KUD-o „Žiškovec” iz Žiškovca će u nedjelju 23. listopada biti organizator i domaćin Drugih dječjih folklornih susreta koji će biti održani u mjesnom domu kulture od 15 sati. Njegovom pozornicom će proći: Dječja skupina DV „Cvrčak”, Podružnica „Stonoga” Novo Selo Rok, Dječja skupina KUU “Seljačka sloga” Donja Dubrava, Dječja skupina KUD „Zasadbreg” iz Zasadbrega, Dječja skupina KUU „Seljačka sloga „ Nedelišće i najposlije Dječja skupina KUD „Žiškovec”.
– Dođite i podržite mlade čuvare tradicije!- poruka je organizatora.
Biti psihijatrica u današnjem svijetu svakako nije lak posao, ali Marija Vinković-Grabarić (57) iz Belice jednostavno voli svoj posao. Psihijatrica je to s užom specijalizacijom za psihoterapiju, a također i sudski vještak psihijatar za sudove u Varaždinu, Čakovcu, po potrebi i šire, a također i stručnjakinja za akupunkturu, dok je je hobi fitoterapija. Žena koja već 32 godine radi kao psihijatrica i naslušala se tuđih problema u tolikoj mjeri da je to nezamislivo, vedra je osoba koja o svom poslu kaže:
– Nastojim biti pozitivna, vraćati ljudima vjeru u život, dati im puno pozitivneenergije, jer nažalost današnja vremena su teška i nose brojne stresove. Bez pozitivne energije u okolini, ljudi jednostavno potonu. Važno mi je da pacijent bude dobro i tražim od njega da radi na sebi. Moj stav je da svaki doktor mora težiti iskreno pomoći svom pacijentu, ako mu nije stalo nema ni uspjeha!
Marija Vinković Grabar
POSTALA JE SPECIJALIST PSIHIJATAR VEĆ S 31 GODINU
Životni put Marije Vinković-Grabarić bio je trnovit. Sa 17 godina umro joj je otac. Na trećoj godini fakulteta morala se sama financirati, jer majka sa svojom mirovinom nije mogla financirati nju i brata, pa je uz težak studij medicine radila raznorazne poslove preko student-servisa. Ipak, već sa 25 godina završila je osnovnu medicinu, a sa 28 godina je već dobila specijalizaciju (koja se nekad dobivala nakon 30.-35. godine).
– Cijeli život htjela sam biti psihijatar i to mi je bila jedina želja, koja mi se ispunila. Zahvalna sam bivšem ravnatelju bolnice, gospodinu Blagusu, koji mi je dao tu specijalizaciju sa 28 godina, bila sam najmlađa kandidatkinja, no bio je to pun pogodak! Kad sam upisala specijalizaciju iz psihijatrije, svi su me jako žalili, govorili su mojoj mami: ‘Joj, tak je mlada, lepa, pa šteta ju je kaj bu psihijatrica!’ No, ja sam žena koja uživa u svojem poslu. Nakon 32 godine rada opet bih bila psihijatrica i to je ispunjenje svih mojih želja, odgovori na sva moja životna pitanja, koja se dotiču i psihijatrije i filozofije i religije… općenito daje odgovore na sve ono što je život.
Sa 31 godinu postala je specijalist psihijatar i počela raditi na Odjelu psihijatrije na Županijskoj bolnici Čakovec, gdje je provela 22 i pol godine, dok posljednjih oko 10 godina radi kao privatnik, od čega 4 i pol godine ima ordinaciju u svom prostoru, a ranije je pet godina bila u najmu.
Marija kao psihijatrica u Županijskoj bolnici Čakovec
DOBRO SE DOBRIM VRAĆA
Njezina životna filozofija je, kaže, da se svako dobro djelo isplati.
– Često mi na terapiju dođu ljudi koji pate zbog svoje dobrote. I sama sam patila zbog svoje dobrote, no mislim da se u životu svako dobro djelo čovjeku kad-tad vrati. Meni se sada vraća sve ono dobro što sam davala svojim pacijentima od početka. Nakon svih ovih godina, često sretnem ljude pa mi ispričaju što je bilo prije 10-15 godina i koliko sam im pomogla, a to je zapravo ono što mi daje snagu, podršku i motivaciju da budem još bolja doktorica – kaže Marija i dodaje kako svoje pacijente i njihove probleme razumije i kao doktor, i kao čovjek, jer je i sama dotaknula dno.
– U životu mi je bilo jako teško, cijeli život mi je nedostajao otac u emocionalnom smislu, dosta sam trpjela i zbog te financijske situacije, a također 2005. godine mi je majka Marija oboljela od Parkinsonove bolesti. Godinama sam brinula sama sa suprugom o njoj. Zadnjih nekoliko godina bila je nepokretna u domu te je umrla 2018. godine. Jednostavno sam se uprla u sve svoje snage da to odradim na najkvalitetniji mogući način na koji sam znala i umjela. Bila sam svojoj mami i prijateljica, doktor, kći… igrala sam sve uloge.
Na upit može li tako biti i sebi sama, i svoja najbolja prijateljica i psihoterapeut, odgovara:
– Naravno! Struka nas je naučila da preživljavamo teške situacije, iako je moj život već otpočetka krenuo s jakim opterećenjem, pa sam već ušla u tu specifičnu ulogu, a specijalizacija na psihijatriji mi je na neki način bila nadogradnja. Kad sam došla na specijalizaciju, učitelji su mi rekli da sa mnom nemaju gotovo nikakvog posla, već mi samo moraju dati završni glanc. Da nisam imala sam predivne učitelje na KBC-u Rebro U Zagrebu, gdje sam bila na specijalizaciji, primariusa Aleksandra Maletića i mog mentora, primariusa Damira Papića, nikad ne bih postala tako dobar doktor.
Na dodjeli magisterija s kćerkom i majkom
KĆI GRACIA NJEZIN JE PONOS
Marija ima supruga, Goroslava Grabarića, koji radi kao veterinar u Prelogu, a tu je i 22-godišnja kći Gracia, koja ide maminom stopama. Bila je najbolja učenici u gimnaziji, a danas je studentica medicine na petoj godini, dobila je rektorovu, a ove godine i dekanovu nagradu. Posebno je zainteresirana za proučavanje Parkinsonove bolesti i mogućnosti njezinog liječenja, s obzirom na to da joj je baka, Marijina mama, bolovala od Parkinsonove bolesti.
– Za vrijeme poroda dogodilo mi se srčano zatajenje (dekompenzacija), nakon čega su mi ostale posljedice, no s tim uspješno živim – kaže Marija.
KAKO JE USKLADILA POSAO I MAJČINSTVO
Puno joj je pomagala majka Marija, pa nikad nije bila na bolovanju, a lako joj je bilo i zbog toga što joj je kći bila izrazito dobro dijete i rijetko bolesna.
– Velika podrška u životu mi je i suprug. On je vičan obavljati i sve kućanske poslove, dobro i kuha… – kaže Marija.
NEGATIVNE STRANE POSLA?
Upitali smo je i zna li ovaj posao zna biti naporan, na što je rekla:
– Da, posao zna biti psihički opterećujući, no sve je stvar treninga, čovjek se mora znati nositi sa svim tim pojačanim pritiscima i životnim pričama (jer osnovni alat nam je slušanje). No, nastojim ne biti opterećena, isključiti se, a kad odem doma ostaviti posao na poslu, makar je to ponekad jako teško jer radim s ljudima koji imaju i razne životne tragedije i teške životne priče i opterećeni su brojnim problemima, tako da i ja, kao i svi, moram permanentno svaki dan raditi na sebi.
Marija se nakon posla odmara u svom domu u Belici, gdje ima i devet mačaka, o čemu kaže:
– Doma sam potpuno drukčija žena: u vrtu, na vinogradu, u šumi… Volim biljke i boravak u prirodi. Tata Ajloz mi je bio agronom pa mi prenio ljubav prema biljkama, koje sam počela skupljati kao dijete, i dan danas berem trave, radim si čajeve, naučila sam puno o fitoterapiji i smatram da je to primarni lijek za svakoga. Kažu da u prirodi postoji lijek za svaku bolest.
Dodaje i kako je vjernica, voli ići u crkvu i pomoliti se, biti sama sa svojim mislima, a to savjetuje i svojim pacijentima.
– Moram priznati da vjerujem u neku višu silu, nešto nam određuje sudbinu, iako isto tako sudbinu određujemo i sami. No, čovjek nekad zapadne u ekstremno teške situacije, a iz toga ga onda spašava vjera. Čovjek bez vjere je prazan.
KAKO SE POČELA BAVITI AKUPUNKTUROM?
– Akupunkturna medicina radi na principu da imate simptome kad se kanali energije poremete, pa akupunktura u biti vraća energiju u kanale. To su prakticirali stari Kinezi još u doba prije Krista, a održalo se do dan danas. Svaki put kad mi je bilo loše i pomogla sam si akupunkturom, pomislila sam, hvala bogu kaj ste to zmislili! – kaže Marija.
Prvi pacijent na akupunkturi bila joj je, kaže, mama, koja je imala teško oblik Parkinsona, a odlično je reagirala na akupunkturu.
Marija se opušta na vrtu
PIŠE PJESME I MEMOARE
Marija danas stanuje u Belici, no do svoje 17. je živjela u Hodošanu.
– Odrasla sam u krasnom mjestu, Hodošanu. To je mjesto bilo kao jedna velika obitelj, svatko je svakoga znao i svatko svakome pomagao, to su bila prekrasna vremena – rekla je Marija, koja gotovo cijeli život piše i pjesme, a prvu je napisala s 9 godina upravo u Hodošanu. U osnovnoj školi dobila je i nagradu za svoje kajkavske pjesme – rekla je i dodala:
– Imam puno pjesama i željela bih izdavati svoje pjesme. Voljela bih da kroz moje pjesme ljudi shvate da čovjek mora imati želje i da svatko svoju želju može ostvariti. Moja prva zbirka pjesama, koju sam već trebala tiskati, zvat će se „Moje selo Hodošan“ i bit će posvećena Hodošanu. Želja mi je još i izdati knjige, imam jedno 6-7 godina svojih svakodnevnih memoara i puno materijala za budućnost, samo da budem zdrava i uspijem to ostvariti.
Planira napisati knjigu o osobama koje su joj pomogle u edukaciji i poslu.
– Posebno se moram odužiti primariusu Maletiću, jer mi je prenio sve svoje iskustvo. Znala sam puno teorije, ali nisam imala praktični dio. Psihijatrija je posebna grana medicine, ne možete samo iščitati nalaze i to je to, morate imati praksu.
Na kraju krajeva, Marija je žena koja je uspješno spojila ne samo majčinstvo, obitelj i karijeru, već i sve aspekte svog života, u čemu joj, je, kaže, pomogla upravo psihijatrija.
– Smatram da je psihijatrija kraljica medicine, iako je kao grana medicine dosta podcijenjena jer ljudi još dan danas imaju predrasude otići kod psihijatra jer misle da je to samo za one s teškim duševnim poremećajima. A ja smatram da je psihijatrija grana medicine koja unaprjeđuje čovjeku život, ne samo u medicinskom smislu, nego općenito, jer daje odgovore na sva moguća životna pitanja – rekla je.
Hrvatski sabor proglasio je 21. listopada Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa, koji će biti obilježen i ove godine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kao nositelj aktivnosti iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa upriličit će obilježavanje u petak, 21. listopada 2022.godine, odnosno na sam Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa putem raznih preventivno represivnih aktivnosti.
Tako će u petak, 21. listopada 2022. godine od 9 do 13 sati, sve policijske postaje na području Policijske uprave međimurske provesti akciju „Stop mobitelu u prometu“. Akcija će se provesti u suradnji s Policijskom upravom varaždinskom.
Promet će se nadzirati na većem broju lokacija diljem Međimurske županije, a u poduzimanje najavljenih aktivnosti uključit će se svi raspoloživi ljudski i tehnički potencijali.
Akcija će se usmjeriti na:
suzbijanje prekršaja nepropisnog korištenja mobitela i dr. uređaja (distrakcija u prometu – skretanje pažnje s vožnje, uzrokovane nekim događajem, objektom (uređajem) ili osobom unutar ili izvan vozila),
suzbijanje grubog kršenja prometne discipline (bezobzirno ponašanje sudionika u prometu).
Svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju novog proizvodnog kompleksa od dvije zgrade tvrtke Teracom d.o.o. u Općini Goričan, održano je u ponedjeljak, 10. listopada 2022, na prostoru izgradnje na postojećoj k.č.br. 4312/31, k.o. GORIČAN u Gospodarskoj ulici.
Kamen temeljac položili su načelnik općine Goričan Emanuel Sinković i Melita Matjačić, direktorica tvrtke Teracom d.o.o. čime je obilježen početak izgradnje proizvodnog kompleksa koji će se sastojati od dvije zgrade –proizvodne zgrade – proizvodnja proizvoda od metala i sunčana elektrana snage 39,6 kW na krovu zgrade te dodatne proizvodne zgrade – skladište metalnih sirovina i strugotina. Spomenute dvije hale biti će međusobno povezane u proizvodni kompleks.
Tvrtka Teracom d.o.o. provodi projekt u industrijskoj zoni Goričan, a cilj je osnaživanje na putu zelene i digitalne tranzicije kao preduvjet povećanja konkurentnosti tvrtke na domaćem i inozemnim tržištima i stvaranja 12 novih radnih mjesta. Ukupna vrijednost investicije je 10.800.393,55 kn od čega se sufinancira 3.253.661,11 kn iz instrumenta Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja „REACT-EU”. Izvođač radova je tvrtka Megrad 3b d.o.o. Predviđeni završetak provedbe projekta je do 15.08.2023. godine.
-Općina Goričan postaje vodeća moderno uređena sredina sa snažnim gospodarstvom, unaprijeđenom infrastrukturom koja je prepoznata kao poželjno mjesto za kvalitetan život i rad te ono što je najbitnije – snažno gospodarstvo je pokretač razvoja općine, istaknuo je Emanuel Sinković, načelnik općine Goričan.
Ovom investicijom tvrtka Teracom d.o.o. ulaže u gospodarski rast i razvoj na području općine Goričan čime će se osigurati održivi rast gospodarstva Goričana, otvoriti nova kvalitetna radna mjesta, jačati infrastruktura i poduzetništvo. Općina će i u budućem razdoblju poticati aktivnosti vezane za poticanje daljnjeg razvoja poduzetništva i jačati poduzetničku infrastrukturu.
I. osnovna škola Čakovec aktivno je uključena u natjecanje World Robot Olympiad na kojoj se učenici natječu u sastavljanju i programiranju Lego robota, što ni ne čudi kako se radi o školi koja je jedna od tek tri škole u zemlji koja nosi titulu Digitalno zrele škole, ali i ima statuse Škole budućnosti i AI škole.
Svako ulaganje i rad s mladima u Čakovcu itekako daju rezultate, kako su pobjednici državne razine natjecanja u kategoriji Junior upravo učenici čakovečke I. OŠ – Teo Doring, Martin Krištofić i Dominik Dukić. Ta će tri učenika kao ekipa stoga i braniti hrvatske boje na World Robot Olympiad (Svjetskoj robotičkoj olimpijadi) u Dortmundu.
Tim se kod gradonačelnice pohvalio da od malih nogu vole “legiće” i programiranje
Čestitku i podršku njima, ali i njihovim mentorima Ivani Ružić i ravnatelju Siniši Stričaku, uputila je prigodnim prijemom gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. Pobjednički tim pritom joj je dao informaciju kako je sudjelovao na desetodnevnom međunarodnom robotičkom kampu koji je organiziralo Sveučilište Edutus u gradu Balatonfuredu. Nakon kampa, organizirano je i prijateljsko natjecanje World Robot Olympiad 2022. za pobjedničke timove iz 14 država: Španjolske, Njemačke, Turske, Danske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Slovenije, Rumunjske, Mađarske, Crne Gore, BiH, Srbije i Hrvatske. Na natjecanju je ekipa iz I. OŠ Čakovec osvojila visoko 5. mjesto. Teo, Martin i Dominik objasnili su gradonačelnici kako se od malih nogu bave “legićima”, robotima i programiranjem, a uživaju u natjecanju koje obuhvaća izradu robota gdje su zadani zadaci i dimenzije 25×25×25 cm. No ono što ih najviše veseli je da unatoč zadanim parametrima nijedan robot na kraju natjecanja nije isti, što pokazuje njihovu inovativnost.
Svjetska robotička olimpijada održat će se u Dortmundu od 16. do 20. studenoga
Ravnatelj i gradonačelnica istakli su ponos svim dosadašnjim rezultatima čakovečke škole i vrijednim učenicima koji su posebne talente i znanje pokazali u digitalnom svijetu, a ravnatelj je iskoristio priliku da zahvali na inicijativi da se to dodatno potakne i nagradi nabavkom novih školskih računala. Uz niz projekata koje I. OŠ provodi redom sa srednjim školama i fakultetima, na prijemu je pokrenuta i ideja o novim aktivnostima u okviru Zelene i digitalne tranzicije. Sve kako bi se kod učenika potaknula inovativnost i kreativnost te nastavili ovakvi vrhunski rezultati.
Svako dosadašnje natjecanje i svo svoje slobodno vrijeme, mladi robotičari koriste kao pripremu za Svjetsku robotičku olimpijadu koja će se od 16. do 20. studenoga održati u Dortmundu, na kojem im je i gradonačelnica zaželjela puno sreće uz punu podršku Grada Čakovca.
U cilju realizalizacije programa djelovanja VZG Čakovca i I. operativnog područja Centar jučer u 16,58 sati je na objektima TD PIB EXTRA d.o.o. održano taktičko-pokazana vježba koja je imala zadatak i cilj obaviti gašenje na objektima trgovačkog društva PIB EXTRA d.o.o. i evakuaciju unesrećenih osoba-djelatnika, sprječavanje daljnjeg širenje požara koordiniranim djelovanjem vatrogasnih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava sa i operativnog područja – CENTAR, te provjera sustava dojave i alarmiranja preko UVI aplikacije, zapovijedanja na intervenciji, korištenja radio stanica, upoznavanje i provjera vatrogasne opreme. Svi učesnici vježbe sa svojim vozilima su krenuli iz svojih sjedišta i spremišta svakog DVD-a, a prije vježbe određen je plan pozivanja vatrogasnih postrojbi prema redoslijedu nastupa: JVP Čakovec, DVD Štefanec, DVD Ivanovec, DVD Gornji Vidovec, DVD P-B-P i DVD Čakovec.
U trgovačkom društvu PIB EXTRA d.o.o. bio uobičajen je radni dan za sve djelatnike poslijepodnevne smjene. Inače, za tvrtku je to bila jedna od zadaća o brizi za djelatnike u takvim i sličnim situacijama, a što smo čuli os Mladena Škvorca, stručnjaka za ovu vrstu djelatnosti.
Po završetku vježbe svi učesnici, vozila i ostala tehnika bili su postrojeni na parkiralištu ispred društvenog doma u Štefancu gdje su se učesnicima obratili Mario Medved, predsjednik VZG Čakovca, koji je čestitao sudionicima naglasivši kako je ovoga puta kod njih došla do izražaja dobra uvježbanost u korištenju svih vrsta sredstava za pružanje pomoći kao i njihovo znanje pri uporabi nove vatrogasne tehnike. Nikola Besedić, zapovjednik VZG Čakovca je u analizi rekao kako je vježba uspjela pogotovo jer sudionici nisu zanali scenarij vježbe već su isti dobili u „stvarnosti“.
Kraj vježbe je iskorišten da zaposlenici, koji su bili izvan prostora tvrtke, gase improvizirani mini-požar kako bi se pobliže upoznali vatrogasnom opremom.
U vježbu je bio uključen 31 učesnik, promatrači su bili čelni ljudi VZG Čakovca, a predsjednik Medved je za ovu godinu najavio još jednu vježbu širih razmjera.
Danas, u četvrtak 20. listopada 2022. u svijetu se obilježava kao Svjetski dan jabuke i on je vrlo svečano, radosno, edukativno i zabavno obilježen i proslavljen u Brezovcu u Voćnjaku starinskih sorti jabuka, a organizirala ga je Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri na čelu sa svojim predsjednikom Mladenom Dobranićem koji je na samom početku rekao nekoliko rečenica o povijesti ovoga dana i jabuci kao kraljici voća, te pozdravio sve one koji su došli na ovaj jedinstven ili jedini ovakav događaj u Međimurju.
A došli su općinski načelnik Martin Srša pročelnica općinskog Jedinstvenog upravnog odjela Vlatka Županec, direktor Ureda domaće turističke zajednice DavidNovinščak, Franjo Belović i Dragutin Barlek Oldtimer kluba Međimurje i mnogi drugi.
Najviše je bilo osnovnoškolaca i to je bio i najljepši i najradosnji dio događaja, a u cjelini nikada toliko ljudi na ovoj priredbi u Brezovcu nije bilo.
Sa svojim učiteljima i mentorima na danu jabuke bili su učenici Osnovne škole Sveti Martin na Muri i Osnovne škole Kuršannec, škola koje imaju vlastite voćnjake. Svatko tko je htio mogao si je ubrati starinske jabuke ili kupiti novije sorte lokalni voćara, a bilo je i pečenih kestena, Vinkovog meda, jabučnice, sokova, džemova, marmelada i mnogih drugih proizvoda od jabuka i ostalog voća.
U zabavno djelu programa zasvirali i zapjevali su Augustin Dvanajščak i Dragutin Brežnjak,a u stručnom dijelu priredbe govorio je mr.sc. MiloradŠubić iz ministarstva poljoprivrede, dok je nešto više govorio općinski načelnik Martin Srša, koji je priredbu s 5. izložbom starinskih i modernijih sorti jabuka proglasio otvorenom. Najveće zanimanje svih posjetitelja privukao je Petar Vuković čuvar i uzgojitelj starinskih sorti jabuka, za koje je imao spremnu i priču koju su nazočnici upijali, poput jabučnice koju su točili Mladen Oletić i Mijo Flac. Bilježimo riječi Martina Srše koji je po zanimanju agronom, a sada i općinski načelnik.
– Svakodnevno osjećamo potrebu vraćati se starinskim sortama jabuka zato jer su one otporne na mnoge bolesti i nametnike i u biti su prepune kvalitetnih sastojaka. Hvala Bogu, u Međimurju, točnije međimurskoj zemljici sve što se posadi i posije, rod obilat daje i zato je Međimurje raj na zemlji. Jabukama pripada posebna pozornost i mogu vam reći kako je svaka jabuka zdravija od banane.
Naravno za ove riječi dobio je snažan pljesak kao i Mladen Dobranić, najzaslužnija osoba što se u Međimurju obilježava Svjetski dan jabuke, što je vjeran tradiciji, što modernizira proizvodnju, ali i daje važnost starinskom način uzgoja i držanja voća, posebice jabuka, koja danas u cijelom svijetu ima svoj veliki dan. Da, i lijepo je bilo vidjeti ljude koji godinama dolaze na ovaj svetomartinski i u stvarnosti svjetski događaj i naravno mnogo, mnogo učenika, što je svojevrsno jamstvo kako će jabuka i dalje krasiti i hraniti ovdašnji puk, ma što i kako svijet globalni govorio i izgledao.
Općina Orehovica, na čelu s načelnicom Dijanom Novak, jučer je imala razloga za slavlje. Njihov projekt za izgradnju vrtića u naselju Orehovica pokraj Osnovne škole Orehovica, dobio je zeleno svjetlo na natječaju Ministarstva znanosti i obrazovanja u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstva u kategoriji „Izgradnja, dogradnja, rekonstrukcija i opremanje predškolskih ustanova“ Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Načelnica Orehovice Dijana Novak
Projekt izgradnje vrtića u Orehovici osvojio je ukupno 93 bodova te mu se dodjeljuje maksimalan iznos bespovratnih sredstava, odnosno 7.200.000 kuna, koji su potrebni za njegovu izgradnju.
Mjesto pokraj OŠ Orehovica na kojem će se graditi vrtić
– Čeka se Odluka o financiranju te zatim postupak javne nabave i potpisivanje ugovor u kojem će biti definirani rokovi završetka izgradnje i opremanja vrtića. Objekt će imati četiri skupine dječjeg vrtića po 20 djece i dvije skupine dječjih jaslica za 12 djece, dakle kapacitet će mu biti ukupno 104 djece predškolske dobi – rekla je načelnica Općine Orehovica Dijana Novak.
Na području općine Orehovica trenutačno djeluje samo privatni vrtić Područni vrtić „Medo“ u sklopu Dječjeg vrtića „Loptica“ iz Čakovca.
Projekt PRŠI, koji predviđa uvođenje širokopojasnog interneta s brzinom od najmanje 100 Mbit/s na području Grada Mursko Središće te općina Gornji Mihaljevec, Nedelišće, Selnica, Strahoninec, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Martin na Muri, Šenkovec i Štrigova, trebao bi u potpunosti biti završen do kraja 2023. godine.
Tada bi bio posve spreman za uvođenje optike na svih 9.890 tzv. bijelih adresa obuhvaćenih ovim projektom, iako se interes za izvedbu priključka može iskazati već sada. Sam projekt danas su, na konferenciji za novinare u Centru za kulturu Rudar Mursko Središće, detaljnije predstavili stručnjaci Hrvatskog Telekoma d.d. (HT), partneri na projektu te međimurski župan Matija Posavec i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak, uz prisustvo nekoliko načelnika iz općina koje sudjeluju u projektu.
Milan Meden, direktor Sektora za implementaciju i operacije u pristupnoj mreži u Hrvatskom Telekomu, podsjetio je da su prvi razgovori započeli još 2014.godine, a posebno se intenzivirali nakon što je od sedamdesetak takvih projekata iz cijele Hrvatske u dva različita modela odabrano njih 21, među kojima i ovaj za devet međimurskih jedinica lokalne samouprave kao jedini na sjeveru zemlje.
– Nakon javnih nabava znat ćemo točne podatke, ali ovaj 21 projekt trebao bi koštati oko 1,4 milijarde kuna, pri čemu bi bilo angažirano oko 687 milijuna kuna privatnog kapitala. O kakvoj se investiciji radi govori i pretpostavka Hrvatskog ekonomskog instituta da će se na ovim projektima zaposliti oko 9.000 ljudi te će njihova realizacija doprinijeti povećanju domaćeg BDP-a za 1,5 posto, naglasio je Meden pozvavši predstavnike lokalne samouprave koji se još nisu uključili u ovaj projekt da mu se pridruže, jer će u predstojećem periodu kroz Fond za oporavak i otpornost predviđeno 103 milijuna eura državnih potpora za tu namjenu.
Međimurski župan Matija Posavec posebno je istaknuo ulogu brzog interneta kao strateškog preduvjeta za veću dostupnost usluga, bolji protok informacija, bržu digitalizaciju, smanjenje birokracije, a samim time i rast standarda.
– Optički, odnosno širokopojasni Internet ne samo da je naša budućnost, nego standard koji je potrebno što prije realizirati da bismo ostvarili sve benefite koji iz toga proizlaze. Drago mi je što ovaj projekt obuhvaća gotovo pola Međimurja, pa uz neke naše sredine koje optički Internet imaju od ranije time smo već napravili značajan iskorak u postizanju tog standarda u odnosu na neke druge županije, ocijenio je Posavec založivši se za daljnje partnerstvo i suradnju u realizaciji sličnih programa.
Saborski zastupnik i gradonačelnik Murskog Središća Dražen Srpak spomenuo je i određene poteškoće koje su se javljale u realizaciji, pa i nesuglasice s konzultantima koji su pokušali „minirati“ projekt.
– Bilo je trenutaka kada sam i osobno mislio da će sve ovo završiti u košu, ali zahvaljujući našoj ustrajnosti i teških pregovora uspjeli smo doći do ove faze u kojoj se vidi da se sav taj trud isplatio. Brzi Internet, pokazala je to i situacija tijekom nedavne pandemije, postaje jako važan, pa sam posebno zadovoljan time što će građani dobiti optiku brzine od najmanje 100 Mbit/s bez da nas to išta košta. Naime, ukupna vrijednost našeg dijela projekta iznosi 59 milijuna kuna od čega su iz EU fondova osigurana 24 milijuna kuna, a HT je uložio 35 milijuna kuna, rekao je Srpak izrazivši žaljenje što i ostale međimurske jedinice lokalne samouprave nisu bile dovoljno odlučne da slične projekte provedu do kraja.
Radovi na mreži, koje izvode Ericsson NT d.o.o. i Ericsson NT Servisi d.o.o. uz stručni nadzor tvrtke Trames d.o.o. trebali bi u potpunosti biti završeni do kraja 2023.godine. Njima je obuhvaćena izgradnja i sanacija segmenata kabelske kanalizacije, ugradnja novih stupova, postavljanje vanjskih samostojećih kabineta, uvlačenje, upuhivanje mikrocijevi i podzemnih kabela, polaganje zračnih kabela te izgradnja priključaka.
Zahtjev za izvedbu priključka možete podnijeti već sada na adresu: [email protected]uz navođenje svojih osobnih podataka (ime i prezime, adresa, kontakt) te informacije o broju stambenih ili poslovnih jedinica na adresi. Prvi priključci bit će mogući početkom iduće godine, a tijekom 2023. predviđa se mogućnost realizacije do 2.230 priključaka, a nakon toga i svih ostalih do ukupno 9.890 mogućih. Mrežu će moći koristiti svi operateri, a cijena usluga zavisit će o programskom paketu koji vam ponudi vaš operater, ali će odsada, uz korištenje optike, ta ponuda biti mnogo šira nego ranije.
Državna uprava otvorit će prostor zaposlenima u poreznoj ili carinskoj upravi, raznim inspekcijama i ostalim državnim institucijama da nastave raditi i nakon što navrše 65 godina života, javlja Večernji list.
Na to ih je natjerao sve lošiji odaziv radnika na natječaje za zapošljavanje, zbog čega se boje da im neće imati tko raditi! Značajan je to pomak u odnosu države prema zapošljavanju starije populacije, iznuđen lošim demografskim trendovima i masovnim iseljavanjem. Zanimljivo je da najavljena promjena u režimu zapošljavanja u državnoj upravi teče usporedo s izmjenom Zakona o radu kod kojega je, kad je posrijedi zapošljavanje starijih, napravljen korak naprijed, dva koraka natrag.
Zašto je dob važna?
Država u tom zakonu neće mijenjati postojeću dob za prestanak radnog odnosa po sili zakona (i ona ostaje navršenih 65 godina), ali će propisati da oni koji se dogovore s poslodavcem da ostanu raditi nemaju pravo na otkazni rok i otpremninu. Teoretski, ako se radnik i poslodavac dogovore, radnik u privatnom sektoru može raditi do stote i naglasak je na dogovoru. Dob za odlazak u mirovinu regulira se, inače, mirovinskim propisima, a ne radnim propisima, i ona je 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, neovisno o tome što piše u Zakonu o radu. Zašto je onda toliko bitno što piše u radnom zakonodavstvu? – Ako je dob unesena i u zakone koji reguliraju radni status zaposlenih, taj jedan dan kad čovjek navrši propisanu dob čini prekid radnog odnosa jednostavnim i u konačnici jeftinim za poslodavca – objašnjava Viktor Gotovac, profesor na Katedri za radno pravo Pravnog fakulteta Zagreb.
Postojeći službenički zakon ne dopušta da se uopće radi nakon 65. godine, a u Ministarstvu pravosuđa i uprave ističu da potkraj ove godine u mirovinu odlazi veći broj službenika koji rade na najsloženijim poslovima te će njihova radna mjesta ostati prazna jer je slab interes za rad u državnoj službi. Iz Ministarstva tvrde da su obustavili veći broj javnih natječaja jer im se nije prijavio nijedan kandidat ili je izabrani kandidat naknadno odustao od zapošljavanja u državnoj službi, piše Večernji list.
