Analitičar mirovinskog sustava i član Savjeta HSU-a Željko Šemper izračunao je kako bi se siječanjsko usklađivanje mirovina trebalo kretati na razini od oko 5,44 posto. Pritom je napomenuo kako će za točan postotak usklađivanja trebati pričekati podatke o prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u prosincu, a koji će DZS objaviti tek za mjesec dana, piše mirovina.hr.

Kako je predviđeno Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO), usklađivanje mirovina se vrši dvaput godišnje, početkom i sredinom kalendarske godine.

Usklađivanje mirovina određuje se tako da se zbroji stopa primjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi i stopa promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi. To se kasnije zbraja po “švicarskoj” formuli u omjeru 70-30 u korist veće stope indeksa rasta, bez obzira radi li se o plaćama ili potrošačkim cijenama.

U ovom slučaju, zbrajaju se stope inflacije i rasta plaća iz zadnjih šest mjeseci 2022. godine sa stopama iz prvih šest mjeseci te godine. Ranije usklađivanje, provedeno u srpnju prošle godine, iznosilo je rekordnih 6,18 posto.

Prema njegovu izračunu inflacija je u prethodnom polugodištu iznosila 6,2 posto, a bruto plaće su rasle svega 2,5 posto, što je s komparativnim podacima iz prvog dijela 2022. dovelo do toga da bi se postotak usklađivanja mogao kretati oko 5,44 posto.

Posebno treba naglasiti da taj postotak usklađivanja nije konačan, jer za točan izračun nedostaje podatak o bruto plaći za prosinac, koju će Državni zavod za statistiku objaviti tek 20. veljače.

Šemper nadalje govori o zakidanju i nepravdi počinjenoj prema svima koji su se umirovili nakon 1. siječnja 1999. godine, datumom kojim je usklađivanje mirovina i započelo, a sve je potkrijepio i tablicom u nastavku. Cijeli tekst pročitajte na mirovina.hr.

Na današnji dan prije 133 godine rođen je dr. Vinko Žganec, jedan od najvećih hrvatskih melografa, muzikologa i sakupljača narodnih popijevki, običaja i plesova.

Vinko Žganec rođen je 22. siječnja 1890. godine te je iz rodnog Vratišinca krenuo u svijet gdje je tijekom bogatog znanstvenog rada ostvario velik doprinos povijesti i kulturi, ali i kao čuvar međimurskog identiteta i preporoditelj. Sakupio je, zabilježio i snimio više od 25.000 narodnih popijevki, plesova i kola, melodija za razna glazbala, te zapisa o narodnim običajima. Uz međimurske popijevke dr. Vinko Žganec arhivirao je pjesme s cijelog kajkavskog područja, ali i drugih dijelova Hrvatske i dijelova svijeta u kojima žive Hrvati.

Akademik Žganec svom je Međimurju baštinio iznimno bogatu riznicu plodova rada na području etnomuzikologije te danas njegovo ime ponosno nose ulica, kulturno-umjetničko društvo, Osnovna škola i dom kulture u Vratišincu, kao i Zaklada za obrazovanje Međimurske županije.

S obzirom da se podatak o datumu rođenja velikana razlikuje u nekoliko izvora (neki pogrešno navode 20. siječnja), Državni arhiv za Međimurje u Štrigovi razriješio je nedoumicu: Vinko Žganec rođen je na Vincekovo, 22. siječnja u Vratišincu. U izvatku iz matične knjige rođenih rimokatoličke župe u Vratišincu 1883.-1899., koji se u arhivu čuva, piše: “Vincentius Žganecz rođen je dana 22. siječnja 1890. godine u Vratišinczu, sin je Paulusa Žgancza i Marie Rihtarecz.”

– Ali ne samo američki cvrčak koji je uzročnik zlatne žutice, nego i grožđani moljac, obožavaju pinot i to jednako bijeli, sivi i crni, zato budite oprezni – poručio je sveto martinskim vinogradarima, mr. sc. Milorad Šubić iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede – Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, na predavanju održanom u sklopu Godišnje izvještajne skupštine Udruge voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.

Šubić, po mnogima najbolji hrvatski poljoprivredni stručnjak, kojem međimurski poljoprivrednici bezuvjetno sve vjeruju, ovim riječima zatekao je vinogradare i sve on koji su ga poslušali, a u tom izlaganju osvrnuo se na minulu vinogradarsku godinu.

– Minula godina za vinogradare bila je izuzetno složena i zahtjevna u prvom redu zbog vremenskih uvjeta koji su se direktno reflektirali na plodove-grožđe. Imali smo četiri kišna vala, a s druge strane kiše su izostale u određenom dijelu godine. Crna pjegavost, pepelnica i plamenjača bile su najstalnije ugroze u vinogradima, no svemu usprkos lani smo imali osam tretiranja, a dvije prethodne godine njih po devet. Američki cvrčak i grožđani moljac, vjerujte mi, obožavaju pinot i to jednako, bijeli, sivi i crni, zato o tome vodite brigu vi koji ga imate ili ga kanite zasaditi. E, sada nakon Vincekovoga na red dolazi rezidba u vinogradima, a nju je najbolje obaviti do 15. ožujka, odnosno kako je to od nekada običaj u našem Međimurju, do Jožefovog (Josipovog), a to je 19. ožujka, svi vinogradi moraju biti obrezani. To vrijedi za vas manje vinogradare, a oni veliki iz više razloga rezidbu započinju puno ranije, neki već iza Božića što nje loše, ali vi se u ovim okvirima i uvjetima držite Josipovoga. I, morate znati, kako se sve bolesti trsova bore za hranu.

Dok je Šubić ovo govorio, niti glas niti kašalj, niti zvonjava čaša, i skoro disanje čulo se nije u Izletištu ‘Goričanec’, što je dokaz iznimne Šubićeve karizme među poljoprivrednicima.

Pozivaju se predstavnici udruga s područja Općine Pribislavec na dostavu izvješća o realizaciji projekata i programa prema Ugovorima o dodjeli financijske potpore prema Programu javnih potreba Općine Pribislavec za 2022. godinu.

Svaka udruga s kojom je potpisan Ugovor o dodjeli financijske potpore prema Programu javnih potreba Općine Pribislavec za 2022. godinu dužna je dostaviti izvješća, a vezana za realizirane programe i dobivena sredstva.

Rok za dostavu izvješća je 31. siječnja 2023. godine.

Obrazac za završni izvještaj o realizaciji projekta/programa udruga u 2022. godini dostupan je niže na linku: https://pribislavec.hr/dokumenti/obrazac-za-zavrsni-izvjestaj-o-realizaciji-projekta-udruge-2022/