Godinama unatrag, kada je u pitanju neka od viših svečanosti u Kotoribi, u međimurskoj narodnoj nošnji pojavljuju se članice KUD-a Kotoriba. Tako je bilo i na ovogodišnjoj svačanoj sjednici OV-a kada su pri podjeli nagrada načelniku Dariju Frišćiću i Hinko Fušu, predsjedniku OV-a, asistirale Ana Radmanić i Gabriela Siladi. Svojim stasom i pojavom „kotoripske deklje“ su izmamile posebne poglede i simpatije okupljenih.
Tko su one?
Na slici su Ana Radmanić i Gabrijela Siladi. Ana ima 25 godina, završila je Učiteljski fakultet odsjeka u Čakovcu, smjer razredne nastave s pojačanom informatikom, a danas već drugu godinu predaje informatiku u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskoga u Zagrebu. Ističe, da joj osim rada s djecom veliko veselje pruža KUD Kotoriba gdje pleše, pjeva i glumi. Svako oblačenje nošnje, nastup, proba i druženje s „kudačima“ čini me najveselijom.
S time se slaže i njezina prijateljica Gabriela koja ima 20 godina i studentica je 3. godine Učiteljskog fakulteta odsjeka u Čakovcu, smjer odgajatelj. Ģabrieli, osim KUD-a, osmijeh na lice stavljaju djeca zbog koje je upisala spomenuti fakultet te životinje. Obje članice uvijek i s ponosom nose narodnu nošnju.
Povodom obilježavanja Dječjeg tjedna koji traje od 3. do 9. listopada 2022. godine, a ujedno i Međunarodnog dana djeteta koji se obilježava 03.10.2022. godine, ured načelnika općine Pribislavec posjetili su predškolci. Načelnik Matija Ladić družio se s djecom iz skupine “Brojkice”, polaznicima Dječjeg vrtića „Žibeki“ Pribislavec.
Zajedno su napravili krug mira u kojem su razgovarali o dječjim pravima, a nakon čega su načelniku i službenicima Općine Pribislavec podijelili poruke mira te se zajedno počastili bombonima.
Voditeljica Skloništa za životinje Prijatelji Aleksandra Hampamer iz Čakovca, koja tu radi već gotovo 15 godina, u svom domu uz svoja četiri pasa – Ernu, Žanu, Kozma i Pinčeka, trenutno na čuvanju ima još oko 15 pasa koji su stari ili s hendikepom, koji dolaze k njoj na oporavak, neki na kratko, dok neki još uvijek čekaju svoj dom. Od njih, tu je i pet pasa s hendikepom, na kotačićima, od čega četiri kod Aleksandre, a jedan kod privremenog udomitelja. Posjetili smo Aleksandru i donosimo priče pasa, unatoč svemu nisu klonuli duhom, već šire dobre vibracije i vjeru u ljude, a koje možete posjetiti i upoznati i na štandu „Prijatelja“ ove subote od 10 do 13 sati u centru Čakovca.
Aleksandra Hampamer
Psi koji su pronađeni napušteni i polomljeni nisu ni čipirani. Glavnina pasa koji danas ne mogu na stražnje noge, ili ih čak nemaju, operirani su u Sloveniji radi stablizacije kičme. Sve su to veliki troškovi i puno brige za ekipu iz Skloništa za životinje „Prijatelji“ iz Čakovca.
Crno-bijeli Felix je nađen na području Svete Marije, pretpostavlja se da je naletio pod auto. Dedek, stari čupavi pas, spašen iz romskog naselja u Orehovici, stigao je sa slijepljenom dlakom i prljavštinom koju su volonteri „Prijatelja“ sređivali čitav dan. Imao je i kroničnu upalu ušiju i tumor na uhu. Njegovog vlasnika sklonište je prijavilo Općinskom državnom odvjetništvu u Čakovcu te tražili postupanje veterinarske inspekcije te se čeka sudska presuda.
Felix i SamyDedek
Isti čovjek ima i kujicu s dva štenca te još jednog, crno-smeđeg psa. Kujicu je dobrovoljno predao, a njegovi štenci su nađeni kako lutaju i spašeni, od čega je jedan, Krumel, na oporavku kod Aleksandre nakon operacije u kojoj su mu morali amputirati obje stražnje noge. Zbog smeđe-crnog psa iz istog kućanstva, sa slomljenom nogom, kojeg taj Rom nije htio predati, pokrenuta je kaznena prijava.
Krumel
Žuto-bijeli Samuel (Samy) pronađen je polomljen također u romskom naselju Orehovica, koje je inače u blizini prometne ceste zbog čega psi lakše stradaju, a neke su i unutar samog naselja pregazili Romi. Crna kujica Alia nađena je na Dravi i navodno ju je udario kamion te ima trostruku fakturu kralježnice. Roby je također hedikepirani pas pronađen u Prelogu prije pola godine.
Alia
Pinček, jedan od Aleksandrinih ljubimaca, živio je sretnim životom sa svojim skrbnicima sve dok mu, ne zna se kako, nije pukla kralježnica. Kad se uspostavilo da će biti paraplegičar, skrbnici su rekli da se ne mogu brinuti za njega, te ga je udomila Aleksandra.
– Sreća kod svih ovih pasa je da su inkontinentni, odnosno samostalno pišaju, dok ih dva puta dnevno treba dodatno „ispišavati“. U suprotnom bi trebali imati kateter – rekla je Aleksandra.
Fuchur je pak slijepi pas pronađen s ogromnim debelim lancem koji mu se urezivao u kožu na cesti u Ivanovcu. U početku je bio agresivan prema ljudima, no danas je, nakon oporavka, to smiren, dragi i opušten pas.
Fuchur
A kad smo već kod psećih sudbina, zanimljiva je priča i o Aleksandrinoj kujici Erni, koja je nađena na cesti mala kao dlan prije sedam godina. Sklonište „Prijatelji“ joj je pronašlo divan dom, no sa 8-9 mjeseci jednostavno je počela pišati po stanu i situacija je bila neizdrživa za skrbnike.
– Doveli su je k meni i od tog trenutka Erna je postala moja sjena, svugdje ide sa mnom – u ambulantu, na sastanke… Interesantno je da se od prvog dana Erna nikad više nije popišala unutra! – ispričala nam je Aleksandra.
Erna
U Aleksandrinom domu sreli smo i malo štene sa slomljenim nožicama, koje se upravo vratilo s operacije. Što reći na sve ovo? Svaka vrsta hendikepa, i kod ljudi i kod životinja, izaziva sažaljenje i želju da im se pomogne. A najviše možemo pomoći svi skupa.
– Želim poručiti drugima da su sve životinje svjesna i osjećajna života bića i da, ako se netko odluči imati kućnog ljubimca, treba razmišljati o obvezi od oko 15 godina, te treba unaprijed planirati kud će s ljubimcem kad djeca porastu, u slučaju preseljenja i sl. Imamo puno problema s napuštanjem ljubimaca zbog iseljavanja u inozemstvo – naglasila je Aleksandra Hampamer.
Dodala je i sljedeće činjenice od kojih se steže srce:
– U našem skloništu trenutačno imamo čak 550 pasa, a u cijeloj Hrvatskoj po raznim skloništima danas ima čak više od 10.000 životinja! Zato apeliram na ljude da kastriraju svoje ljubimce kako bi se izbjeglo neželjeno potomstvo, štenci po kanalima, u kutijama i slično, a gradove i općine da više rade na prevenciji i koriste alate koje im nudi zakon o zaštiti životinja – redovnu kontrolu mikročipiranja pasa te sufinanciranje kastracije kao jedine uspješne mjere kontrole razmnožavanja.
Roby
Aleksandra se osvrnula na primjer općine Belica.
– Tamo gdje su kastracije pasa sufinancirane, npr. u Belici, pokazalo se odličnim, jer to je mjesto imalo samo nekoliko napuštenih pasa u cijeloj godini. Kao udruga, sudjelovali smo u nacionalnom projektu, gdje su organizirane besplatne kastracije za pse i mačke na potresima pogođenim područjima, te se tijekom dvije godine tako kastriralo čak oko 3000 pasa i mačaka!
Podsjećamo, posjetite ove pse na štandu ili dođite u Sklonište „Prijatelji“ na Dan otvorenih vrata u subotu, a ukoliko želite pomoći Skloništu, možete to učiniti udomljavanjem, volontiranjem ili pak uplatom donacije na njihov račun broj HR3323400091116025375, ZEU Prijatelji životinja i prirode Čakovec ili putem paypala: [email protected].
U organizaciji Hrvatske zajednice inovatora od 13. do 15. listopada 2022. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Gradu Zagrebu održat će se jubilarna 20. međunarodna izložba inovacija ARCA 2022.
I ove godine na izložbi će biti predstavljeno više od 200 inovacija i novih tehnologija iz gotovo svih područja ljudskog rada. Od industrije do svakodnevice, a koje su rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz privatnog i javnog sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih tvrtki i start-up tvrtki iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Sjeverne Makedonije, Katara, Njemačke, Turske, Kine, Irana, Poljske, Srbije, Slovenije itd.
U svrhu jubilarne godišnjice Međunarodne izložbe inovacija ARCA 2022 izdat ćemo i prigodnu monografiju „ARCA – prvih 20 godina” koja će osim tradicije domaćih međunarodnih sajmova obilježiti i 65 godina aktivnog inovatorstva na prostorima Republike Hrvatske.
U sklopu izložbe održat će se i tribina pod nazivom: Digitalna transformacija Hrvatske, te brojne STEM radionice za mlade svih uzrasta.
Izložba inovacija ARCA već godinama po uzoru na najprestižnije svjetske sajmove i izložbe inovacija promoviraju i promiču inovatorstvo i inovacije i jedno su od najznačajnijih događaja u kalendaru Međunarodne federacije nacionalnih saveza inovatora IFIA.
S toga Vas pozivamo da svojim dolaskom uveličate svečano otvaranje jubilarne 20. međunarodne izložbe inovacija ARCA 2022. koje će se održati u četvrtak 13. listopada 2022. s početkom u 10:00 sati.
Tijekom aktualnog sata na 7. sjednici Općinskog vijeća Štrigova, riječ je dobio općinski načelnik Stanislav Rebernik, koji je već u prvoj rečenici obradovao vijećnike, a naravno time samim i stanovništvo Štrigove kad ovo pročitaju.
– Naknada za dobivenu količinu energetskih mineralnih sirovina za plin za prošli mjesec iznosila je rekordnih 1.773.000 kuna. Kroz godinu do sada za tu naknadu brojim 6.000.000 kuna. Navedena sredstva koristimo tako da svaki mještanin to osjeti, zavisno o namjeni za koju će je trebati. Od socijalno ugroženih, od razvojnih potreba, komunalne infrastrukture i slično – naglasio je Rebernik i nastavio govoriti o najavama za mogućnosti spajanje hrvatskih općina.
– Za stvarno i funkcionalno spajanje općina u državnom proračunu je osigurano 100.000.000. kuna, a Hrvatska vlada predviđa kako će Ministarstvo financija u roku od 60 dana objaviti Javni poziv na temelju kojeg bi oni koji se odluče spojiti trebali ostvariti pomoć iz državnog proračuna. O spajanju pojedinih općina odlučuju Općinska vijeća i to na temelju prethodnog mišljenja žitelja i Skupštine županije na području koje se nalaze općine koje se žele spojiti. Što se tiče funkcionalnog spajanja općina koje podrazumijeva sklapanje sporazuma o zajedničkom obavljanju pojedinih poslova. Ono se može ostvariti na dva načina, putem zajedničkog službenika ili putem čitavog zajedničkog Upravnog odjela koji će poslove obavljati za obje općine – izvijestio je vijećnike Rebernik, bez ikakvih službeni riječi o situaciji štrigovske općine.
Načelnik Rebernik vijećnike je izvijestio kako je u općini obavljena revizija poslovanja općine u više segmenata, a rezultati su dobri uz napomenu kako određeni problem postoji u svezi zemljišta za Vidikovac na Mađerkinom bregu.
– Stoga će općina poduzeti korake kako bi se uklonili nedostatci koji bi mogli utjecati dio projekta koje financira europska unija – pojasnio je Rebernik. Osvrnuo se Rebernik na situaciju vezanu uz Ministarstvo poljoprivrede na temu poduzimanja mjera radi sprečavanja širenja zlatne žutice u vinogradima.
– U siječnju ove godine ministarstvu poljoprivrede dostavili smo imena i prezimena i funkcije za članove Povjerenstva što je od nas tražilo ministarstvo. Od tada do dana današnjega od Ministarstva poljoprivrede nisu provedene ama baš nikakve aktivnosti – rekao je Rebernik.
Vijećnik Antun Zadravec izvijestio je vijećnike kako su zaprimljene 83 prijave za štetu od suše, a procijenjena šteta iznosi 5,5 milijuna kuna. Damir Kovačić ukazao je na određenu problematiku s komunalnom infrastrukturu, dok je vijećnik Ivan Frlin je govorio o potrebama uklanjanja raslinja, grmlja i šikara uz prometnice.
U sklopu novog kulturološkog serijala Književne večeri ‘Mesec ober Mure’ u Murskom Središću u Centru za kulturu ‘Rudar’, predstavljena je i nastupila u prigodnom programu domaća spisateljica i pjesnikinja Viktorija Kontrec, a već na samom okupljanju publike i sudjelujućih u programu došlo je do promjene mjesta održavanja događaja.
Naime, priredba je trebala biti održana u Multimedijalnoj dvorani centra za kulturu ‘Rudar’, međutim velik broj publike organizatore je ‘prisilio’ na preseljenje u Veliku dvoranu centra. Evo, to je pokazatelj koliko ljudi vole kulturna zbivanja u gradu na Muri i koliko je onih koji cijene i poštuju Viktoriju Kontrec, njezin rad i njezinu obitelj.
Stvoritelj i voditelj ovog događaja Ivan Goričanec prvi operator kulturnih zbivanja u gradu i voditelj Dramske skupine KUD-a Mura bio j i ugodno iznenađen odzivom i kvalitetom publike što pak govori kako je stvorio serijal koji već nakon dviju večeri broji publike kao ranije u cijeloj godini.
Autoricu su predstavili glumci i glumice Dramske skupine KUD-a Mura, MAKAMUSA i XENIXA, koji su izveli Viktorijin igrokaz ‘Pri doktoru’, a ljepoti događaja doprinio je Nenad Srpak svirajući velika djela na gitari.
Čitatelji nam javljaju se danas, 6. listopada, u poslijepodnevnim satima u Kalničkoj ulici u Čakovcu dogodila prometna nesreća.
Vozač osobnog automobila se zabio u stup javne rasvjete te ga oštetio. Iz PU međimurske su izvijestili da su pozvane gradske službe koje će stup maknuti jer je opasan za promet.
I u mjesecu rujnju su volonteri GDCK Čakovec pokazali su da se društvo s njima opravdano ponosi.
Kroz spomenuti mjesec sudjelovali su u brojnim aktivnostima, a posebno ističu Sajam sigurnosti i prevencije 2022.
U Čakovcu, Vježba Potres Podturen, osiguravali su zdravstvenu sigurnost učesnika brojnih atletskih utrki te su bili na obilježavanju Dana kruha, Srca i Starijih starijih osoba u Prelogu.
U srijedu, 5. listopada 2022. godine, članice Društva žena „Amalija Kranjec“ iz Svete Marije posadile su više od 1000 sadnica prekrasnih maćuhica u raznim bojama, koje će krasiti parkove i „otoke“ na raskršćima tog naselja cijelu jesen, zimu i proljeće.
– Maćuhice nam je, kao i svake godine, dostavio OPG Zelenić iz Domašinca kojim upravljaju mama Marija i kćer Maja. One nam pomognu ne samo razvažanjem od parka do parka već i savjetima kako ih saditi i dalje njegovati da budu čim ljepše. Kao i uvijek, članice se rado odazovu pozivu za sadnju jer svi mi volimo da nam je mjesto lijepo uređeno, pogotovo ukrašeno cvijećem – rekla je voditeljica Društva žena „Amalija Kranjec“ Gordana Hunjadi.
Jedan od savjeta svakako je da se maćuhice po parkovima sade cik cak, a ne u jednom redu, jer se tako dobiva ljepši vizualni dojam, a uvijek je dobrodošlo i gnojivo za veću bujnost cvijeća.
Sadnice je kupila Općina Sveta, a na kraju sadnje načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek počastila je sve kavom.
