O proširenju schengenskog prostora govorilo se u Europskom parlamentu. U raspravi je sudjelovala zastupnica Sunčana Glavak koja je rekla da Schengen, kao jedno od najvećih postignuća EU-a, utjelovljuje načelo slobode kretanja s više od 400 milijuna ljudi i predstavlja najopipljiviju prednost članstva u EU-u.
„Vjerujem da će moja zemlja Hrvatska 1. siječnja iduće godine, u desetoj godini članstva u Europskoj uniji, istodobno ući u schengenski prostor i europodručje, dvije najuže integracije u središtu EU-a“, istaknula je eurozastupnica Glavak.
Eurozastupnica Sunčana Glavak kazala je da bi trebalo poduzeti mjere kako bi i Rumunjska i Bugarska, koje su ispunile sve tehničke uvjete 2011. godine, mogle imati koristi od svog statusa.
„U vremenima kada je europski projekt integracije nagrižen uslijed kriza s kojima se suočavamo, a pogotovo sukoba u Ukrajini, moramo dati jasnu političku potporu državama članicama kroz primanje u schengenski prostor. Vanjske granice EU-a moraju biti snažno zaštićene zbog brojnih izazova s kojima smo suočeni i na taj način moramo oblikovati zajedničku sigurnosnu politiku“, rekla je eurozastupnica Glavak, s jasnom porukom onima koji ne znaju ništa o Hrvatskoj i nazivaju je različitim kvalifikacijama da se ne služe fake newsom.
Podsjetimo, Vijeće je u prosincu 2021. zaključilo da Hrvatska ispunjava potrebne uvjete za ulazak u Schengen, a krajem lipnja 2022. zatražilo je mišljenje Europskog parlamenta o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj. Odbor za građanske slobode trenutačno priprema svoje izvješće o toj temi te će o tom pitanju raspravljati na sastanku 10. listopada.
Ove jeseni ostvarena je pohvalna suradnja između Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog i Srednje škole Prelog. LUDM Prelog kao i svake godine organizirala je Likovnu koloniju, ali ovaj put pod lipom u dvorištu Srednje škole Prelog.
Na poziv Udruge odazvalo se 14 umjetnica i umjetnika, među kojima i posebni gosti, članovi Udruge hlebinskih slikara i kipara naive pod predsjedništvom Zlatka Kolareka. Uz njih slikali su i učenici SŠP koji su pažljivo primijenili svaki savjet i iskoristili pomoć iskusnih članova.
Slike nastale na koloniji ostat će u vlasništvu Škole i krasiti zidove učionica i kabineta te podsjećati na prekrasno druženje i jesenski dan u dvorištu Škole. Učenici i nastavnici SŠP uživali su promatrajući kako od ideje nastaje likovno djelo te su imali priliku članove LUDM Prelog pitati sve što ih zanima vezano za likovno stvaralaštvo, a zasigurno je bilo i onih koji su se osjećali potaknuti i u budućnosti će se ohrabriti i sami započeti slikati. Kako slikari ne bi ostali gladni ugostiteljski aktiv SŠP umijeće slikanja nadopunio je onim kuharskim.
Članovi LUDM Prelog aktivni su duže od 30 godina u promicanju likovnog stvaralaštva u gradu Prelogu i okolici, a posljednjih godina uključivanjem SŠP i drugih udruženja i organizacija šire svoj utjecaj te se očekuju prijave novih članova. Organizaciju Likovne kolonije vodile su Kristina Jančec, Iva Kožnjak i Pavao Ružman.
SLIKARI:
LUDM Prelog: Zvonimir Dolenec, Mirjana Klobučarić, Vera Lipović, Franjo Mustač, Stanko Padarić, Franjo Ružman, Pavao Ružman, Damir Šalari
Udruga hlebinskih slikara i kipara naive: Josip Gregurić, Zlatko Kolarek, Branko Matina, Stjepan Pongrac
Gosti: Nadica Gorupić, Zvonko Živčec
Učenici: Lukas Bubek, Ana Gregur, Ana Mikec, Rea Pongrac, Martina Sokač
Anton Dančo spada u red najstarijih aktivnih vatrogasaca u DVD-u Totovec. Ima 67 godina, od čega 50 godina vatrogasnog staža. Kroz to vrijeme prošao je sve dužnosti u vatrogasnoj organizaciji, a sada je podpredsjednik i brine o voznom parku te ostaloj opremi potrebnoj u gašenju i drugim aktivnostima vatrogasaca Totovca.
Zanimljivo je da mu je i supruga Ivanka vatrogaskinja. Čak štoviše, ona je i predsjednica DVD-a Totovec. Zajedno smo smo ih snimili nedavno u društvu predsjednika VZMŽ Maria Medveda.
Anton nam je uz smijeh tada i odgovorio tko je stariji: vatrogasni Ford tranzit ili on?
-Po registraciji se vidi da je to povijesno vozilo (PV), prvi puta registrirano 1974. godine negdje u Njemačkoj, a kasnije smoga dobili kao donaciju. Na sadašnjoj registraciji je broj 1924. što je godina osnutka našeg DVD-a. Znači, za dvije godine slavit ćemo stoljeće postojanja i rada. A što se nas dva tiče: ovaj kombi počeo ići u akcije gašenja u isto vrijeme kada sam se ja počeo baviti vatrogastvom. Znači da smo vršnjaci – rekao nam je diplomatski Anton Dančo.
U Pomurju tamburaška glazba nije imala tradiciju, preci pomurskih Hrvata su svirali na limenim puhačkim glazbalima i na harmonici, zvali su ih bandisti. Ipak prije dva desetljeća u Sumartonu su neki glazbeno nadareni dječaci počeli svirati tamburicu pa se je zahvaljujući njima i tamburaška glazba proširila među mladima Pomurja.
Zahvaljujući jednom prekograničnom projektu EU (IPA) za serdahelsku Osnovnu školu su kupljene tamburice i započelo je podučavanje tamburice u sklopu izvannastavnih aktivnosti. Osnovnoškolci su svirali do osmog razreda, a nakon odlaska u srednje škole većinom su ostavili tamburicu, naime nisu imali svoje instrumente i nisu imali čime vježbati. Hrvatska samouprava „Stipan Blažetin”, čija je predsjednica Bernadeta Blažetin, u Serdahelu je prije dvije godine okupila mlade tamburaše iz Pomurja u Tamburaški i filmski kamp u kojem su sudjelovali i učenici Foto-kino kluba Ivanovec kako bi mladi tamburaši, pa i filmaši ostali u društvu, zajednici. Na žalost pandemija je prekinula kontinuitet i tek prošle jeseni 2021. godine je došlo do ponovnog susreta tamburaša.
-Serdahelska Hrvatska samouprava je iz svojih sredstava kupila tamburice (2 bisernice, 2 brača i 1 kontru), našla je i umjetničkog voditelja koji je iz Serdahela, Erika Hegedüsa, člana Tamburaškog sastava „Stoboš” u Velikoj Kaniži, a neki od tamburaőa su i kupili tamburice- rekla nam je Bernadeta, koja je po struci prosvjetna djelatnica i dopisnica „Hrvatskog glasnika” tjednika Hrvata u Mađarskoj. Rekla je kako je prije godinu dana utemeljen tamburaški sastav u kojem sviraju poglavito učenici iz Serdahela, ali ima članova i iz Mlinaraca i Sumartona.
Oni su učenici srednjih őkola u Kaniži , odnosno studenti u Pečuhu : Lilla Bicskei, Léna Krimmel,Georgina Dobos, Nelli Révész, Helga Csonka, Mira Proszenyák, Ármin Krimmel, Mátyás Kocsis, Dominik Svélecz i Bálint Tóth. S ponosom je dodala kako svi od njih imaju neke hrvatske korijene, doduše neki su iz mješovitih brakova. -Ime sastava je osmišljeno jer su u njemu mladi iz pomurskih sela, a želja im je da budu sve bolji , kao Zlatne žice.
Tamburašima vrlo nedostaje najveći i najskuplji instrumen-bajs, za čije troškove na žalost Hrvatska samouprava zasada nema dovoljno sredstava, u tome im zasada pomogne serdahelska Osnovna škola, ali zbog sve češćih nastupa trebat će pronaći neko rješenje. Tamburaški sastav Pomurske žice ove godine je već imao mnoštvo nastupa i u Hrvatskoj na Orehijadi u Orehovici, na Festivalu u Donjem Vidovcu,na svečanoj sjednici u Svetoj Mariji, ispred Centra za kulturu u Čakovcu, a i u mnogim mjestima u Pomurju- dodala je Bernadeta koja kao da živi s njima, a živi za njih.
Raduje je što ova skupina mladih sa srcem svira, svaki tjedan imaju probe s voditeljem u uredu Hrvatske samouprave, a podupiru ih i roditelji kada ih treba voziti na razne nastupe. Još je napomenula kako je djelovanje sastava pomogla je Hrvatska samouprava Mlinaraca kupnjom brača za članicu iz njihovog mjesta.
Glazbala nabavljaju u Varaždinu, kao i žice i sve što treba za tamburicu. -Hrvatska samouprava će i nadalje maksimalno stati uz sastav, jer s ljubavlju prema hrvatskom glazbom jača se i hrvatski identitet, pa možda i među mladima će se širiti želja za znanjem hrvatskoga jezika koji se u zadnjih nekoliko desetljeća strašno se gubi iz njihovih krugova- rekla je za kraj.
Dana 29. rujna 2022. godine održana je 9. sjednica Općinskog vijeća Općine Sveti Juraj na Bregu tijekom koje je načelnik općine Anđelko Nagrajsalović okupljenim vijećnicima predstavio projekt čija provedba kreće do kraja godine. Naime, Općina se prijavila na Godišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja za 2022. godinu koji se provodi s ciljem razrješavanja neusklađenosti katastra i gruntovnice.
O pogodnostima koje ono ima za Općinu govorio je sam načelnik.
– Provedba projekta kreće već ove godine, a u roku godine dana projekt mora biti gotov, dočim nas uskoro očekuje i službeno potpisivanje ugovora. Projekt će se provoditi za katastarsku općina koja uključuje Zasadbreg, Brezje, Mali Mihaljevec i Knezovec, a sljedeće godine ćemo prijaviti katastarsku općinu Lopatinec. Što s time dobivamo? Do sad je bila praksa da 60 posto naknade izmjere plaća država, a 40 općina. Ovime će se izjednačiti katastar i gruntovnica. To znači da više neće biti dvojnih brojeva i komplikacija koje su se pojavljivale zbog neusklađenosti evidencije ovih dviju institucija. Tim će se projektom raščistiti pitanje vlasništva svih općinskih i privatnih parcela, a to će se odnositi i na rješavanje građevinskih, ali i negrađevinskih zemljišta. Vrijednost projekta je 11 milijuna kuna. Općinu to neće koštati ništa, rekao je načelnik.
Na službenim stranicama Vlade Republike Hrvatske stoji da je ideja programa uključivanje jedinica lokalne samouprave, kako bi uskladile stvarno stanje s katastrom i uredile pitanje vlasništva za sve čestice građevinskog područja te, kroz aktivno sudjelovanje u postupcima katastarske izmjere, formirale katastarske čestice vlastite imovine i uredile pitanje vlasništva. Time se svim mještanima omogućuje da kroz program urede svoje pitanje vlasništva nad parcelom. O samoj prijavi stanovnika Općine na program, bit će pravovremeno raspisana obavijest kada će se obavljati izmjeru za svako selo koje obuhvaća katastarska općina.
Godinama unatrag, kada je u pitanju neka od viših svečanosti u Kotoribi, u međimurskoj narodnoj nošnji pojavljuju se članice KUD-a Kotoriba. Tako je bilo i na ovogodišnjoj svačanoj sjednici OV-a kada su pri podjeli nagrada načelniku Dariju Frišćiću i Hinko Fušu, predsjedniku OV-a, asistirale Ana Radmanić i Gabriela Siladi. Svojim stasom i pojavom „kotoripske deklje“ su izmamile posebne poglede i simpatije okupljenih.
Tko su one?
Na slici su Ana Radmanić i Gabrijela Siladi. Ana ima 25 godina, završila je Učiteljski fakultet odsjeka u Čakovcu, smjer razredne nastave s pojačanom informatikom, a danas već drugu godinu predaje informatiku u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskoga u Zagrebu. Ističe, da joj osim rada s djecom veliko veselje pruža KUD Kotoriba gdje pleše, pjeva i glumi. Svako oblačenje nošnje, nastup, proba i druženje s „kudačima“ čini me najveselijom.
S time se slaže i njezina prijateljica Gabriela koja ima 20 godina i studentica je 3. godine Učiteljskog fakulteta odsjeka u Čakovcu, smjer odgajatelj. Ģabrieli, osim KUD-a, osmijeh na lice stavljaju djeca zbog koje je upisala spomenuti fakultet te životinje. Obje članice uvijek i s ponosom nose narodnu nošnju.
Povodom obilježavanja Dječjeg tjedna koji traje od 3. do 9. listopada 2022. godine, a ujedno i Međunarodnog dana djeteta koji se obilježava 03.10.2022. godine, ured načelnika općine Pribislavec posjetili su predškolci. Načelnik Matija Ladić družio se s djecom iz skupine “Brojkice”, polaznicima Dječjeg vrtića „Žibeki“ Pribislavec.
Zajedno su napravili krug mira u kojem su razgovarali o dječjim pravima, a nakon čega su načelniku i službenicima Općine Pribislavec podijelili poruke mira te se zajedno počastili bombonima.
Voditeljica Skloništa za životinje Prijatelji Aleksandra Hampamer iz Čakovca, koja tu radi već gotovo 15 godina, u svom domu uz svoja četiri pasa – Ernu, Žanu, Kozma i Pinčeka, trenutno na čuvanju ima još oko 15 pasa koji su stari ili s hendikepom, koji dolaze k njoj na oporavak, neki na kratko, dok neki još uvijek čekaju svoj dom. Od njih, tu je i pet pasa s hendikepom, na kotačićima, od čega četiri kod Aleksandre, a jedan kod privremenog udomitelja. Posjetili smo Aleksandru i donosimo priče pasa, unatoč svemu nisu klonuli duhom, već šire dobre vibracije i vjeru u ljude, a koje možete posjetiti i upoznati i na štandu „Prijatelja“ ove subote od 10 do 13 sati u centru Čakovca.
Aleksandra Hampamer
Psi koji su pronađeni napušteni i polomljeni nisu ni čipirani. Glavnina pasa koji danas ne mogu na stražnje noge, ili ih čak nemaju, operirani su u Sloveniji radi stablizacije kičme. Sve su to veliki troškovi i puno brige za ekipu iz Skloništa za životinje „Prijatelji“ iz Čakovca.
Crno-bijeli Felix je nađen na području Svete Marije, pretpostavlja se da je naletio pod auto. Dedek, stari čupavi pas, spašen iz romskog naselja u Orehovici, stigao je sa slijepljenom dlakom i prljavštinom koju su volonteri „Prijatelja“ sređivali čitav dan. Imao je i kroničnu upalu ušiju i tumor na uhu. Njegovog vlasnika sklonište je prijavilo Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu te tražili postupanje veterinarske inspekcije te se čeka sudska presuda.
Felix i SamyDedek
Isti čovjek ima i kujicu s dva štenca te još jednog, crno-smeđeg psa. Kujicu je dobrovoljno predao, a njegovi štenci su nađeni kako lutaju i spašeni, od čega je jedan, Krumel, na oporavku kod Aleksandre nakon operacije u kojoj su mu morali amputirati obje stražnje noge. Zbog smeđe-crnog psa iz istog kućanstva, sa slomljenom nogom, kojeg taj Rom nije htio predati, pokrenuta je kaznena prijava.
Krumel
Žuto-bijeli Samuel (Samy) pronađen je polomljen također u romskom naselju Orehovica, koje je inače u blizini prometne ceste zbog čega psi lakše stradaju, a neke su i unutar samog naselja pregazili Romi. Crna kujica Alia nađena je na Dravi i navodno ju je udario kamion te ima trostruku fakturu kralježnice. Roby je također hedikepirani pas pronađen u Prelogu prije pola godine.
Alia
Pinček, jedan od Aleksandrinih ljubimaca, živio je sretnim životom sa svojim skrbnicima sve dok mu, ne zna se kako, nije pukla kralježnica. Kad se uspostavilo da će biti paraplegičar, skrbnici su rekli da se ne mogu brinuti za njega, te ga je udomila Aleksandra.
– Sreća kod svih ovih pasa je da su inkontinentni, odnosno samostalno pišaju, dok ih dva puta dnevno treba dodatno „ispišavati“. U suprotnom bi trebali imati kateter – rekla je Aleksandra.
Fuchur je pak slijepi pas pronađen s ogromnim debelim lancem koji mu se urezivao u kožu na cesti u Ivanovcu. U početku je bio agresivan prema ljudima, no danas je, nakon oporavka, to smiren, dragi i opušten pas.
Fuchur
A kad smo već kod psećih sudbina, zanimljiva je priča i o Aleksandrinoj kujici Erni, koja je nađena na cesti mala kao dlan prije sedam godina. Sklonište „Prijatelji“ joj je pronašlo divan dom, no sa 8-9 mjeseci jednostavno je počela pišati po stanu i situacija je bila neizdrživa za skrbnike.
– Doveli su je k meni i od tog trenutka Erna je postala moja sjena, svugdje ide sa mnom – u ambulantu, na sastanke… Interesantno je da se od prvog dana Erna nikad više nije popišala unutra! – ispričala nam je Aleksandra.
Erna
U Aleksandrinom domu sreli smo i malo štene sa slomljenim nožicama, koje se upravo vratilo s operacije. Što reći na sve ovo? Svaka vrsta hendikepa, i kod ljudi i kod životinja, izaziva sažaljenje i želju da im se pomogne. A najviše možemo pomoći svi skupa.
– Želim poručiti drugima da su sve životinje svjesna i osjećajna života bića i da, ako se netko odluči imati kućnog ljubimca, treba razmišljati o obvezi od oko 15 godina, te treba unaprijed planirati kud će s ljubimcem kad djeca porastu, u slučaju preseljenja i sl. Imamo puno problema s napuštanjem ljubimaca zbog iseljavanja u inozemstvo – naglasila je Aleksandra Hampamer.
Dodala je i sljedeće činjenice od kojih se steže srce:
– U našem skloništu trenutačno imamo čak 550 pasa, a u cijeloj Hrvatskoj po raznim skloništima danas ima čak više od 10.000 životinja! Zato apeliram na ljude da kastriraju svoje ljubimce kako bi se izbjeglo neželjeno potomstvo, štenci po kanalima, u kutijama i slično, a gradove i općine da više rade na prevenciji i koriste alate koje im nudi zakon o zaštiti životinja – redovnu kontrolu mikročipiranja pasa te sufinanciranje kastracije kao jedine uspješne mjere kontrole razmnožavanja.
Roby
Aleksandra se osvrnula na primjer općine Belica.
– Tamo gdje su kastracije pasa sufinancirane, npr. u Belici, pokazalo se odličnim, jer to je mjesto imalo samo nekoliko napuštenih pasa u cijeloj godini. Kao udruga, sudjelovali smo u nacionalnom projektu, gdje su organizirane besplatne kastracije za pse i mačke na potresima pogođenim područjima, te se tijekom dvije godine tako kastriralo čak oko 3000 pasa i mačaka!
Podsjećamo, posjetite ove pse na štandu ili dođite u Sklonište „Prijatelji“ na Dan otvorenih vrata u subotu, a ukoliko želite pomoći Skloništu, možete to učiniti udomljavanjem, volontiranjem ili pak uplatom donacije na njihov račun broj HR3323400091116025375, ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ili putem paypala: [email protected].
U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora od 13. do 15. listopada 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Gradu Zagrebu održat će se jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022.
I ove godine na izložbi će biti predstavljeno više od 200 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskog rada. Od industrije do svakodnevice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih tvrtki i start-up tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Katara, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Srbije, Slovenije itd.
U svrhu jubilarne godišnjice Međunarodne izložbe inovacija ARCA 2022 izdat ćemo i prigodnu monografiju „ARCA – prvih 20 godina” koja će osim tradicije domaćih međunarodnih sajmova obilježiti i 65 godina aktivnog inovatorstva na prostorima Republike Hrvatske.
U sklopu izložbe održat će se i tribina pod nazivom: Digitalna transformacija Hrvatske, te brojne STEM radionice za mlade svih uzrasta.
Izložba inovacija ARCA već godinama po uzoru na najprestižnije svjetske sajmove i izložbe inovacija promoviraju i promiču inovatorstvo i inovacije i jedno su od najznačajnijih događaja u kalendaru Međunarodne federacije nacionalnih saveza inovatora IFIA.
S toga Vas pozivamo da svojim dolaskom uveličate svečano otvaranje jubilarne 20. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2022. koje će se održati u četvrtak 13. listopada 2022. s početkom u 10:00 sati.
Tijekom aktualnog sata na 7. sjednici Općinskog vijeća Štrigova, riječ je dobio općinski načelnik Stanislav Rebernik, koji je već u prvoj rečenici obradovao vijećnike, a naravno time samim i stanovništvo Štrigove kad ovo pročitaju.
– Naknada za dobivenu količinu energetskih mineralnih sirovina za plin za prošli mjesec iznosila je rekordnih 1.773.000 kuna. Kroz godinu do sada za tu naknadu brojim 6.000.000 kuna. Navedena sredstva koristimo tako da svaki mještanin to osjeti, zavisno o namjeni za koju će je trebati. Od socijalno ugroženih, od razvojnih potreba, komunalne infrastrukture i slično – naglasio je Rebernik i nastavio govoriti o najavama za mogućnosti spajanje hrvatskih općina.
– Za stvarno i funkcionalno spajanje općina u državnom proračunu je osigurano 100.000.000. kuna, a Hrvatska vlada predviđa kako će Ministarstvo financija u roku od 60 dana objaviti Javni poziv na temelju kojeg bi oni koji se odluče spojiti trebali ostvariti pomoć iz državnog proračuna. O spajanju pojedinih općina odlučuju Općinska vijeća i to na temelju prethodnog mišljenja žitelja i Skupštine županije na području koje se nalaze općine koje se žele spojiti. Što se tiče funkcionalnog spajanja općina koje podrazumijeva sklapanje sporazuma o zajedničkom obavljanju pojedinih poslova. Ono se može ostvariti na dva načina, putem zajedničkog službenika ili putem čitavog zajedničkog Upravnog odjela koji će poslove obavljati za obje općine – izvijestio je vijećnike Rebernik, bez ikakvih službeni riječi o situaciji štrigovske općine.
Načelnik Rebernik vijećnike je izvijestio kako je u općini obavljena revizija poslovanja općine u više segmenata, a rezultati su dobri uz napomenu kako određeni problem postoji u svezi zemljišta za Vidikovac na Mađerkinom bregu.
– Stoga će općina poduzeti korake kako bi se uklonili nedostatci koji bi mogli utjecati dio projekta koje financira europska unija – pojasnio je Rebernik. Osvrnuo se Rebernik na situaciju vezanu uz Ministarstvo poljoprivrede na temu poduzimanja mjera radi sprečavanja širenja zlatne žutice u vinogradima.
– U siječnju ove godine ministarstvu poljoprivrede dostavili smo imena i prezimena i funkcije za članove Povjerenstva što je od nas tražilo ministarstvo. Od tada do dana današnjega od Ministarstva poljoprivrede nisu provedene ama baš nikakve aktivnosti – rekao je Rebernik.
Vijećnik Antun Zadravec izvijestio je vijećnike kako su zaprimljene 83 prijave za štetu od suše, a procijenjena šteta iznosi 5,5 milijuna kuna. Damir Kovačić ukazao je na određenu problematiku s komunalnom infrastrukturu, dok je vijećnik Ivan Frlin je govorio o potrebama uklanjanja raslinja, grmlja i šikara uz prometnice.
