka onaj tko vas je informirao o tome to prijavi Ministarstvu. Mi za sve naše oftalmologe imamo samo riječi pohvale i nadamo se da nas radi ovakvih napada na njih neće napustiti!
U petak, 9. rujna 2022. godine u Čakovcu, Svetojelenskoj cesti, na području trgovačkog centra kod jednog od postavljenih bankomata, savjesna i poštena građanka pronašla je novac.
– Pozivamo vlasnika koji je novac izgubio, da se javi u Nalazni ured, u sjedištu Policijske uprave međimurske, Čakovec, Jakova Gotovca 7 – poruka je policije.
Ovakvim naslovom i pod punim imenom i prezimenom naš čitatelj Darko Jambrešić iz Donjeg Vidovca reagirao je na ponašanje ravnateljice Osnovne škole Donja Dubrava Mirjane Ribić. Sve se dogodilo poslije objave teksta i fotografija koje pokazuju i opisuju oštećenja na zgradi Područne škole u Donjem Vidovcu, a koja je u sastavu OŠ Donja Dubrava. To je jako razljutilo ravnateljicu Ribić pa je počela tražiti krivce u školi i oko nje. Slike i tekst poslao nam je anonimni suradnik (ime i adresa poznati uredništvu), koji s Darkom Jambrešićem nema nikakve veze!
Kakve je torture zbog toga prolazila njegova supruga učiteljica i on sam, Darko Jambrešić opisuje u opširnom pismu, koje objavljujemo bez ispravaka i kraćenja:
“Ovim putem želim javno i osobno iznijeti činjenice i dati obrazloženje te uputiti apel.
Dakle, danom objave članka vezanog uz Područnu školu Donji Vidovec prošlog tjedna, isti dan je bio zakazan masovni roditeljski sastanak u matičnoj školi Donja Dubrava, netom prije masovnog sastanka je ravnateljica škole gđa. Mirjana Ribić pozvala učiteljicu razredne nastave u spomenutoj Područnoj školi (u ovom slučaju moju suprugu) te ju je počela klevetati, optuživati, maltretirati i prijetiti da je ona slikala objavljene slike i poslala članak na objavu, to je zaključila na osnovu odraza u staklu na jednoj slici s argumentom da ju je prepoznala po traperovoj suknji kakvu ona ima (koristim priliku da apeliram na tekstilnu industriju da više ne rade traperove suknje samo u jednom primjerku) nadalje zaprijetila joj je da će je na masovnom sastanku pred svim roditeljima oblatiti i ocrniti te će snositi posljedice!
Htio bih objasniti roditeljima koji su bili na tom sastanku i koji su tu učiteljicu (moju suprugu) vidjeli u stanju kojem je bila da joj nije uginuo kućni ljubimac i nije imala smrtni slučaj u obitelji, nego je netom prije sastanka izašla iz kabineta u kojem je bila sa ravnateljicom!
Gđa. Mirjana Ribić je svojim nepromišljenim činom i postupkom i igrom detektiva (smatram da nema ovlasti time se baviti) moju suprugu a (kako ona kaže) “njezinu zaposlenicu” deprimirala, šokirala i ponizila zbog čega se ni do dan danas, nakon 5 dana, još uvjek nije potpuno oporavila te je još pod psihičkim stresom. Na bolovanje ne želi otići iz razloga, citiram: “Ako odem na bolovanje netko me iz kolektiva mora mijenjati na poslu i zbog tog budu najviše ispaštali kolege iz škole što im u ni kojem slučaju ne želim” (netko bi, kako se već dešavalo, morao odraditi i svoju smjenu nastave te produžiti i drugu smjenu nastave).
Nadalje, sljedeći dan je ravnateljica inicirala novi sastanak sa spomenutom učiteljicom na kojem je promjenila ploču. Odmah na početku joj je rekla da joj se ne misli ispričati (javila joj se osoba koja je fotografirala), nego je prebacila krivnju na mene, da iz pouzdanih izvora ima saznanja da sam ja inicijator tog članka, a da ona kao moja supruga snosi dio krivnje (zadiranje u privatnost od strane ravnateljice). Meni dotična nije ravnateljica, mada tvrdi da sam kao supružnik “njezine zaposlenice” dijelom pod njezinom ingerencijom.
Putem supruge mi je poručila da želi samnom obaviti razgovor i da dođem u njezin ured! Kako sam bio poslovno odsutan, pokušao sam telefonski stupiti u kontakt sa dotičnom no bezuspješno (supruzi je odmah napomenula da mi se ne bude javila na telefon). Tek nakon upućene moje SMS poruke u kojoj sam predložio mjesto i vrijeme sastanka ona me nazvala i rekla da sastanak dolazi u obzir samo u njezinoj kancelariji, na što ja, normalno, nisam pristao jer smatram da u školi nije dozvoljeno riješavati privatne probleme. Nakon toga me u nekoliko navrata pokušala uvjeriti da je meni kao supružniku “njezine djelatnice” i ona meni ravnateljica. Nakon neuspjelog uvjeravanja drsko se izjasnila da je ona ipak ravnateljica i da se ne misli bilo s kim i bilo gdje sastajati. Zahvalio sam i završio razgovor, jer ona je htjela taj sastanak!
Javno i odgovorno tvrdim da sa onim člankom nemam apsolutno nikakve veze! Ali, svaka čast onome tko je napisao i poslao članak…
Smatram da je potpuno ispravno postupio i tražio od redakcije da ne objave ime jer znamo jako dobro koliko je dotična osvetoljubiva i mogla bi stvarati neugodnosi i roditeljima i djeci u školi!
Sad dok pišem ovaj tekst sam zapravo zaključio da nemam više razloga ni namjere poštivati Mirjanu Ribić te ću dalje pisati bez gđa. ili ravnateljica, za mene bude Ribićka (neću se spuštati na njezin nivo pa koristiti njezin nadimak).
Kako je moja supruga još vidno potresena Ribićkinim činom, ovim putem upućujem apel svim njezinim nadređenima da je po najkraćem mogućem postupku razriješe dužnosti ravnateljice, jer je vrlo velika vjerojatnost da će nastaviti s optužbama, klevetanjem i razno raznim drugim (njoj sličnim) smicalicama i blaćenja (moje supruge) pred kolektivom za stvari za koje uopće nije odgovorna! Napominjem, zbog tog čina najviše pati obitelj, i zato neću stati samo na tome.
Ima tu puno toga za pisati, no to ću si ostaviti za naredne članke ako bude potrebe!
Moje osobno mišljenje je da se nije snašla na toj funkciji na kojoj je sad jer si kao ravnatelj i još tome pedagog ne smije dozvoliti (čak i zakonski zabranjeno) takvo ponašanje!
Očito je da nije sposobna sprovesti jednostavnu javnu nabavu za spomenute radove vezane uz sanaciju područne škole jer su, kolko je meni poznato, sredstva od Međimurske županije osigurana skoro godinu dana, pa prema tome meni miriše na nekakvo moguće pogodovanje…
Napisala je da je 13 godina na funkciji ravnateljice, a ako u tih 13 godina zbrojmo uložena sredstva u Područnu školu od strane matične škole, dobivamo MIZERIJU!!!
Razumijem i roditelje i zaposlenike da se ne usude javno progovoriti poradi posljedica koje bi mogli imati nakon toga, ali je meni sad zadrla u privatnost te čak pokušala supruzi nametnuti što ona samnom smije a što ne smije razgovarati (prestrašno). Da napomenem da je već duže vrijeme supruga prozivana i kriva za stvari za koje nije kriva, i dolazila je doma s posla pod stresom zbog toga (više puta je liječila svoje frustracije nad njom). Do sad nisam reagirao jer sam smatrao da se ja nemam što mješati u njezin posao i nisam, ali sad je ušla i u privatnost pa sam odlučio reagirati!
Ako dotična ima imalo srama, grižnju savjesti i zdravim razumom razmišlja, odstupit će svojevoljno s mjesta ravnateljica!
Slijedi nastavak…”, napisao je u svom reagiranju Darko Jambrešić iz Donjeg Vidovca.
