U hotelu Panorama u Prelogu, nakon stanke od dvije godine, održana je godišnja skupština Udruge gluhih i nagluhih osoba Međimurske županije.
Treba spomenuti da je to jedina udruga koja je uštedom svojih sredstava, te donacijama uspjela ostvariti svoj san – useliti u vlastiti prostor pa su stoga donatorima koji su se odazvali skupštini uručene su zahvalnice.
-Neopisiva je radost pomoći osobama s invaliditetom. Kad sretneš osobu s bijelim štapom znaš da je slijep ili slabovidan, osobu u kolicima vidiš da je invalid. Osobu s oštećenim sluhom ili gluhu – rijetko tko i primjećuje, ili jednostavno odmahuje rukom uz primjedbu – ah, on je gluh. Nemojmo se oglušiti za osobe s bilo kojim invaliditetom, jer one zaslužuju našu pažnju i potporu- istaknuto je na skupu.
Udruga gluhih MŽ posebno vodi brigu o djeci oštećena sluha i preko Ministarstva obrazovanja uspijeva ishoditi financijska sredstva z pomoćnike u nastavi. Na skupštini je rečeno kako treba istaknuti zasluge gospođe Nade Igrec koja svojim znanjem i voljom daje svoj veliki doprinos u ostvarenju njihovih zacrtanih programa.
Izražena je radost što se je skupštini odazvala predsjednica Hrvatskog saveza udruge gluhih gospođa Jadranka Krstić, te načelnici međimurskih općina D.Dubrave, Belice i Šenkovca i dožupan Josip Grivec, dok drugi pozvani vjerojatno zbog nekih obaveza nisu došli.
– Svejedno svima koji na bilo koji način daju svoj doprinos, želimo od srca reći jedno veliko hvala! – poruka je sa skupa.
Vatrogasci Murskog Središća obavještavaju svoje sugrađane da će danas u 16 sati održati pokazna vježba na pilani Tekeli, te će se tom prilikom koristiti svjetlosni i zvučni signali s njihovih vozila.
Stoga ih mole za razumijevanje, te ako se nađu na putu njihovim vozilima da ih propustite.
Dugoočekivane promjene u sustavu visokog obrazovanja su pred vratima. Ove subote na snagu stupa novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojim će borba za prava studenata veleučilišta i visokih škola konačno biti ostvarena. Upravo o novom Zakonu raspravljalo se i na posljednjoj sjednici Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, održanoj nakon punih 19 godina djelovanja.
Promjenom Zakona, nakon gotovo dva desetljeća sve visoke škole postaju veleučilišta, a Vijeće Zbor veleučilišta. Posljednjoj, 22. sjednici Vijeća održanoj na Visokom učilištu Algebra prisustvovao je i doc.dr.sc. Igor Klopotan, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu koje pozdravlja pozitivne promjene u sustavu visokog obrazovanja i konačno izjednačavanje statusa svih hrvatskih studenata.
– Pred veleučilištima i visokim školama u budućem razdoblju puno je posla, no novi je Zakon velik iskorak za stručne studije i za nas kao Veleučilište koje želi biti predvodnik u visokom obrazovanju i znanosti u ovom dijelu Hrvatske. Stručni studiji izjednačeni su sa sveučilišnima što je veliki korak naprijed i zbog toga očekujemo da će MEV u budućnosti privlačiti sve veći broj studenata. Na nama je da i dalje radimo na unapređenju studijskih programa i u skladu sa stvarnim potrebama na tržištu rada, nastavimo nuditi našim studentima obrazovanje za zanimanja budućnosti – rekao je dekan Klopotan.
Veleučilišta i visoke škole očekuju prilagodbe Statuta, određivanje načina funkcioniranja novih Matičnih povjerenstava, donošenje novih Nacionalnih veleučilišnih kriterija za izbor nastavnika na radna mjesta i još puno toga, no svi prisutni složili su se kako je ovo za njih definitivno velik korak naprijed.
Krajem 2014. godine na nacionalnoj razini započelo se s provođenjem preventivne akcije “Zajedno”, koja je usmjerena na sprječavanje trgovanja ljudima.
Trgovanje ljudima jedan od gorućih problema današnjice, neprocjenjiva povreda ljudskih prava i jedan od najgorih zločina našeg doba poznat pod nazivom “moderno ropstvo”. Pravilna, ciljana edukacija, senzibilizacija i sustavna prevencija najvažniji su i najučinkovitiji instrumenti u rješavanju ovog problema.
Upravo s tim ciljem u četvrtak, 18. listopada od 9 do 11 sati na čakovečkom Trgu Republike, policijske službenice Policijske postaje Čakovec, provele su preventivne aktivnosti iz akcije “Zajedno”. Na informativnom punktu građani su se upoznali s opasnostima vezanim uz trgovanje ljudima te su tom prilikom popunjavali informativne upitnike. Ujedno, svim posjetiteljima policijskog punkta podijeljeni su informativni letci te razni promidžbeni materijali.
Nakon što je proteklog tjedna na rukometnom igralištu Visoke učiteljske škole u Čakovcu podignuta nova „balon“ dvorana ukupne površine oko 1.150 četvornih metara, jučer su predstavnici čakovečkih sportskih klubova razmatrali model njezinog korištenja.
Kako nas je obavijestio Mario Vukoja, dopredsjednik čakovečkog Gimnastičkog kluba Marijan Zadravec Macan, u vrlo konstruktivnoj raspravi izražen je interes više klubova iz različitih sportskih grana da se ovaj višenamjenski prostor, koji se može podijeliti u nekoliko segmenata, koristi primarno za treninge, ali i utakmice ponajprije mlađih uzrasnih kategorija.
Svojim dimenzijama dvorana zadovoljava potrebe rukometaša, košarkaša i odbojkaša, a mogu je koristiti i članovi badminton kluba te u zimskom periodu nogometaši i atletičari. Također bi mogla poslužiti za treninge mažoretkinja i sportsku rekreaciju. Zbog toga će se do kraja godina pokušati nabaviti što bolja podloga i potrebna oprema, kako bi što prije bila stavljena u funkciju.
Osim što su inicirali jučerašnji sastanak čakovečki gimnastičari su, zapravo, pokrenuli cijelu ovu priču kupnjom balona za što su koristili kredit u visini od 3 milijuna kuna.
-Još kad su započele rasprave o tome da se na prostorima Macanovog doma podigne McDonald’s ili bude korišten za neku drugu funkciju, znali smo da moramo razmišljati dugoročno, jer postojeći prostor jednostavno nije adekvatan za treninge tristotinjak naših članova. Tako jedan Filip Ude na red dolazi tek oko 20 sati, što s jedne strane govori o njegovoj veličini, ali i pokazuje da nam je novi prostor nasušno potreban. Zato smo već tada počeli razmišljati o dvorani Visoke učiteljske škole u kojoj su, međutim, trenirali i drugi sportski klubova, a naša je visoka učilišta koristila za tjelesni odgoj, pa smo shvatili da moramo tražiti rješenje koje će biti zadovoljavajuće i za nas, ali i za ostale sportske kolektive, objašnjava početnu zamisao predsjednik čakovečkog gimnastičkog kluba Željko Jakopec.
„Žaruljica“ se upalila kada su u Sloveniji, nedaleko Ljubljane, vidjeli školsku dvoranu OŠ Brezovica?
-S obzirom da su oni školsku-sportsku dvoranu napravili u balonu uvidjeli smo kako postoji mnogo racionalnije rješenje za jedan takav prostor koji bi u čvrstoj gradnji koštao sigurno oko 3 milijuna eura, a ovdje se cjelokupna investicija u balon i opremu kreće oko 500 tisuća eura, iako je ovo jedini troslojni, termalni „balon“ ove vrste na području cijele regije. Radi se uistinu o proizvodu vrhunske kvalitete tvrtke Duol koja je globalni lider na ovom području s oko 1.500 dosad postavljenih balona, uz to što i dalje montiraju najmanje jedan ovakav balon tjedno, govori nam Mario Vukoja.
Odluka o kreditnom zaduženju nije bila laka?
Nije bilo lako donijeti takvu odluku, ali klub se kreditno zadužio zato što računica pokazuje da investiciju možemo otplatiti u 8 godina bez da to dodatno opterećuje gradski proračun. Izdvajanja bi, naime, ostala na istoj razini koliko se dosada plaćalo korištenje dvorana, a dobivamo potpuno novi prostor koji mi kao klub predajemo čakovečkoj Zajednici sportskih udruga na upravljanje, jer oni najbolje znaju kakve su potrebe sportaša. U ovoj varijanti i troškovi održavanja će biti najniži mogući. Osim toga, budući da je „balon“ modularan u nekoj se varijanti vrlo brzo i lako može premjestiti i na neku drugu lokaciju, ali to nije naša primarna intencija, ističe predsjednik Jakopec.
Kada bi „balon“ dvorana mogla biti u funkciji?
-Radovi su malo kasnili zbog okolnosti na koje nismo mogli utjecati što je imalo dodatnu financijsku težinu, ali na cijeli ovaj proces gledamo isključivo pozitivno i vjerujem da ćemo ga u skorije vrijeme privesti kraju. To je ponajviše nama u interesu, jer tek kad „balon“ zaživi možemo krenuti u obnovu susjedne sportske dvorane koja će se onda prioritetno koristiti za gimnastiku. Za nju smo već osigurali financije za uređenje najmodernije „gimastičke jame“, kao i nabavku jednog dijela sprava, a dio opreme dobivamo i kroz donaciju Svjetskog kupa u Osijeku vrijednu 200 tisuća kuna. Od velike je koristi što je Međimurska županija za ovu dvoranu već napravila projekte energetske obnove i budu li odobreni cijeli taj projekt mogli bismo privesti kraju u relativno kratkom roku i uz vrlo povoljne financijske uvjete, naglašava Vukoja.
Novaca za sport uvijek je premalo, pa se i kod ovakvih projekata mora vrlo pažljivo trošiti?
-U cijelom se ovom procesu nastojimo ponašati maksimalno racionalno, pa ćemo se time voditi i pri opremanju „balon“ dvorane, a vidjet ćemo u kojoj mjeri nam mogu pomoći Grad Čakovec i Međimurska županija koji su se i dosada pokazali kao više nego dobri partneri. U svemu ovome naša ja krajnja težnja da se ide prema svojevrsnoj specijalizaciji sportskih dvorana na području Čakovca. Naravno da bi one ostale višenamjenske kada su u pitanju njihovi korisnici, ali bi se išlo u smjeru nabavke sve potrebne opreme za sport koji bi u pojedinoj dvorani bio prioritetan. Pri tome ćemo maksimalno koristiti mogućnosti koje otvaraju europski fondovi iz kojih se mogu namaknuti značajna sredstva za ovakve programe i sadržaje, ali ćemo sudjelovati i u svim natječajima koji se otvaraju na području lokalne samouprave i resornih ministarstava, iznosi daljnje planove Jakopec.
Sada je najbitnije što prije postaviti podlogu?
-U ovom trenutku je postavljanje podloge apsolutni prioritet. Postoje tri varijante, a zasad se srednja čini najprihvatljivijom u omjeru cijene i kvalitete s troškom od oko 600 tisuća kuna. Kada zatvorimo financijsku konstrukciju i naručimo podlogu potrebna su otprilike 2 mjeseca da se ona montira i tada dvorana praktički može započeti s radom, dodaje Jakopec.
Zašto baš ovaj prostor?
-Svi oni koji nešto bolje poznaju ovaj prostor znaju da ga sportaši koriste već desetljećima. Sjećam se vremena kad sam još bio aktivni gimnastičar i kada smo ovdje imali pripreme pod vodstvom našeg legendarnog Macana. Sjećam se i svih kaznenih krugova koji su me zapali kad nešto nije bilo napravljeno kako je Macan zamislio. Zbog toga smo smatrali da će se i ova „balon“ dvorana dobro uklopiti u ukupnu vizuru ovog prostora te pomoći da njegov sportski duh nastavi trajati kroz brojne buduće generacije čakovečkih sportaša, za kraj je poručio Mario Vukoja.
U četvrtak, 20. listopada došlo je do prometne nesreće u poslijepodnevnim satima. Do sudara je došlo na području Držimurec-Strelec.
Kako neslužbeno doznajemo, lakše je ozlijeđena djevojčica na koju je naletio osobni automobil.
Naime, sve se dogodilo u trenutku kada je autobus koji prijevozi školsku djecu iskrcavao putnike, a unesrećena djevojčica nije cestu prešla na siguran način.
KUD-o „Žiškovec” iz Žiškovca će u nedjelju 23. listopada biti organizator i domaćin Drugih dječjih folklornih susreta koji će biti održani u mjesnom domu kulture od 15 sati. Njegovom pozornicom će proći: Dječja skupina DV „Cvrčak”, Podružnica „Stonoga” Novo Selo Rok, Dječja skupina KUU “Seljačka sloga” Donja Dubrava, Dječja skupina KUD „Zasadbreg” iz Zasadbrega, Dječja skupina KUU „Seljačka sloga „ Nedelišće i najposlije Dječja skupina KUD „Žiškovec”.
– Dođite i podržite mlade čuvare tradicije!- poruka je organizatora.
Biti psihijatrica u današnjem svijetu svakako nije lak posao, ali Marija Vinković-Grabarić (57) iz Belice jednostavno voli svoj posao. Psihijatrica je to s užom specijalizacijom za psihoterapiju, a također i sudski vještak psihijatar za sudove u Varaždinu, Čakovcu, po potrebi i šire, a također i stručnjakinja za akupunkturu, dok je je hobi fitoterapija. Žena koja već 32 godine radi kao psihijatrica i naslušala se tuđih problema u tolikoj mjeri da je to nezamislivo, vedra je osoba koja o svom poslu kaže:
– Nastojim biti pozitivna, vraćati ljudima vjeru u život, dati im puno pozitivneenergije, jer nažalost današnja vremena su teška i nose brojne stresove. Bez pozitivne energije u okolini, ljudi jednostavno potonu. Važno mi je da pacijent bude dobro i tražim od njega da radi na sebi. Moj stav je da svaki doktor mora težiti iskreno pomoći svom pacijentu, ako mu nije stalo nema ni uspjeha!
Marija Vinković Grabar
POSTALA JE SPECIJALIST PSIHIJATAR VEĆ S 31 GODINU
Životni put Marije Vinković-Grabarić bio je trnovit. Sa 17 godina umro joj je otac. Na trećoj godini fakulteta morala se sama financirati, jer majka sa svojom mirovinom nije mogla financirati nju i brata, pa je uz težak studij medicine radila raznorazne poslove preko student-servisa. Ipak, već sa 25 godina završila je osnovnu medicinu, a sa 28 godina je već dobila specijalizaciju (koja se nekad dobivala nakon 30.-35. godine).
– Cijeli život htjela sam biti psihijatar i to mi je bila jedina želja, koja mi se ispunila. Zahvalna sam bivšem ravnatelju bolnice, gospodinu Blagusu, koji mi je dao tu specijalizaciju sa 28 godina, bila sam najmlađa kandidatkinja, no bio je to pun pogodak! Kad sam upisala specijalizaciju iz psihijatrije, svi su me jako žalili, govorili su mojoj mami: ‘Joj, tak je mlada, lepa, pa šteta ju je kaj bu psihijatrica!’ No, ja sam žena koja uživa u svojem poslu. Nakon 32 godine rada opet bih bila psihijatrica i to je ispunjenje svih mojih želja, odgovori na sva moja životna pitanja, koja se dotiču i psihijatrije i filozofije i religije… općenito daje odgovore na sve ono što je život.
Sa 31 godinu postala je specijalist psihijatar i počela raditi na Odjelu psihijatrije na Županijskoj bolnici Čakovec, gdje je provela 22 i pol godine, dok posljednjih oko 10 godina radi kao privatnik, od čega 4 i pol godine ima ordinaciju u svom prostoru, a ranije je pet godina bila u najmu.
Marija kao psihijatrica u Županijskoj bolnici Čakovec
DOBRO SE DOBRIM VRAĆA
Njezina životna filozofija je, kaže, da se svako dobro djelo isplati.
– Često mi na terapiju dođu ljudi koji pate zbog svoje dobrote. I sama sam patila zbog svoje dobrote, no mislim da se u životu svako dobro djelo čovjeku kad-tad vrati. Meni se sada vraća sve ono dobro što sam davala svojim pacijentima od početka. Nakon svih ovih godina, često sretnem ljude pa mi ispričaju što je bilo prije 10-15 godina i koliko sam im pomogla, a to je zapravo ono što mi daje snagu, podršku i motivaciju da budem još bolja doktorica – kaže Marija i dodaje kako svoje pacijente i njihove probleme razumije i kao doktor, i kao čovjek, jer je i sama dotaknula dno.
– U životu mi je bilo jako teško, cijeli život mi je nedostajao otac u emocionalnom smislu, dosta sam trpjela i zbog te financijske situacije, a također 2005. godine mi je majka Marija oboljela od Parkinsonove bolesti. Godinama sam brinula sama sa suprugom o njoj. Zadnjih nekoliko godina bila je nepokretna u domu te je umrla 2018. godine. Jednostavno sam se uprla u sve svoje snage da to odradim na najkvalitetniji mogući način na koji sam znala i umjela. Bila sam svojoj mami i prijateljica, doktor, kći… igrala sam sve uloge.
Na upit može li tako biti i sebi sama, i svoja najbolja prijateljica i psihoterapeut, odgovara:
– Naravno! Struka nas je naučila da preživljavamo teške situacije, iako je moj život već otpočetka krenuo s jakim opterećenjem, pa sam već ušla u tu specifičnu ulogu, a specijalizacija na psihijatriji mi je na neki način bila nadogradnja. Kad sam došla na specijalizaciju, učitelji su mi rekli da sa mnom nemaju gotovo nikakvog posla, već mi samo moraju dati završni glanc. Da nisam imala sam predivne učitelje na KBC-u Rebro U Zagrebu, gdje sam bila na specijalizaciji, primariusa Aleksandra Maletića i mog mentora, primariusa Damira Papića, nikad ne bih postala tako dobar doktor.
Na dodjeli magisterija s kćerkom i majkom
KĆI GRACIA NJEZIN JE PONOS
Marija ima supruga, Goroslava Grabarića, koji radi kao veterinar u Prelogu, a tu je i 22-godišnja kći Gracia, koja ide maminom stopama. Bila je najbolja učenici u gimnaziji, a danas je studentica medicine na petoj godini, dobila je rektorovu, a ove godine i dekanovu nagradu. Posebno je zainteresirana za proučavanje Parkinsonove bolesti i mogućnosti njezinog liječenja, s obzirom na to da joj je baka, Marijina mama, bolovala od Parkinsonove bolesti.
– Za vrijeme poroda dogodilo mi se srčano zatajenje (dekompenzacija), nakon čega su mi ostale posljedice, no s tim uspješno živim – kaže Marija.
KAKO JE USKLADILA POSAO I MAJČINSTVO
Puno joj je pomagala majka Marija, pa nikad nije bila na bolovanju, a lako joj je bilo i zbog toga što joj je kći bila izrazito dobro dijete i rijetko bolesna.
– Velika podrška u životu mi je i suprug. On je vičan obavljati i sve kućanske poslove, dobro i kuha… – kaže Marija.
NEGATIVNE STRANE POSLA?
Upitali smo je i zna li ovaj posao zna biti naporan, na što je rekla:
– Da, posao zna biti psihički opterećujući, no sve je stvar treninga, čovjek se mora znati nositi sa svim tim pojačanim pritiscima i životnim pričama (jer osnovni alat nam je slušanje). No, nastojim ne biti opterećena, isključiti se, a kad odem doma ostaviti posao na poslu, makar je to ponekad jako teško jer radim s ljudima koji imaju i razne životne tragedije i teške životne priče i opterećeni su brojnim problemima, tako da i ja, kao i svi, moram permanentno svaki dan raditi na sebi.
Marija se nakon posla odmara u svom domu u Belici, gdje ima i devet mačaka, o čemu kaže:
– Doma sam potpuno drukčija žena: u vrtu, na vinogradu, u šumi… Volim biljke i boravak u prirodi. Tata Ajloz mi je bio agronom pa mi prenio ljubav prema biljkama, koje sam počela skupljati kao dijete, i dan danas berem trave, radim si čajeve, naučila sam puno o fitoterapiji i smatram da je to primarni lijek za svakoga. Kažu da u prirodi postoji lijek za svaku bolest.
Dodaje i kako je vjernica, voli ići u crkvu i pomoliti se, biti sama sa svojim mislima, a to savjetuje i svojim pacijentima.
– Moram priznati da vjerujem u neku višu silu, nešto nam određuje sudbinu, iako isto tako sudbinu određujemo i sami. No, čovjek nekad zapadne u ekstremno teške situacije, a iz toga ga onda spašava vjera. Čovjek bez vjere je prazan.
KAKO SE POČELA BAVITI AKUPUNKTUROM?
– Akupunkturna medicina radi na principu da imate simptome kad se kanali energije poremete, pa akupunktura u biti vraća energiju u kanale. To su prakticirali stari Kinezi još u doba prije Krista, a održalo se do dan danas. Svaki put kad mi je bilo loše i pomogla sam si akupunkturom, pomislila sam, hvala bogu kaj ste to zmislili! – kaže Marija.
Prvi pacijent na akupunkturi bila joj je, kaže, mama, koja je imala teško oblik Parkinsona, a odlično je reagirala na akupunkturu.
Marija se opušta na vrtu
PIŠE PJESME I MEMOARE
Marija danas stanuje u Belici, no do svoje 17. je živjela u Hodošanu.
– Odrasla sam u krasnom mjestu, Hodošanu. To je mjesto bilo kao jedna velika obitelj, svatko je svakoga znao i svatko svakome pomagao, to su bila prekrasna vremena – rekla je Marija, koja gotovo cijeli život piše i pjesme, a prvu je napisala s 9 godina upravo u Hodošanu. U osnovnoj školi dobila je i nagradu za svoje kajkavske pjesme – rekla je i dodala:
– Imam puno pjesama i željela bih izdavati svoje pjesme. Voljela bih da kroz moje pjesme ljudi shvate da čovjek mora imati želje i da svatko svoju želju može ostvariti. Moja prva zbirka pjesama, koju sam već trebala tiskati, zvat će se „Moje selo Hodošan“ i bit će posvećena Hodošanu. Želja mi je još i izdati knjige, imam jedno 6-7 godina svojih svakodnevnih memoara i puno materijala za budućnost, samo da budem zdrava i uspijem to ostvariti.
Planira napisati knjigu o osobama koje su joj pomogle u edukaciji i poslu.
– Posebno se moram odužiti primariusu Maletiću, jer mi je prenio sve svoje iskustvo. Znala sam puno teorije, ali nisam imala praktični dio. Psihijatrija je posebna grana medicine, ne možete samo iščitati nalaze i to je to, morate imati praksu.
Na kraju krajeva, Marija je žena koja je uspješno spojila ne samo majčinstvo, obitelj i karijeru, već i sve aspekte svog života, u čemu joj, je, kaže, pomogla upravo psihijatrija.
– Smatram da je psihijatrija kraljica medicine, iako je kao grana medicine dosta podcijenjena jer ljudi još dan danas imaju predrasude otići kod psihijatra jer misle da je to samo za one s teškim duševnim poremećajima. A ja smatram da je psihijatrija grana medicine koja unaprjeđuje čovjeku život, ne samo u medicinskom smislu, nego općenito, jer daje odgovore na sva moguća životna pitanja – rekla je.
Hrvatski sabor proglasio je 21. listopada Nacionalnim danom sigurnosti cestovnog prometa, koji će biti obilježen i ove godine. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske kao nositelj aktivnosti iz Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa upriličit će obilježavanje u petak, 21. listopada 2022.godine, odnosno na sam Nacionalni dan sigurnosti cestovnog prometa putem raznih preventivno represivnih aktivnosti.
Tako će u petak, 21. listopada 2022. godine od 9 do 13 sati, sve policijske postaje na području Policijske uprave međimurske provesti akciju „Stop mobitelu u prometu“. Akcija će se provesti u suradnji s Policijskom upravom varaždinskom.
Promet će se nadzirati na većem broju lokacija diljem Međimurske županije, a u poduzimanje najavljenih aktivnosti uključit će se svi raspoloživi ljudski i tehnički potencijali.
Akcija će se usmjeriti na:
suzbijanje prekršaja nepropisnog korištenja mobitela i dr. uređaja (distrakcija u prometu – skretanje pažnje s vožnje, uzrokovane nekim događajem, objektom (uređajem) ili osobom unutar ili izvan vozila),
suzbijanje grubog kršenja prometne discipline (bezobzirno ponašanje sudionika u prometu).
Svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju novog proizvodnog kompleksa od dvije zgrade tvrtke Teracom d.o.o. u Općini Goričan, održano je u ponedjeljak, 10. listopada 2022, na prostoru izgradnje na postojećoj k.č.br. 4312/31, k.o. GORIČAN u Gospodarskoj ulici.
Kamen temeljac položili su načelnik općine Goričan Emanuel Sinković i Melita Matjačić, direktorica tvrtke Teracom d.o.o. čime je obilježen početak izgradnje proizvodnog kompleksa koji će se sastojati od dvije zgrade –proizvodne zgrade – proizvodnja proizvoda od metala i sunčana elektrana snage 39,6 kW na krovu zgrade te dodatne proizvodne zgrade – skladište metalnih sirovina i strugotina. Spomenute dvije hale biti će međusobno povezane u proizvodni kompleks.
Tvrtka Teracom d.o.o. provodi projekt u industrijskoj zoni Goričan, a cilj je osnaživanje na putu zelene i digitalne tranzicije kao preduvjet povećanja konkurentnosti tvrtke na domaćem i inozemnim tržištima i stvaranja 12 novih radnih mjesta. Ukupna vrijednost investicije je 10.800.393,55 kn od čega se sufinancira 3.253.661,11 kn iz instrumenta Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja „REACT-EU”. Izvođač radova je tvrtka Megrad 3b d.o.o. Predviđeni završetak provedbe projekta je do 15.08.2023. godine.
-Općina Goričan postaje vodeća moderno uređena sredina sa snažnim gospodarstvom, unaprijeđenom infrastrukturom koja je prepoznata kao poželjno mjesto za kvalitetan život i rad te ono što je najbitnije – snažno gospodarstvo je pokretač razvoja općine, istaknuo je Emanuel Sinković, načelnik općine Goričan.
Ovom investicijom tvrtka Teracom d.o.o. ulaže u gospodarski rast i razvoj na području općine Goričan čime će se osigurati održivi rast gospodarstva Goričana, otvoriti nova kvalitetna radna mjesta, jačati infrastruktura i poduzetništvo. Općina će i u budućem razdoblju poticati aktivnosti vezane za poticanje daljnjeg razvoja poduzetništva i jačati poduzetničku infrastrukturu.
