U četvrtak 23. travnja 2026. godine Osnovna škola Donji Kraljevec održala je u sklopu provođenja programa Eko škole Eko projektni dan u prirodi za sve učenike koji su se u pratnji razrednih nastavnika uputili na boravak u prirodi na prostoru Zaštitarsko-ekološke udruge „Prode“ u Hodošanu, gdje su ta udruga organizirala predavanje na temu zaštite i očuvanja prirode i način razvrstavanja otpada, a održana su i razna sportska natjecanja (trčanje, skakanje u vrećama, povlačenje užeta i dr.).
Na prostoru udruge u Hodošanu učenicima nižih razreda preloški policijski službenici održali su edukaciju na temu „Sigurno u prometu“ , s posebnim osvrtom na zakonske uvjete upravljanja biciklom i osobnih prijevoznim sredstvom u prometu. Učenici su informirani o zakonskim obvezama, kao i dobnim granicama vozača bicikla, osobnih prijevoznih sredstva (el. romobila, el. monocikala i dr..) i pomoćnih pješačkih sredstva (koturaljke, role, i dr..). U tu svrhu djeci i nastavnicima škole podijeljene su brošure „Biciklisti pažnja“, „Osobno prijevozno sredstvo“ i „Autosjedalica“. Na kraju edukcije učenicima su podijeljeni reflektirajući privjesci pribavljeni iz sredstava za prevenciju Policijske uprave međimurske.
Kasnije su policijski službenici Policijske postaje Prelog educirali učenike viših razreda o raznim oblicima nasilja koja se najčešće pojavljuju među djecom i mladima, od nazivanja pogrdnim imenima, prijetnji, ogovaranja, ignoriranja, omalovažavanja pa sve do fizičkih sukoba. Posebice im je prezentirano nasilništvo tzv. “bullying”, gdje se radi o obliku agresivnog ponašanja koje obično traje duže vrijeme i gdje je nasilje usmjereno na istu osobu od jednog ili više učenika (jači spram slabijeg ili grupa protiv pojedinca). Isto tako učenici su upoznati i s oblicima nasilja među mladima koje se događa u virtualnom svijetu, odnosno putem interneta tzv. “cyberbullying“, što podrazumijeva korištenje elektroničkih uređaja za namjerno, uglavnom ponavljano nasilno ponašanje koje ima za cilj povrijediti dijete, a obuhvaća vrijeđanje, slanje vulgarnih poruka, prijetnje, zastrašivanje, kreiranje grupa na društvenim mrežama koje isključuju neko dijete, slanje videosnimki ili obnaženih fotografija. Za razliku od klasičnog nasilja koje se događa tijekom dana kada su djeca zajedno, elektroničko nasilje može se događati stalno, kad god djeca imaju pristup internetu, a mogućnosti obrane su minimalne. Učenicima su obrazložene pojedine situacije u kojima je dijete izloženo napadu drugog djeteta ili grupe djece putem interneta ili mobilnog telefona, gdje u većini slučajeva počinitelji nasilja i žrtve nasilja mogu biti maloljetnici (kreiranje stranica na internetu koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun školskih vršnjaka, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, vrijeđanje i dr…). Na kraju edukacije učenicima su podijeljene brošure Policijske uprave međimurske „Zajedno do veće sigurnosti“ i „Ovisnost – nasilje u školi“.
U sklopu ovogodišnje Noći knjige, Jadranka Kosor gostovala je u Čakovcu , gdje je u auli Dječjeg odjela Knjižnice „Nikola Zrinski“ predstavila svoju novu knjigu “Žene koje mašu rukama” , djelo koje već na prvo čitanje izlazi iz okvira klasične autobiografske proze i ulazi u prostor duboko osobnog svjedočanstva.
Razgovor s autoricom Jadrankom Kosor i urednikom izdanja, Seidom Serdarevićem, vodila je ravnateljica knjižnice Željka Hatvalić Strahija. Susret je protekao u snažnom, emotivnom tonu, obilježenom otvorenošću i neposrednošću kakva rijetko prati javne nastupe bivših državnih dužnosnika.
Kosor u knjizi bez zadrške progovara o temama koje se često guraju na marginu javnog diskursa – bolesti, starenju i ranjivosti. Iza političke karijere, koju je obilježilo vođenje države u zahtjevnim vremenima, otkriva se osobna priča o dugogodišnjoj borbi s ozbiljnim problemima s koljenima, koje je godinama skrivala, čak i tijekom premijerskog mandata.
„Bilo je dana kada gotovo nisam mogla stati. Nisam mogla izaći iz automobila ni sići niz stepenice, ali to se nije vidjelo“, iskreno je priznala autorica, podsjetivši koliko često javnost vidi samo površinu, dok se stvarne borbe odvijaju daleko od pogleda.
Knjiga prati njezin put kroz dvije teške operacije i dugotrajan oporavak, proces koji nije bio samo fizički zahtjevan, već i emocionalno iscrpljujući. Posebno je naglasila osjećaj potpune ovisnosti o drugima, koji je za osobu naviklu na samostalnost predstavljao dubok osobni lom.
„Najviše me pogodio gubitak kontrole nad vlastitim životom, odnosno trenutak kada više ne možete odlučivati ni o najosnovnijim stvarima.“, kazala je, opisujući iskustvo koje je, kako ističe, snažno utjecalo na njezinu odluku da piše.
Pisanje je započela već nekoliko dana nakon operacije, pretvarajući bol i nemoć u riječi. Upravo taj čin, istaknula je, postao je način suočavanja, ali i oslobađanja. Iako se bavi teškim temama, knjiga nije lišena humora, naprotiv, samoironija se pokazuje kao važan alat preživljavanja.
Kosor u djelu ne zaobilazi ni politiku, koju opisuje kao „dar i kaznu“, čime dodatno produbljuje osobnu dimenziju priče, no fokus večeri ostao je na književnom i ljudskom iskustvu koje nadilazi političke okvire.
Zaključno, knjiga “Žene koje mašu rukama” predstavljena je kao univerzalna priča o snazi i otpornosti, ne samo pojedine, već i svih žena koje se bore s vlastitim ograničenjima, bilo da dolaze iz bolesti, društvenih očekivanja ili osobnih okolnosti.
Predstavljanju su, uz brojnu publiku, nazočili i župan Međimurske županije Matija Posavec te gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini sa zamjenicom Lanom Remar, potvrđujući važnost ovog događaja za kulturni i društveni život grada i županije.
Na sjednici Općinskog vijeća Male Subotice, održanoj u četvrtak 23. travnja, usvojeno je nekoliko odluka koje su izazvale žustre rasprave vijećnika. Posebno su se izdvojile Odluke vezane uz poticajne naknade za zdravstvene djelatnike, kao i sufinanciranje zdravstvenih djelatnika ŽB Čakovec.
Načelnik Valentino Škvorc predstavio je Program mjera osiguravanja primarne zdravstvene zaštite na području općine Mala Subotica čiji je cilj zadržavanje liječnika i medicinskog osoblja te osiguravanje kontinuiteta primarne zdravstvene zaštite.
Poticajne naknade
– Ovim programom propisano je zadržavanje na navedenim radnim mjestima doktora opće medicine, specijalista obiteljske medicine, u ordinacijama za opću obiteljsku medicinu, odnosno stomatologa na području naše općine. To je zadržavanje na navedenim radnim mjestima s ciljem osiguravanja dostupnosti i kontinuiteta primarne zdravstvene zaštite. Iznosi koji se predlažu su 300 eura neto mjesečno za doktore i stomatologe i 200 eura neto mjesečno za medicinske sestre i tehničare – rekao je Škvorc i pritom zahvalio medicinskim djelatnicima na korektnom pristupu i što nisu postavljali uvjete.
Dodao je i kako je cilj izbjeći situacije poput zamjena liječnika na dulje razdoblje.
Vijećnik Ivica Kovačić otvorio je pitanje visine plaća zdravstvenih djelatnika – Da li ste utvrdili koju plaću imaju naši zdravstveni djelatnici, doktori i medicinske sestre? Vijećnik Kristijan Marčec je dodao kako od 1. lipnja to više neće biti tajna.
Kovačić je potom iznio procjene da se plaće kreću između 2.500 i 3.500 eura te poručio – Ovo se kosi sa svim mojim moralnim vrijednostima. Tko je odlučio da su doktori najbitniji? Kada nema struje ne rade, tada su najbitniji električari, kada nema interneta ne radi ništa… gdje je granica?
Načelnik Škvorc uzvratio je kako je riječ o zakonskoj obvezi općine – Nije naša obaveza da imamo pekara ili električara, ali jest osigurati primarnu zdravstvenu zaštitu.
Kovačić je tada postavio pitanje koristi za općinu – Što mi time dobivamo? Hoće li biti brži, pristupačniji, ljubazniji? te upozorio na trošak od 18.000 eura godišnje.
Škvorc je odgovorio kako mjera ima i ‘socijalno-emotivnu notu’ te očekuje veću posvećenost djelatnika pritom dodavši kako oni to nisu uvjetovali, već je to mjera na koju su se javili.
‘Gdje je kraj?’
Vijećnica Jadranka Sermek upozorila je na moguća proširenja sličnih modela – Što ako ćemo sutra imati nedostatak odgajatelja u vrtiću? Na što je načelnik odgovorio kako su već ranije intervenirali u vrtiću kroz plaće i cijene.
Sermek je dodala – Imam osjećaj da non stop delamo posao države!
Vijećnik Marčec postavio je pitanje granica ovakvih mjera – Idemo li onda podržavati učitelje, pekare, vatrogasce? Gdje je kraj, tko će to sve plaćati? te izračunao da su godišnji iznosi znatni, dok je Kovačić zaključio kako je riječ o prekrasnoj ’13. plaći’.
Odluka je usvojena sa 8 glasova za, 2 protiv i 1 suzdržanim.
Tada je na red došla i Odluka koja se odnosila na sufinanciranje i potporu zdravstvenim djelatnicima u ŽBČakovec kojom se gradovi i Općine obvezuju osiguravati godišnja financijska sredstva u iznosu od 0,70 eura po stanovniku. Načelnik Škvorc objasnio je kako se tu radi o osiguravanju dodatne financijske potpore zdravstvenim djelatnicima kako bi se povećala stabilnost i prevladavanje problema s nedostatkom stručnog medicinskog kadra. Predviđa se sufinanciranje troškova smještaja, stručnih edukacija te smještaja zdravstvenih djelatnika koji dolaze iz udaljenijih krajeva.
– Država ne daje dovoljno. Bolnice su prepuštene same sebi i doktori često mijenjaju radna mjesta, pa bi tu općine uskočile u pomoć i nudile nešto više kako bi se određeni liječnici zadržali na radnim mjestima.
‘Država si je uzela bolnicu, pa neka osigura i kadar..’
Kovačić je upozorio da se mjera može okrenuti protiv domaćih djelatnika – Naši doktori neće dobiti ništa, nego će odlaziti drugdje gdje su bolji uvjeti.
-Piše sufinanciranje troškova stanarina i smještaja zdravstvenih djelatnika, onih koji su udaljeni na 80 kilometara od bolnice. Da li znate kada zdravstveni djelatnici odlaze na stručne edukacije? Ne znate, a nije ni bitno. Ne budu naši ostali tu, nego bude to kontra – naši budu otišli drugdje jer budu i tamo dobili poticaj samo da dođu. Znači, mjera je sasvim krivo napisana. Naši doktori neće dobiti ništa ako su naši, ako su iz Međimurja ili Varaždina. Ja se slažem da je manjak i da doktori odlaze ili dolaze, ali kaj smo mi s time dobili?- pitao je Kovačić.
Sermek je predložila promjenu – Predložila bi samo da se ovaj sporazum ne zove o sufinanciranju i potpori zdravstvenim djelatnicima, nego sporazum o sufinanciranju i potpori pacijentima, onkološkim pacijentima, svim onima koji moraju tražiti i plaćati dodatne privatne liječnike, pretrage i sve ostalo. Država si je uzela bolnicu, pa neka onda osigura kadar, non stop se hvali da imamo kadar i ne vidimo uopće razlog zbog čega bi ovdje morali platiti.
Vijećnik Marčec istaknuo je kako će odluku podržati samo iz jednog razloga, iako se slaže s vijećnicima Sermek i Kovačić – Ako ću danas/sutra ležati na onkologiji da mi netko ne kaže, vi ste iz Subotice, vi budete malo čekali!
Predsjednik vijeća Josip Šegović ocijenio je da je riječ o poticajnoj odluci i podržao je. Vijećnik Dejan Horvat opisao je osobno iskustvo – Svaka tri tjedna onkološki pacijent čeka od jutra do poslijepodneva samo da dobije terapiju.
Odluka je usvojena sa 7 glasova za, 1 protiv i 3 suzdržana, nakon još jedne iscrpne i napete rasprave.
U četvrtak, 23. travnja 2026. godine oko 13 sati u Orehovici, Ulici Nikole Tesle, izbio je požar dvije plastične kante za otpad, kojom prilikom se požar proširio na objekt kojim se koristi nogometni klub.
Požar su ugasili predstavnici kluba.
Na mjestu događaja izvršen je očevid u prisustvu inspektora zaštite od požara, eksploziva i oružja te je utvrđeno kako je uzrok požara poduzeta ljudska radnja.
Prilikom požara u potpunosti su izgorjele dvije kante te je djelomično nagorjela fasada na zidu objekta.
Turistička zajednica područja Srce Međimurja te općine Nedelišće, Gornji Mihaljevec, Strahoninec i Sveti Juraj na Bregu pozivaju vas da 1. svibnja 2026. godine provedete u veselju, zajedništvu i bogatom programu koji slavi tradiciju i aktivan način života.
OPĆINA NEDELIŠĆE Praznik rada u Općini Nedelišće započinje tradicionalnom budnicom Puhačkog orkestra koji će u ranim jutarnjim satima obići sva naselja i čestitati mještanima njihov dan.
Središnja proslava održat će se u dvorištu Lovačkog doma Fazan u Nedelišću s početkom u 10 sati. Posjetitelje očekuje raznovrstan kulturno-umjetnički program u kojem sudjeluju Mažoretkinje Nedelišća, Pjevački zbor Matice umirovljenika – podružnica Nedelišće te članovi KUU Seljačka sloga Nedelišće uz folklor i tamburaše. Lovačko društvo Fazan pripremit će tisuću porcija besplatnog graha za sve posjetitelje.
Za ljubitelje prirode i aktivnosti na otvorenom, kod Akumulacijskog jezera Kuršanec, uz kućicu HVIDRA-e, od 10 sati organizirane su vožnje rafting čamcima u organizaciji Drava Raftinga.
Program se nastavlja i 2. svibnja kada Udruga žena Nedelišća od 8 sati organizira tradicionalnu Izložbu cvijeća u dvorištu starog vrtića.
OPĆINA GORNJI MIHALJEVEC U Gornjem Mihaljevcu i ove se godine održava tradicionalna prvosvibanjska motorijada. Okupljanje motorista počinje u 9 sati na Sportskom parku Mladost, dok je start povorke predviđen za 9:30 sati. Ruta obuhvaća prolazak kroz općine Sveti Juraj na Bregu, Šenkovec, Strahoninec i Nedelišće, uz povratak u Gornji Mihaljevec gdje slijedi druženje i zakuska.
OPĆINA STRAHONINEC U Strahonincu će 1. svibnja obilježiti budnicom Puhačkog orkestra, a od 12 sati članovi KUD-a Strahoninec pripremaju tradicionalni prvomajski grah uz druženje, domaće okuse i ugodnu atmosferu ispred zgrade KUD-a.
OPĆINA SVETI JURAJ NA BREGU Na prostoru Forestland Parka održava se Velika prvomajska Grahijada s početkom u 9 sati. Posjetitelje očekuje čak 600 litara besplatnog graha, dok će se više od stotinu ekipa natjecati u njegovoj pripremi. Uz gastronomski dio, organiziran je i bogat zabavni program s tamburašima, dječjim sadržajima, glazbom i raznovrsnom ugostiteljskom ponudom.
Slavlje se nastavlja i 2. svibnja u sklopu manifestacije Jurjevo – Dani općine Sveti Juraj na Bregu. Od 9 sati kreće 3. Vinski pohod, dok je za posjetitelje pripremljen i atraktivan glazbeni program uz nastupe Maligana i Adija Šoše.
Provedite Praznik rada u dobrom društvu, uz bogat program i odličnu atmosferu diljem srca Međimurja.
20. ožujka svake godine obilježava se Svjetski dan oralnog zdravlja.
Akcijom DAN ZDRAVOG OSMIJEHA, na inicijativu Hrvatskog društva za dječju i preventivnu stomatologiju, obilježavanje u Čakovcu zajednički provode Hrvatsko stomatološko društvo Čakovec (stomatolozi Međimurja) i Društvo Naša djeca Čakovec.
Akciju su 2006. godine pokrenule i već 20. godinu zaredom organizaciju događaja vode mr. sc. Tanja Rosić dr.med.dent. i odgojiteljica Gordana Šoltić Siladi.
Cilj Akcije je ukazati na važnost čuvanja oralnog zdravlja, prevencije karijesa te redovitog odlaženja stomatologu.
Stanje oralnog zdravlja još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini, pa je nužno sustavno provoditi preventivne mjere među kojima iznimnu važnost ima edukacija.
Akciju svake godine najavljuju zastave s poznatim osmijehom, koje vijore nad našom glavnom ulicom tjedan dana prije samog događaja.
Ovogodišnja akcija će se održati u subotu, 25.04. od 10 do 11 sati u ulici Matice Hrvatske uz zgradu Doma sindikata u Čakovcu.
U akciji aktivno sudjeluju djeca svih dječjih vrtića grada Čakovca. Na pozornici će ove godine nastupiti skupine iz vrtića Cvrčak, Dječja mašta i Žibeki i njihove odgojiteljice koje su ih marljivo pripremale za ovaj dan. Osim njih tu su i djeca zbora “Čakovečki mališani” sa svojom voditeljicom Majom Magdalenić Barić.
Svih godina podrška su nam poznata međimurska imena, pjevačica Marija Kupper Jambrošić koja je napisala himnu ovog događaja “Bijeli zubi” i pjevač Mirko Švenda Žiga. Ove godine će im se pridružiti Žaklina Hajdrović i pobjednica natjecanja The Voice Kids Hrvatska Nikol Kutnjak.
Za savršeni zvučni odjek događaja svih godina brine se ton majstor Zlatko Korbelj – Zujo. Program će voditi Martina Roža.
Stomatolozi će na štandovima dijeliti propagandne materijale i savjete djeci i roditeljima.
Drago nam je istaknuti da se svake godine u akciju uključuje sve veći broj djece, odraslih ljudi, udruga i raznih ustanova naše lokalne zajednice, te nam po tome nema premca u Hrvatskoj. Imamo svoj logo, himnu, predstavu …
Zahvaljujemo na podršci Gradu Čakovcu, Županiji Međimurskoj, Turističkoj zajednici grada Čakovca, Međimurje plinu, Međimurskim vodama te firmi Bioenerga na slasnim jabukama Regina.
Veliko hvala svim odgojiteljicama koje s velikom voljom i entuzijazmom rade s djecom.
Iz Šibenika, s državnog Natjecanja iz kemije, stigle su vijesti koje su u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec dočekane s velikim ponosom.
Učenik trećeg razreda prirodoslovne gimnazije Matija Šopar osvojio je 1. mjesto i naslov državnog prvaka iz kemije. Ovaj uspjeh dodatno dobiva na težini jer je Matija nedavno postao i državni prvak iz biologije, a uskoro ga očekuje i državno natjecanje iz matematike. Njegov mentor bio je profesor Karlo Meglić.
Zapažen rezultat ostvarila je i učenica drugog razreda prirodoslovne gimnazije Nataša Drakulić, koja je osvojila 8. mjesto pod mentorstvom profesorice Sare Perčić. Nataša je nedavno sa svojim timom osvojila 1. mjesto na Statističkoj olimpijadi, a i nju očekuje nastup na državnom natjecanju iz matematike.
U kategoriji istraživačkih radova istaknuo se i Saša Ovčarić, učenik trećeg razreda prirodoslovne gimnazije, koji je osvojio odlično 4. mjesto uz mentorstvo profesora Karla Meglića. Posebno je istaknuto kako je njegov rad bio najbolje ocijenjen, a izlaganje vrlo uspješno, uz kvalitetan poster i jasan istraživački pristup.
Iz škole su uputili čestitke učenicima i njihovim mentorima na iznimnim rezultatima i uspjehu na državnoj razini.
Jedna od najnapetijih i najdužih rasprava na sjednici Općinskog vijeća Male Subotice, održanoj u četvrtak 23. travnja, vodila se oko davanja podrške GKP ČAKOM-u za realizaciju prve faze investicije na odlagalištu otpada Totovec – izgradnju sortirnice, objekata za obradu glomaznog otpada, centra za ponovnu uporabu te uklanjanje postojeće sortirnice gdje bi Općina Mala Subotica, zajedno s ostalim suvlasnicima GKP ČAKOM-a, sufinancirala otplatu dugoročnog kredita od oko 3 milijuna eura (uz kamate, rok 10 godina). Udio Općine iznosio bi 5,47% ukupne otplate.
Sjednici su prisustvovali i predstavnici ČAKOM-a, predvođeni direktoricom Lidijom Miše-Jalšovec, koja je pred vijećnicima branila plan vrijedan nekoliko milijuna eura.
Velika investicija
– Krenuli smo u investicije koje su nužne kako bismo osigurali kapacitete za javnu uslugu. Trenutno smo došli do granice i bez novih objekata sustav ne može izdržati – rekla je Jalšovec.
Naglasila je kako je ključni prioritet izgradnja nove kazete za prihvat otpada jer su postojeći kapaciteti gotovo iscrpljeni. Podsjetila je da je ugovor s izvođačima radova već potpisan, dok Fond za zaštitu okoliša sudjeluje u projektu s 60 posto sredstava.
– Time želimo premostiti razdoblje do otvaranja Regionalnog centra Piškornica. Paralelno planiramo sortirnicu, prostore za obradu glomaznog otpada i centar za ponovnu uporabu – dodala je.
Pritom je upozorila na financijski aspekt.
– Ako nemamo vlastitu infrastrukturu, prisiljeni smo plaćati tržišne cijene obrade otpada koje su danas iznimno visoke. Primjerice, obrada glomaznog otpada doseže i do 500 eura po toni, što bi se direktno prelilo na račune građana – rekla je.
– Faza 1 nam je apsolutni prioritet i zadovoljni smo što možemo krenuti s izgradnjom nove kazete. Nadam se da ćete podržati ovu odluku, kao što je to već učinio Grad Čakovec, naš većinski vlasnik, koji je dao suglasnost za zaduživanje. Prema ovom modelu, ostale općine suvlasnice trebale bi u svojim proračunima osigurati sredstva kako bi se mogla realizirati izgradnja sortirnice i pratećih objekata – poručila je direktorica.
Kovačić: ‘S jednog kupčeka radimo drugi’
Najaktivniji u raspravi bio je vijećnik Ivica Kovačić, koji je otvorio niz pitanja – od izostanka pretovarne stanice u Međimurju do dugoročnih posljedica projekta.
– Nedavno su otvorene pretovarne stanice u Zaboku i Varaždinu. Zašto Međimurje nije bilo dio tog projekta? – pitao je.
Direktorica je objasnila kako su ranije procjene bile da je županija dovoljno blizu Piškornici, no novi elaborati pokazali su da udaljenost prelazi 45 kilometara, zbog čega je pretovar nužan. Također je dodala kako su na inicijativu ČAKOM-a, u tijeku i pregovori s Piškornicom gdje bi ista sufinancirala pretovarnu stanicu za Međimursku županiju.
Kovačić je zatim otvorio pitanje troškova koji tek dolaze.
– Ako ćemo imati pretovarnu stanicu, tko će snositi trošak održavanja i radnika? Hoće li to opet pasti na građane? – upitao je.
Direktorica nije uljepšavala situaciju.
– Da, ti troškovi će postojati i oni će se odraziti na cijenu usluge – odgovorila je.
Na to je vijećnik Ivica Kovačić upozorio – Ispada da je Međimurje, koje je nekad bilo u vrhu po odvajanju otpada, sada palo na začelje, a sve se na kraju prelama preko leđa jedinica lokalne samouprave i građana koji to financiraju.
Otvorio je i pitanje ukupne financijske konstrukcije.
– Govorimo o prvoj fazi od oko tri milijuna eura, ali ukupno projekt ide i do 15 milijuna. Tko će financirati ostatak? – zanimalo ga je.
– Prva faza je ono što je apsolutno neophodno – moramo osigurati kapacitete za odlaganje i kvalitetno postupanje s odvojeno prikupljenim otpadom, i u to moramo krenuti odmah. Druga faza odnosi se na zatvaranje postojećih dijelova odlagališta, odnosno na prekrivne slojeve ranije iskorištenih kapaciteta. Za te aktivnosti ministarstvo svake godine raspisuje natječaje i sufinancira ih s oko 85 posto, pa očekujemo da ćemo veći dio tog ulaganja pokriti upravo iz tih sredstava.
Što se tiče treće faze, i tu je ključna nova kazeta, odnosno brtveni i prekrivni slojevi koji nose najveći dio investicije, također uz očekivano sufinanciranje od 85 posto. Uz to, planiramo i razvoj kompostane. Postojeću imamo, ali želimo je unaprijediti, no za taj dio čekat ćemo priliku za sufinanciranje iz EU fondova, jer to nije projekt koji je u ovom trenutku hitan – rekla je Jalšovec.
U jednom trenutku Kovačić je slikovito opisao cijeli sustav – Mi smo u ovoj priči praktički samo sakupljači koji otpad premještaju s jednog mjesta na drugo. Ne rješavamo problem, nego ga gomilamo – s jednog ‘kupčeka’ radimo drugi. Na kraju imamo samo sve veće hrpe otpada koje ne nestaju. Trebamo rješenja koja će otpad stvarno zbrinjavati, a ne ga samo preslagivati.
Jalšovec je tu rekla sljedeće –S uspostavom regionalnih centara, miješani komunalni otpad dodatno će se obrađivati – ponovno će se sortirati i iz njega će se izdvajati korisne frakcije koje danas još uvijek završavaju na odlagalištu. Uz to, primjenjivat će se tehnologije koje omogućuju iskorištavanje plinova iz otpada, čime će se dodatno smanjiti količina koja se trajno odlaže. – pojasnila je Jalšovec.
Rasprava otišla i prema energanama
Dio rasprave otvorio je i pitanje dugoročne strategije gospodarenja otpadom, gdje je Kovačić spomenuo primjere iz inozemstva.
– Postoje modeli poput spalionica otpada u zemljama poput Japana, Nizozemske ili Austrije, gdje se otpad pretvara u energiju. Trebamo razmišljati i u tom smjeru, a ne samo o odlaganju i pretovaru – rekao je vijećnik Kovačić.
Direktorica Jalšovec potvrdila je kako se i na nacionalnoj razini sve češće spominje takav pristup.
Kritike i sumnje vijećnika
Vijećnik Kristijan Marčec bio je među oštrijima u raspravi te je otvoreno propitao odgovornost ČAKOM-a za nastalu situaciju.
– Sukus svega je da vi više nemate mjesta za otpad. Mene zanima kako ste došli u tu situaciju i zašto se nije reagiralo ranije. Sada dolazite pred nas i tražite podršku za kredit, a meni to izgleda kao posljedica lošeg planiranja koje se moglo izbjeći da se krenulo prije deset godina – rekao je Marčec.
Dodao je kako ga smeta odnos prema općinama.
– Stalno se od nas nešto traži, a rijetko se nudi rješenje. Godinama slušamo iste zahtjeve, primjerice oko odvoza iz romskog naselja Piškorovec, gdje se očekuje da općina osigurava dodatne uvjete poput zaštite. To nije u redu – poručio je.
Kritizirao je i kvalitetu usluge, a posebno je istaknuo – Imam dojam da s ovih 180 tisuća eura financiramo nešto što je trebalo biti riješeno puno ranije. Sada smo dovedeni pred zid i to je problem– zaključio je Marčec.
Vijećnica Jadranka Sermek naglasila je kako problem nadilazi lokalnu razinu – Država bi trebala imati veću ulogu. Ovako se sve prebacuje na općine i građane – rekla je.
Šegović: ‘Drugi su tri koraka ispred’
Predsjednik Općinskog vijeća Josip Šegović također je iznio niz kritika na račun poslovanja ČAKOM-a.
– Smatram da je ČAKOM prespavao deset godina čekanja na rješenje oko sortirnice i odlagališta. Niste se paralelno razvijali kao drugi, primjerice Prekom. Oni imaju uređeno odlaganje glomaznog otpada, sortiranje i recikliranje, dok vi to nemate – rekao je.
Posebno je istaknuo razliku u modelu financiranja.
– Prekom je ulagao iz vlastitih sredstava i razvijao sustav bez opterećivanja jedinica lokalne samouprave, dok se ovdje sada traži upravo suprotno. Smatram da to nije dobra politika i da se trebalo drugačije postaviti – poručio je.
Na kraju je postavio ključno pitanje:
– Što ako danas ne damo suglasnost? Što će ČAKOM tada poduzeti? – upitao je Šegović.
– Naći ćemo drugo rješenje – odgovorila je direktorica Lidija Miše Jalšovec.
– Znači li to da ćete uskratiti odvoz otpada? – upitao je Šegović. – To sigurno nećemo – uzvratila je.
Predsjednik vijeća potom je upozorio na dugoročnu financijsku sliku.
– Ako danas prihvatimo ovu odluku, znači li to da nas za dvije ili tri godine čeka novo zaduženje? – pitao je. – U ovom trenutku to ne tražimo – odgovorila je Jalšovec.
No, Šegović je ostao skeptičan.
– Prema ovom poslovnom planu, ovo je tek prva faza i mali korak naprijed. Na kraju bismo mogli doći do milijunskih iznosa koje bi općine morale pokriti. Smatram da se to trebalo drugačije planirati, a ne čekati deset godina – rekao je.
Na pitanje vijećnice Jadranke Sermek o alternativama, moglo se čuti kako bi jedno od rješenja bilo i novo zaduživanje ili drukčiji model financiranja.
U raspravu se ponovno uključio i vijećnik Kristijan Marčec, koji je podsjetio na ranije spominjanu mogućnost odvoza otpada na druga odlagališta. – Dobro je da to nije bilo dopušteno jer bi usluga bila još skuplja – rekao je.
Direktorica je to i potvrdila konkretnim brojkama.
– Da smo morali tržišno zbrinjavati miješani komunalni otpad, cijena bi bila oko 400 eura po toni. Procijenili smo da bi to građanima značilo i do 30 eura mjesečno za dva odvoza. – rekla je Jalšovec.
Nakon njezina izlaganja, predsjednik vijeća zahvalio je gošći i najavio nastavak rasprave bez predstavnika ČAKOM-a.
Jednoglasno ‘PROTIV’
– Čuli ste što se od nas traži i što se nudi. Osobno nisam zadovoljan. Smatram da su drugi, poput Prekoma tri koraka ispred– ulagali su vlastita sredstva i razvijali sustav bez dodatnog opterećenja općina – rekao je Šegović.
U raspravi se dotaknulo i mogućih alternativnih modela. Šegović je istaknuo da postoje i druga rješenja koja ne bi bila skuplja od predloženog. Na pitanje kamo Prekom odvozi otpad, odgovorio je da imaju vlastite kapacitete te već dijelom koriste Piškornicu. Na kraju rasprave predsjednik vijeća dao je prijedlog odluke na glasanje.
– Tko je za davanje suglasnosti? – upitao je.
Za odluku nije glasao nitko, a protiv su bili svi prisutni vijećnici. Time je odluka jednoglasno odbijena, uz jasan zaključak da se ovakav model ne prihvaća, ali i poruku da postoji prostor za novu, prihvatljiviju ponudu.
Županijska bolnica Čakovec objavila je sljedeću vijest na svojoj Facebook stranici:
“Humanitarni turnir TK Dubravčan – prikupljena financijska sredstva za kupnju 10 dijagnostičkih monitora za Odjel radiologije i ultrazvuka ŽB Čakovec!
Županijska bolnica Čakovec zahvaljuje Teniskom klubu Dubravčan na organizaciji tradicionalnog humanitarnog turnira održanog 11. travnja 2026. godine u Donjoj Dubravi.
Kroz kotizacije, dobrovoljne donacije te humanitarnu aukciju sportskih dresova i teniskih reketa prikupljena su financijska sredstva za kupnju 10 dijagnostičkih monitora za Odjel radiologije i ultrazvuka
Zahvaljujući ovoj vrijednoj donaciji, bolnica je osigurala kupnju 10 dijagnostičkih monitora, koji će unaprijediti kvalitetu rada i sigurnost pacijenata u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
ŽB Čakovec izražava iskrenu zahvalnost svim sudionicima turnira, donatorima, volonterima i organizatorima na njihovoj predanosti i velikodušnosti.
Ovaj događaj još je jednom pokazao snagu zajedništva i važnost lokalne zajednice u unapređenju zdravstvene skrbi.
Hvala svima koji su doprinijeli ovoj humanitarnoj akciji.
Vaša dobrota postaje nečija sigurnost, nečiji mir i bolja zdravstvena skrb.
Župa Sveti Juraj u Trnju objavila je sljedeću objavu na svojoj Facebook stranici:
“Na blagdan svetoga Jurja, mučenika i nebeskog zaštitnika naše župe, u četvrtak 23. travnja 2026., u župnoj crkvi proslavili smo župnu svetkovinu u zajedništvu sabranom pred Gospodinom.
Svečano euharistijsko slavlje predslavio je preč. Ivan Herceg, župnik u Nedelišću i dekan Štrigovskog dekanata, u suslavlju s preč. Mirkom Pilajem, dekanom našega dekanata, te svećenicima Preloškoga dekanata.
U homiliji nas je predslavitelj uveo u dubinu svjedočanstva svetoga Jurja. Istaknuo je kako svetost ne pripada prošlosti, nego se uvijek iznova rađa u srcu čovjeka koji zna komu pripada. Sveti Juraj, suočen s izborom koji je zahvaćao samu srž njegova života, nije tražio lakši put, nego je ostao vjeran Kristu. Njegovo jednostavno i jasno priznanje – „Ja sam kršćanin“ – ostaje riječ koja i danas ima snagu.
U svjetlu Božje riječi odzvanjale su riječi: „Evo, sve činim novo“ – kao obećanje koje dotiče svakoga čovjeka, osobito onda kada vjernost prolazi kroz kušnju. Podsjetio nas je kako nijedna suza nije izgubljena i kako u Božjim rukama i ono što se čini skrivenim nosi plod.
Slika svetoga Jurja koji se bori sa zmajem protumačena je kao slika duhovne borbe koja se ne vodi izvan čovjeka, nego u njegovoj nutrini. Zmaj ima mnogo lica – slabosti, strahova, rana – ali pobjeda ne dolazi iz vlastite snage, nego iz pripadnosti Kristu.
Na kraju slavlja župnik vlč. dr. sc. Silvio Košćak uputio je riječ zahvale svima koji su sudjelovali u pripravi i slavlju, osobito predslavitelju, dekanu i svećenicima, kao i kantoru, zboru te svima koji su svojim služenjem pridonijeli ljepoti liturgije. Naglašeno je kako ono što se događa pred oltarom traži pažnju, mjeru i predanje. Ljepota liturgije nije dodatak, nego način na koji Istina postaje vidljiva.
Svima koji nose ime našega zaštitnika upućena je čestitka za imendan, uz želju da ih prati snaga vjernosti koja dolazi od pripadnosti Kristu.
Neka zagovor svetoga Jurja prati našu župu – u svakodnevici, u borbama i u odlukama – da ostanemo ljudi koji znaju komu pripadaju i koji ustraju u dobru.
“Zdravo Juraj, vitez mladi, preveliki patron farni, blažen koji te poštuje, fnogoga se zla mentuje… Bil si junak glasoviti, celom svetu hasnoviti, povoljem si bil cesaru, a junakom sem zrcalo.””
