Učenici Gimnazije Josipa Slavenskog Čakovec ostvarili su izvanredne rezultate na državnom Natjecanju iz matematike, koje je održano u Vodicama. Svojim znanjem, trudom i ustrajnošću ponovno su potvrdili visoku razinu kvalitete rada škole.
Posebno se ističu dva viceprvaka države – Ivano Lukačević i Nataša Drakulić, koji su osvojili drugo mjesto u svojim kategorijama.
Rezultati učenika po razredima i kategorijama:
1A – Jakov Marodi, 20. mjesto Mentorica: Nina Mikolaj Varga
1B – Tena Brljak, 7. mjesto, pohvala Mentorica: Stefanija Požgaj
2A – Ivano Lukačević, 2. mjesto Mentor: Nikola Lepen
2B – Nataša Drakulić, 2. mjesto Mentorica: Tamara Srnec
3B – Matija Šopar, 12. mjesto Mentorica: Tamara Srnec
4A – Fran Janči, 9. mjesto, pohvala Mentorica: Tamara Srnec
4B – Andrej Bedeničić, 9. mjesto, pohvala Mentorica: Mirjana Hranilović
Osim dvaju drugih mjesta, učenici su osvojili i tri pohvale, čime su dodatno potvrdili kontinuitet izvrsnih rezultata.
Iz škole upućuju čestitke svim učenicima i njihovim mentorima na iznimnim postignućima, naglašavajući kako su ovakvi rezultati ponos škole i dokaz da se matematika u Gimnaziji Josipa Slavenskog Čakovec uspješno uči, razumije i voli.
Na današnji dan, 29. travnja 1961. godine, vjenčali su se Bernardica i Dragutin Goričanec iz Čakovca. Taj veliki jubilej s cijelom obitelji proslavit će u subotu, 2. svibnja, u “Kneji” u Malom Mihaljevcu. Dragutin ima 88 godina, a Bernadrica je dvije godine mlađa. No, uspješno prkose godinama.
Danas su stanovnici Doma za starije i nemoćne osobe u Čakovcu, imaju svoj apartman, a osigurano im je sve: od prehrane, do zdravstvene zaštite.
Inače, Dragutin izgleda kao da ima barem 20 godina manje. Poletan je, uvijek nasmiješen, a na liniji bi mu mogli pozavidjeti i mnogo, mnogo mlađi. Bogate je i burne prošlosti. Putovao je svijetom, proživio više nego deset drugih ljudi zajedno i još je izuzetno bistar i elokventan.
-Uživao sam u svom životu, a avijacija je moj život – odgovorio je na moju primjedbu da izgleda “kak dečko”. Ove godine, točnije 20. prosinca, navršit će se 72 godina kako je dobio diplomu i samostalno poletio avionom “Trojka”.
Slučaj je htio da se rodi u Zagrebu, gdje mu je otac bio postolar. No, otac se razbolio pa su se vrlo brzo vratili u Ivanovec. Tu je krenuo u osnovnu školu, pa u više razrede Prve OŠ Čakovec, a onda u Školu učenika u privredi. Želio je biti šnajder, ali je ipak postao konobar. Radio je u ugostiteljstvu od 1952. do 1956. godine.
–Ipak, tehnika me od malih nogu izuzetno zanimala. I to sve, od motora, radio-amaterizma, do aviomodelarstva… Mi mladi modelari tu na aerodromu u Pribislavcu gradili smo i prvi hangar 1954. godine. Sve to naprosto me vodilo tome da jednog dana i sam poletim. Završio sam tečaj jedriličarstva u Vršcu, a 1954. i pokretnu pilotsku školu za pilota motornog letenja, koja je trajala dva mjeseca. Letio sam na Utvinoj “Trojki” i dobio diplomu prije gotovo 72 godine. Ni sam ne vjerujem da je prošlo toliko godina – govori kroz smijeh Dragutin Goričanec dok mi pokazuje fotografije i diplome iz tog doba sve uredno složeno u debeloj knjizi jednostavno nazvanoj “Monografija života”. Po jedan primjerak poklonio je i svojoj djeci da vide što su im sve u životu radili majka i otac.
Godine 1956. odlazi za instruktora modelarstva i starom Olypiom obilaze škole i uči djecu toj vještini. Nastavlja aktivno djelovati u Aeroklubu u Pribislavcu, završava školu rezervnih vojnih oficira u Titogradu, a onda se zapošljava u Građevnom kombinatu “Međimurje” u Čakovcu.
Kad je postao profesionalni upravnik počinje najsjajnije razdoblje Aerokluba Čakovec. Djeluje sve više sekcija, dolaze mladi ljudi i postaju padobranci, jedriličari, aviomodelari, piloti… Za to vrijeme kupljeno je deset novih letjelica. Organizirao je zrakoplovne mitinge, natjecanja pilota i jedriličara, padobranaca… Aerodrom je živio svakodnevno, školovao je mlade ljude, posjetiteljima nudio atraktivan program.
Na Aerodromu je upoznao i Bernardicu, s kojom je u braku 65 godina.
–Ona je dolazila na Aerodrom sa svojim bratom Marijanom Zlatkom Bogdanom. Tamo smo se upoznali, ali ništa dalje od toga. Njezin otac Stanko je oko nove godine pozvao kompletno društvo na svoj imendan i tu smo se zagledali. Za četiri mjeseca, 29. travnja 1961. godine, već smo stali pred matičara. Bernardica je cijeli radni vijek provela u osiguravajućem zavodu “Triglav” u Čakovcu. U međuvremenu smo dobili dvoje djece i četvero unuka, koji su nam najveća radost. Kćer Berta i suprug Nino Kosor imaju Nevena i Tajanu, a sin Teodor i supruga Tatjana imaju Tomasa i Ledu.
Imali smo stan u Čakovcu, ali smo se preselili u Vugrišinec u svoju kuću i bili tamo dok smo mogli raditi po okućnici. Sad je kuću preuzela kćerka i njena obitelj, a Teo je dobio stan. Mi smo sretni što smo nakon godina i godina čekanja ovdje u Domu našli smještaj, jer Bernardica treba svakodnevnu skrb. Tu obavezu njegovatelja preuzeo sam ja i radim je sa zadovoljstvom – kaže Dragutin i ponosno pod ruku drži Bernardicu dok šetaju parkom ispred Doma za starije osobe u Čakovcu.
Bernardica je nekad pokrenula i prakticiranje “Joge u svakodnevnom životu”. Stekla je internacionalno iskustvo i ugled, a kroz njene tjelesne i duhovne vježbe joge prošlo je oko dvije tisuće ljudi s područja Varaždina i Čakovca.
-I ja sam prošao sve stupnjeve joge, bio sam u Indiji 8 puta i tamo ukupno proveo 895 dana. Dolazila je i supruga kad je mogla, pa smo zajedno prošli cijelu Indiju, posebno sajmove duhovnosti. Uglavnom sam se hranio vegetarijanskom hranom. Zdravstveno stanje mi je i danas odlično, dobro se osjećam i ne trošim nikakve lijekove. Ne znam je li za to “kriva” joga ili moji geni – kaže uvijek nasmiješeni Dragutin Goričanec.
Kad ima vremena čita novine, ispunjava križaljke… Sve uspomene i važne trenutke iz bogatog života ukoričio je u dnevničku monografiju. Pravu zanimljivost predstavljaju i duga pisma, koja su si međusobno pisali Bernardica i Dragutin, puna detalja iz njihovog života, ali i ljubavi i nježnosti koju su jedan prema drugome gajili cijeli vijek. A tako je i danas, kad šeću gradom ponosno noseći svoje godine.
Filip Kocijan, učenik 7.b razreda Osnovne škole „Petar Zrinski” Šenkovec, osvojio je prvo mjesto na državnom natjecanju iz matematike te s maksimalnih 50 bodova postao državni prvak među 25 najboljih učenika. Natjecanje je održano u Vodicama od 27.04.-20.04. 2026. godine.
Uz školsku matematičku grupu, koju vode učitelji Jasmina Trupković i Siniša Premužić, Filip pohađa i Centar izvrsnosti u Varaždinu gdje s njim radi mentor Nevio Cifrek. Ovaj odličan učenik iz Šenkovca nastavlja uspješan put svojega starijeg brata Martina Josipa, nekadašnjeg višestrukog državnog prvaka iz matematike i informatike.
Svojim talentom, marljivošću i upornošću Filip pokazuje kako se dječji snovi mogu ostvariti te donijeti mnogo radosti, ponosa i osmijeha ne samo njemu, već i svima koji ga okružuju.
-Iskrene čestitke, Filipe! Ponosni smo na tebe!- ponosno čestitaju iz škole.
U Županijskoj palači u Varaždinu upriličena je svečanost potpisivanja Sporazuma o suradnji između pet područnih obrtničkih komora ( Varaždinske, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije).
Sporazum su potpisali predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Igor Šoković, predsjednik Obrtničke komore Međimurske županije Dražen Novak, predsjednik Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije Nenad Kučiš, predsjednica Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije Irena Kovačić i predsjednik Obrtničke komore Bjelovarsko-bilogorske županije Damir Pavec.
Svečanosti su nazočili predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, župan Međimurske županije Matija Posavec, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije Tanja Novotni Golubić te Mario Rajn, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije, kao i resorni županijski pročelnici.
Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Kratohvil je istaknuo kako se radio o jednoj lijepoj inicijativi, potpisivanju sporazuma suradnje između pet obrtničkih komora županija sjevera. Ono što nas iznimno veseli na području sjevera Hrvatske su pozitivni trendovi novootvorenih obrta. Obrtništvo koje snažno raste ne samo ovdje na sjeveru, nego i u Republici Hrvatskoj, govori nam o poduzetničkim aktivnostima u Republici Hrvatskoj. Govorimo o okvirima u kojima mladi danas uzimaju svoju sudbinu, svoj život u svoje ruke, odlučuju se na poduzetničke aktivnosti, a prije svega otvaranjem obrta. Potpisivanjem ovog Sporazuma, u našu veliku obrtničku obitelj dolazi preko 138.000 novih članova.Sve ono što rade obrtnici, rade u slozi, u dogovoru i to je ono što obilježava obrtništvo, znanje, jezik, govor, i predanost svome radu – rekao je Kratohvil.
Predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije, Igor Šoković naglasio je kako je sjever Hrvatske jedan od starijih obrtničkih dijelova države gdje su se obrti počeli razvijati. “Ne kaže se bez veze da je Varaždinska županija, odnosno Grad Varaždin grad cehova. Obrtništvo je bitni dio gospodarskog razvitka, a sami kao pojedinci možemo djelovati samo lokalno, ali ako se udružimo postajemo jači i povezaniji. Stoga smo i odlučili potpisati Sporazum jer nam je zajednički interes uspostaviti i razvijati suradnju radi unapređenja obrtništva, promicanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika te jačanja institucijskog utjecaja na regionalnoj i nacionalnoj razini. Sviđa nam se primjer Hrvatske zajednice županija u kojoj se hrvatske županije sudjeluju i putem te platforme promiču svoje interese i prava” – rekao je Šoković te zahvalio Varaždinskoj županiji i županu Stričaku na kontinuiranoj podršci.
Župan Anđelko Stričak izrazio je zadovoljstvo što je Varaždinska županija domaćin potpisivanja ovog Sporazuma. “Sjever Hrvatske je gospodarski, pogotovo industrijski i obrtnički najpotentniji dio Republike Hrvatske. Samo za primjer, Varaždinska županija ima 160.000 žitelja, oko 71.000 radnih mjesta, svega 1800 nezaposlenih, odnosno 17.200 pravnih subjekata, od čega se oko 4.700 odnosi na obrtništvo.
Ti podaci najbolje govore o tome koliko imamo čvrsto i jako gospodarstvo na sjeveru Hrvatske. Ovaj sporazum nas potiče da nadalje promišljamo o razvoju i jačanju gospodarstva, jačanju obrtništva, a isto tako i na zaštitu okoliša. Naime, sa susjednim županijama i po tom pitanju jako dobro surađujemo. Između ostalog, upravo u suradnji s Krapinsko-zagorskom županijom smo došli do cilja, odnosno Ivančica, Strahinjčica, Ravna gora i Maceljsko gorje su proglašeni Parkom prirode.
Sa susjednom Međimurskom županijom smo odradili cijeli niz aktivnosti na zaštiti Mure i Drave. Isto odrađujemo i sa susjednom Koprivničko – križevačkoj županijom kako bi što bolje zaštitili i Kalnik. Naglašavam kako taj gospodarski rast, taj jedan dobar gospodarski tempo prati paralelno i zaštita okoliša.
Također, na ovaj način ćemo zajedno moći promišljati i o obrazovanju, naime na području Varaždinske županije, u našim obrazovnim programima u srednjim školama nema deficitarnih zanimanja, a vjerujem da je isto ili slično u susjednim županijama. Međutim, ovo će biti još jedan dodatan iskorak kad govorimo o cjeloživotnom obrazovanju, da si pomažemo odnosno da zajedno gradimo još jače gospodarstvo, a samim time jačamo naše županije, ali i cijelu Republiku Hrvatsku,– rekao je župan Varaždinske županije Stričak.
Župan Međimurske županije Matija Posavec je naznačio kako povezivanje obrtničkih komora županija sa sjevera Hrvatske, koji je najsnažniji gospodarski kraj po izvozu i ukupnoj snazi gospodarstva, može biti samo korisno i pozitivno. “Razmjena iskustva, primjer dobre prakse i međusobno povezivanje stvara još otpornije i još snažnije gospodarstvo, a temelj gospodarstva je naravno obrtništvo i u tome mi je drago da županije daju puno podršku” – rekao je župan Posavec.
Župan Krapinsko zagorske županije Željko Kolar zahvalio je svima koji su došli podržati potpisivanje Sporazuma. “Sjever Hrvatske je prostor gdje postoji jedna ogromna tradicija obrtništva i poduzetništva. Bilježimo sjajne gospodarske rezultate. Nezaposlenosti zapravo skoro više da ni nema, ali što nam fali? Našim poduzetnicima, obrtnicima, gospodarstvenicima fali radne snage. I to je jedan od glavnih problema s kojim se gospodarstvo sjevera Hrvatske zapravo suočava. Obrazovanje je jedan od ključnih elementa za stvaranje kadra koji odgovaraju potrebama gospodarstva. Županije su to shvatile i to kod nas zaista dobro funkcionira. A to je i rezultat toga da mi župani međusobno komuniciramo, dogovaramo zajedničke mjere i u krajnjoj liniji vrlo slične su nam pozicije. Naravno da Varaždin kao veći centar, kao grad koji ima skoro 50.000 stanovnika ima svoje specifičnosti u odnosu na Krapinu koja ima 13.000 stanovnika, ali na kraju dana uvijek su potrebe gospodarstva iste. Mi smo kroz projekt platformu Invest in Zagorje, Europsku poduzetničku regiju, Financial Times napravili neke iskorake, a za koji su zapravo najzaslužniji upravo obrtnici, poduzetnici i gospodarstvenici. Vjerujem da ćemo u jednoj zajedničkoj sinergiji moći pokrenuti neke promjene koje su potrebne u komorskom sustavu i u samim zakonima gdje još uvijek nema cjelokupne potpore onakve kakve bi trebalo biti” zaključio je župan Kolar.
Na Praznik rada, 1. svibnja 2026. godine, u Goričanu, Sportsko-rekreacijskom parku Šuderica, održat će se 4. „Grahijada“ u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterane domovinskog rata – Podružnice MŽ Goričan i Općine Goričan. Prijavljeno je više od 20 ekipa, a uz natjecanje i uživanje u finom grahu, očekuju vas i napuhanci za djecu i druženje uz živu glazbu.
No, na 1. maj se rano budi, a u Goričanu u 6 sati kreće jutarnja budilica Puhačkog orkestra Goričan po ulicama mjesta. Povodom obilježavanja 31. obljetnice VRO „Bljesak“, predstavnici općine i branitelji ujedno će položiti vijence za poginule branitelje.
Okupljanje sudionika „Grahijade“ je od 9.30 do 10 sati, a početak kuhanja u 10.30 sati, dok je završetak predviđen za 13.30 sati, nakon čega slijedi podjela pripremljenog graha, druženje i zabava uz dobru glazbu.
Evo i pozivnice načelnika Općine Goričan Emanuela Sinkovića:
U Općini Sveti Juraj na Bregu trenutno su u fokusu radovi na izgradnji novih pješačko-biciklističkih staza te sanacija lokalnih prometnica, čime se odgovara na dugogodišnje potrebe mještana za kvalitetnijom i sigurnijom infrastrukturom.
Pješačko-biciklistička staza radi se u Dragoslavcu, i to od Amadeusa do skretanja za Frkanovec, a riječ je o dionici od nekih 200 metara. Izvođač radova je Niskogradnja Veselnik, ukupna vrijednost radova je 82 tisuće eura, dok bi oni morali biti završeni za otprilike tri tjedna. Nakon što se postavi odvodnja i rubnici, Hrvatske ceste će asfaltirati stazu. Trenutno se tom dionicom ceste vozi naizmjenično uz prometnu signalizaciju.
Također su u fazi projektiranja pješačko-biciklističke staze u Zasadbregu (od crkve do škole) i Brezju (kapelica – vrtić – državna cesta).
U Brezju, točnije na dionici ceste u smjeru Šenkovca, u tijeku je postavljanje stupova javne rasvjete. Trenutno se postavlja samo do sredine polja, to jest do same granice općine, dok drugi dio ceste spada pod teritorij Općine Šenkovec, koja bi najesen trebala postaviti ostatak rasvjete, tako da cijela cesta bude osvjetljena.
Načelnik Anđelko Nagrajsalović je naglasio kako je u roku od mjesec dana planirano asfaltiranje još nekoliko kraćih dionica diljem općine, uključujući “Crno selo” u Dragoslavcu, kod trgovine Anica u Dragoslavcu, u Okruglom Vrhu i u Vučetincu, a čija je ukupna vrijednost 65 tisuća eura.
Poznati preloški inovator i zaljubljenik u tehničko stvaralaštvo Zvonimir Dolenec postigao je još jedno vrijedno priznanje. S nedavno održanog dvadesetog, jubilarnog, Međunarodnog sajma inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva INVENTUM 2026 u Iloku kući se vratio s čak četiri medalje – dvije srebrne i dvije brončane.
Ovaj neumorni izumitelj, rođen 1950. godine, već desetljećima dokazuje kako ideje nastaju iz prakse. Iako je po struci RTV mehaničar, vlastiti put gradio je kroz rad, znatiželju i stalno promišljanje kako unaprijediti predmete koje svakodnevno koristimo. Nakon što je još kao mladić otvorio obrt za popravak televizora u Prelogu, u mirovini se u potpunosti posvetio inovacijama – i danas ih ima više od desetak patentiranih.
Korisni izumi
Sajam u Iloku bio je prilika da predstavi i neke novije ideje, među kojima se posebno ističe – dvostrana, tzv. ‘pametna’ motika. Riječ je o alatu osmišljenom tako da prilikom okopavanja ne oštećuje biljke, već precizno uklanja korov. Jednostavna konstrukcija, ali izuzetno praktična primjena, ono je što ovaj izum čini zanimljivim i lako primjenjivim u svakodnevnom vrtlarstvu.
Veliku pažnju privukla je i tegla za cvijeće s dodatkom za vanjsku prihranu biljaka. Ova inovacija omogućuje jednostavnije presađivanje i dugotrajniju opskrbu biljke hranjivim tvarima, bez potrebe za čestim intervencijama. Dolenec je ideju razvio promatrajući svakodnevne probleme kod uzgoja biljaka, što je čest izvor njegove inspiracije.
Tu je i praktično rješenje za zalijevanje voćaka, koje omogućuje ravnomjernu i ekonomičnu raspodjelu vode. Sustav je osmišljen tako da smanjuje rasipanje i olakšava održavanje nasada, posebno u sušnim razdobljima.
Među zanimljivijim rješenjima ističe se i dodatak za kampiranje – set posuđa koji se može kompaktno pospremiti u jednu posudu, čime štedi prostor i olakšava transport. Upravo takvi, naizgled mali, ali korisni detalji često donose najveću praktičnu vrijednost.
Svijet inovacija i slikarstvo
Podsjetimo, Dolenec je i ranije nagrađivan za niz inovacija – od vertikalnog parkinga za bicikle i ekološke mišolovke do sklopivih saonica i sustava za zaštitu bicikla od krađe. Njegovi izumi često imaju i širu društvenu vrijednost, poput ideje označavanja lijekova brailleovim pismom, za što je dobio zlatnu medalju u Zagrebu.
– Svaka inovacija može se dodatno poboljšati. Bit je u tome da stalno razmišljaš i tražiš bolje rješenje – kaže Dolenec.
Osim tehničkog stvaralaštva, aktivno se bavi i slikarstvom, a u posljednje vrijeme surađuje i s Turističkom zajednicom Grada Preloga, gdje svojim radovima doprinosi promociji grada.
Važno je istaknuti kako je Dolenec član Društva inovatora Varaždinske županije, s kojim redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim sajmovima. Upravo je kroz to društvo nastupio i u Iloku.
Predsjednik društva Josip Kužir uputio je zahvalu Gradu Prelogu na pruženoj podršci, posebno istaknuvši pomoć u vidu promotivnih materijala i prigodnih poklona koji su dostojno predstavljali grad na sajmu. Naglasio je kako ostvareni rezultati, uključujući i četiri medalje Zvonimira Dolenca, potvrđuju koliko je važna takva podrška inovatorima.
Danas je bilo prohladno, ali je čakovečki sajam srijedom bio dobro posjećen. No, cijene su i dalje poprilično paprene.
Jagode su bile po 6 eura kg, vezica mladog luka po 1 euro, a zelena salata čak 3 eura kg. Domaća jaja su prodavana su po 2,5 i 3 eura 10 komada.
Uz to, dobro su se tržile voćne i sadnice vinove loze, ukrasno grmlje, presadnice i lukovice cvijeća, presadnice povrća…
Evo još nekih cijena. Šampinjoni bijeli i smeđi bili su po 4 eura kilogram. Litra domaćeg crnog ulja od bundevskih koštica prodavana je po 10, ali i po 15 eura. Korijen domaćeg ludbreškoghrena bio je po 7 eura kilogram. Krumpir je nuđen po 0,50 i po 1 euro kg. Kilogram peršina prodavan je od 3 do 6 eura kg, mrkve po 1,5 i 2, dok je batat nuđen po 2 eura kg. Celer je bio po 1 euro komad.
Sve vrste graha, od bijelog tetovca do trešnjevca mogle su se kupiti po 4 i 5 eura kg. No, ima jedan štand gdje se cijene graha penju i do 20 eura kilogram! Poriluk je nuđen po 3 i 4 eura kg, kelj po 2 eura i bijelo zelje po 1 euro kg. Cikla je prodavana po 1,5 i 2 eura kg, brokula po 5, a cvjetača po 2 eura kg.
Dimljeni špekbio je po 15 eura kg, sušene kosti 3 eura, slavonske kobasice po 12 i sušeni kare po 15 eura kg. Domaći kuhani sir nuđen je po 8 eura kg, a slaki sir po 5 eura komad. Prosena kaša nuđena je po 4 eura kg, a hajdinska po 5 eura kg.
Domaći češnjak je prodavan po 4 i 6 eura kilogram, a luk po 1 euro kg.
Jabuke su dominirale cijelim sajmom, a cijena im je bila od 0,80 do 1,50 eura po kilogramu. Mandarine i klementine su po 1,5 eura kg, a limun 3 eura kg.
Očišćeni orasi nuđeni su od 10 do 15 eura kilogram, a lješnjaci po 16.
Med od akacije prodavan je po 9, a cvjetni po 6 eura kilogram.
Bilježimo i dobru ponudu žive peradi: kokoši, pilića i patkica, kao i odraslih kunića.
Za 25 kg zobi trebalo je platiti 8 eura, pšenice 9, kukuruza 8 eura, tritikala 9, ječma 8,5 i šrota 12 eura! Sjemenke suncokreta bile po 1,5 eura po kilogramu.
Na prostoru gdje se prodaje rabljena roba i danas je bila velika je potražnja za alatima za proljetnu obradu vrta i okućnica.
Na današnjem sajmu i naš fotoreporter Stjepan Štef Hranilović se nazimio, ali je snimio brojne štandove, posjetitelje i prodavače. Pogledajte u nastavku!
Uz prigodan program i nazočnost brojnih uzvanika iz političkog, obrazovnog i društvenog života, u Čakovcu je u srijedu svečano obilježena 147. obljetnica djelovanja Učiteljskog fakulteta.
Učiteljski fakultet u Čakovcu u novijoj je povijesti postao sastavni dio Sveučilište u Zagrebu, a temelj njegove bogate tradicije čine brojne generacije učitelja i odgojitelja koji su kroz desetljeća predano brinuli o obrazovanju i odgoju djece.
Na važnost uloge koju ova visokoškolska ustanova ima u obrazovanju mladih naraštaja na samom početku svečanosti podsjetio je prodekan doc. dr. sc. Hrvoje Šlezak.„Današnji dan prigoda je da se prisjetimo bogate tradicije, ali i da se okrenemo budućnosti, predstavimo i nastavimo sve ono dobro što radimo kako bismo osigurali kvalitetnu budućnost naše djece.“, istaknuo je Šlezak.
Dekanica prof. dr. sc. Blaženka Filipan-Žignić naglasila je važnost povezivanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u razvoju ustanove. „Ako ne poznajemo povijest, ne možemo biti uspješni u gradnji sadašnjosti kako bi nam bilo bolje u budućnosti. Godina 1879. označava početak obrazovanja učitelja u Čakovcu, a ustanova od samoga početka ima istu misiju – obrazovati one koji će podučavati i odgajati našu budućnost. Ove smo godine uredili malu dvoranu, a uskoro planiramo prijaviti cijelu zgradu za energetsku obnovu. Proveli smo i digitalnu transformaciju koja je pri završetku te potpisali četverogodišnje programske ugovore s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih, čime smo osigurali znatno bolje financiranje za poslovanje, nastavu i znanstveni rad. U okviru tog ugovora omogućili smo 18 kompetitivnih znanstvenih projekata, među kojima su najbolje ocijenjeni upravo oni naših djelatnika i suradnika, a posebno me raduje što će se u nekima od njih proučavati identitet i međimurski dijalekt“, istaknula je dekanica Filipan-Žignić.
Prorektor prof. dr. sc. Dubravko Majetić istaknuo je kako odsjek ima neprocjenjivu vrijednost za zajednicu jer obrazuje ljude koji odgajaju i oblikuju mlade generacije, dok sama zgrada fakulteta predstavlja važan dio čakovečke povijesti. „Studiranje u Čakovcu studentima pruža priliku za praktičan rad u školama i vrtićima, čime se teorijsko znanje odmah povezuje s praksom. Takav pristup omogućuje studentima kvalitetniju pripremu za stvarne izazove u učionicama.“, rekao je Majetić.
Gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini u svom je obraćanju istaknula kako je sudjelovanje na ovoj svečanosti svake godine krajem travnja čast i privilegij. „Ova ustanova gotovo stoljeće i pol priprema za rad osobe kojima, kao roditelji, povjeravamo ono najvrjednije što imamo, a kao društvo svoju budućnost. Obrazovanje učitelja i odgojitelja od presudne je važnosti jer će znanja koja ovdje steknu primjenjivati u radu s djecom, potičući njihove potencijale i usmjeravajući ih prema budućim zanimanjima. Učiteljski fakultet u Čakovcu kroz povijest je mijenjao imena, pa čak i jezik na kojem se nastava održavala, no uvijek je bio više od obrazovne ustanove, važna institucija obrazovanja i kulture. U ovim su prostorima nastajale inicijative koje su oblikovale društveni život grada i županije, ovdje su predavali intelektualci koji su trajno obilježili zajednicu, a mnogi su upravo ovdje stekli diplome koje su ih vodile prema uspješnim karijerama. Bez vašeg fakulteta naš kraj zasigurno ne bi bio tako uspješan i prepoznatljiv. Želim vam sretan Dan fakulteta te da i dalje ostanete rasadnik novih generacija učitelja i odgojitelja, kao i stožerna ustanova našeg obrazovanja“, poručila je Cividini, dodavši kako suradnja Grada i Fakulteta, potvrđuje da zajednički projekti doprinose razvoju cijele zajednice.
Pročelnica za obrazovanje, kulturu i sport Međimurske županije Nives Kolarić Strah istaknula je kako je utjecaj fakulteta odavno nadmašio okvire „obične“ visokoškolske ustanove. „Postali ste simbol kvalitete, ali prije svega mjesto gdje se uči razumijevanje i strpljenje, gdje se razvija rijetka vještina prepoznavanja potencijala u svakom djetetu. Posebno me veseli vaša povezanost s međimurskom zajednicom – vaše djelovanje nije zatvoreno u učionicama, već aktivno sudjelujete u životu naših vrtića i škola. Studenti koji izlaze s ovog fakulteta nisu samo stručnjaci puni znanja, već ljudi koji znaju kako pristupiti djetetu, ohrabriti ga i otvoriti mu vrata svijeta“, naglasila je Kolarić Strah.
Svečanost je bila i prigoda za dodjelu zahvalnica svima koji su svojim radom i doprinosom poduprli djelovanje Učiteljskog fakulteta – Odsjeka u Čakovcu. U umjetničkom dijelu programa nastupili su Djevojački zbor Učiteljskog fakulteta pod vodstvom višeg asistenta Tomislava Cvrtile, Ivana Tkalec, studentice druge godine odgojiteljskog studija uz mentoricu Ivu Nemec, Katarina Pejić i Ivana Žeželj te Dječji zbor Josip Vrhovski pod vodstvom Maje Magdalenić Barić, uz klavirsku pratnju Lane Cvrtila.
Malo prije 14 sati dogodila se prometna nesreća na relaciji Štefanec – Ivanovec, u kojoj su sudjelovala dva osobna vozila, a nastala je materijalna šteta.
Za sada nema informacija o ozlijeđenim osobama, a očevid je u tijeku.
Promet se na toj dionici odvija otežano, a više informacija bit će poznato uskoro.
