CRKVE, tvrđave, dvorci i druge građevine kulturne baštine u Hrvatskoj su često pretjerano osvijetljene, uglavnom daleko iznad zakonskih propisa.
To je nerijetko ružno za vidjeti te loše za promet, stanare i prirodu. No hrvatski astronomi, među kojima i članovi Astronomskog društva Vega, posljednjih su godina uspjeli provesti više akcija kojima se to postupno mijenja na zadovoljstvo svih, čak i svećenika i lokalnih vlasti.
Pohvalila ih gradonačelnica Čakovca
Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, kaže da je neprimjerena vanjska rasvjeta kod crkve Blažene Djevice Marije Kraljice u Savskoj Vesi godinama stvarala probleme vozačima i stanarima okolnih kuća.
“Snažni reflektori izazivali su bliještanje na obližnjem raskrižju, rasipali svjetlost u okoliš te otežavali opažanja iz zvjezdarnice smještene neposredno uz crkvu”, ističe Cividini.
“Sanacijom sustava dva reflektora ukupne snage 600 W i temperature boje 5000 K zamijenjena su novom, specifično dizajniranom rasvjetom ukupne snage svega 43 W i toplije boje od 2700 K. Potrošnja električne energije time je višestruko smanjena, uklonjeno je bliještanje i neželjeno osvjetljavanje okolnih kuća, a znatno su poboljšani i uvjeti za astronomska opažanja”, tumači.
Rasvjeta crkve u Savskoj Vesi prije sanacijeRasvjeta crkve u Savskoj Vesi nakon sanacije
U pripremi su, kaže, slični zahvati kod crkve sv. Vida u Ivanovcu.
“Važno je spomenuti da je u tijeku i modernizacija rasvjete u Perivoju Zrinskih, koja trenutačno previše bliješti u oči šetača. Rasvjeta sada osigurava prolaz glavnim šetnicama ove zaštićene spomen-baštine, dok su neki dijelovi perivoja slabije osvijetljeni kako bi se očuvalo prirodno stanište i ambijent”, poručuje gradonačelnica.
Zašto je svjetlosno onečišćenje problem?
Svjetlosno onečišćenje sve je veći problem modernog društva. Pogađa noćne životinje, poput šišmiša, koji smanjuju broj štetnika i komaraca u prirodi, te noćnih leptira, koji su važni oprašivači. Može negativno utjecati i na ljudsko zdravlje jer remeti lučenje melatonina, hormona važnog za cirkadijalni ritam spavanja i budnosti.
Monika Cindrić iz Međimurske prirode, Javne ustanove za zaštitu prirode, ističe da šišmiši imaju ključnu i nezamjenjivu ulogu u ekosustavu.
Zašto su šišmiši važni?
“Šišmiši su saveznici prirode. Neki su oprašivači biljaka, dok su drugi glavni grabežljivci noćnih kukaca poput komaraca, moljaca i kornjaša. Time učinkovito reguliraju njihovu brojnost, što koristi ljudima jer se smanjuje broj nametnika u prirodi i na poljoprivrednim kulturama”, kaže Cindrić.
Dodaje da se čak i njihov izmet, guano, smatra izvrsnim prirodnim gnojivom bogatim dušikom i fosforom. “Bez njih bi poljoprivreda, šume, pa čak i naši gradovi, bili izloženi većim problemima, od prekomjernog broja kukaca do smanjene bioraznolikosti”, poručuje Cindrić.
Prema njezinim riječima, postavljanje zasjena na reflektore crkvenih i drugih objekata ključna je mjera za zaštitu šišmiša koji nastanjuju takve građevine. “Snažna svjetlost odbija osjetljive vrste, sprječava ih da napuste svoja skloništa ili da ondje potraže nova. Odgovarajuće zasjenjenje i usmjeravanje svjetlosti pomažu u očuvanju bioraznolikosti”, zaključuje Cindrić.
Svjetlosno onečišćenje ubrzano raste
Astronom amater i astrofotograf Zoran Novak iz Čakovca kaže da svjetlosno onečišćenje u svijetu raste po velikoj godišnjoj stopi, od oko 4 do 5 posto.
“Takvo povećanje ukazuje na problem neracionalne upotrebe rasvjete. Čest je slučaj da se pod krinkom sigurnosti postavlja prejaka ili čak nepotrebna rasvjeta. Osim snage svjetiljki, bitna je i temperatura boje. Prevladavaju reflektori od 4000 Kelvina ili čak 5000 Kelvina. Oni zrače u izrazito plavom spektru, a plava se svjetlost u atmosferi jako raspršuje, što dodatno pojačava bliještanje”, tumači Novak.
Akcije društva Vega
Astronomsko društvo Vega kroz svoje programe nastoji educirati javnost i izvršnu vlast o tom problemu. “Kroz dugogodišnji rad primijetili smo da izvršna vlast često želi promijeniti situaciju, ali ne zna kako to učiniti”, kaže Novak.
Dodaje da su se nedavno povezali s ljudima koji se istim problemom bave u Sloveniji te pokrenuli suradnju.
“Na hrvatskom tržištu ponudili smo nešto novo. Radi se o svjetiljkama koje koriste sustav leća i maski kako bi što optimalnije osvijetlile građevinu. Takav sustav rasvjete troši od 10 do 15 puta manje električne energije u odnosu na trenutačno postavljene LED reflektore. Posebno dizajnirana maska osvjetljava samo objekt koji treba osvijetliti, bez nepotrebnog rasipanja svjetlosti u okoliš”, navodi Novak.
Prve takve svjetiljke postavljene su u sklopu EU projekta Adrisky. Njegov cilj je očuvanje bioraznolikosti, a u konkretnom slučaju zaštita staništa šišmiša.
Crkva u Prelogu bliješti
Hrvatska ima dobre zakone
Hrvatska od 2019. godine ima Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, kojim je propisano da svjetiljke moraju biti postavljene tako da ne emitiraju svjetlost iznad horizonta.
Kod rasvjete objekata kulturne baštine takav zahtjev često nije moguće potpuno ostvariti pa je Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti predviđena iznimka. Reflektori smiju svijetliti iznad horizonta, ali najviše 10 posto ukupnog svjetlosnog toka smije izlaziti izvan gabarita građevine.
Problem je u praksi
Novak kaže da je stanje u praksi često znatno lošije.
“Kod mnogih postojećih sustava rasvjete čak 70 do 80 posto svjetlosnog toka završava izvan objekta koji se osvjetljava. To stvara svjetlosno onečišćenje i velike energetske gubitke jer se najveći dio energije koristi za osvjetljavanje okolnog noćnog prostora, a ne same građevine”, objašnjava te dodaje da su novu rasvjetu crkava s razumijevanjem i odobravanjem prihvatili i lokalni župnici.
Crkva u Savskoj Vesi prije sanacije
Crkva u Savskoj Vesi nakon sanacije
Rješavanje jednog problema otvara nove
No spuštanjem osvjetljenja crkava na normalnu razinu na nekim je lokacijama u prvi plan došla pretjerano jaka gradska rasvjeta.
“Kada vam u oči bliješti prejaka rasvjeta, zjenice se stežu pa oči teško uočavaju objekte u okolini, poput obližnje crkve. To je dovelo do toga da se takvi objekti još jače obasjavaju jer ih šetači ne vide dobro zbog loše lokalne gradske rasvjete. Problem je tako godinama eskalirao. Sada se konačno može krenuti u dovođenje rasvjete u normalne okvire”, tumači Novak.
Primjeri iz Preloga
Među ostalim, dobar primjer uspješne akcije je i crkva u Prelogu. Prije sanacije osvjetljavala su je četiri reflektora ukupne snage 800 W i temperature boje 4000 K.
Nakon rekonstrukcije koriste se dva reflektora ukupne snage 56 W i temperature boje 2700 K. Godišnja potrošnja električne energije smanjila se s približno 3,5 MWh na 245 kWh.
Crkva u Prelogu prije sanacijeCrkva u Prelogu nakon sanacije
Novak napominje da primjeri iz Preloga i Savske Vesi pokazuju kako kvalitetno projektirana rasvjeta može zadovoljiti estetske potrebe, povećati sigurnost sudionika u prometu, smanjiti potrošnju energije te očuvati tamno noćno nebo.
“Smanjenje svjetlosnog onečišćenja ne znači odricanje od rasvjete, već njezinu promišljenu i odgovornu primjenu”, ističe Novak.
Precizna mjerenja
Budući da se crkva u Savskoj Vesi nalazi tik uz zvjezdarnicu, članovi Vege mogli su precizno mjeriti stupanj svjetlosnog onečišćenja prije i poslije promjene rasvjete.
Mjerenje 1Mjerenje 2
“Fotografija mjerenje 1 prikazuje mjerenje sa starim reflektorima, najprije uključenima, a zatim ugašenima. Jasno se vidi razlika koja predstavlja količinu svjetlosnog onečišćenja. Fotografija mjerenje 2 prikazuje mjerenje s novim, zasjenjenim reflektorima i pokazuje da, iako osvjetljavaju crkvu, svjetlosnog onečišćenja više nema”, objašnjava Novak. – piše index.hr
Ljetna šetnja Šetnicom svete Barbare u Murskom Središću i ove je nedjelje donijela niz zanimljivih modnih izdanja, a među prolaznicima posebno su se istaknule dvije dame koje su spojile eleganciju, jednostavnost i ljetnu lakoću.
Jedna je odabrala pripijenu bijelu haljinu midi dužine koja je naglasila minimalistički stil, uz tamne sandale na petu, sunčane naočale i malu torbicu svijetlih tonova. Nenametljiva, ali vrlo efektna kombinacija savršeno se uklopila u sunčano ljetno poslijepodne.
Njezina prijateljica odlučila se za bezvremensku kombinaciju crne i bijele boje. Crni top, lepršave bijele hlače širokih nogavica te upečatljiv bijeli šešir stvorili su elegantan ljetni izgled. Cjelinu su upotpunile sunčane naočale, sat i sandale s uzorkom, koji su outfitu dali dodatnu dozu šarma.
U sklopu obilježavanja Dana Općine Donja Dubrava, u nedjelju, 12. srpnja 2026. godine, pod vedrim nebom, u dvorištu Doma kulture „Zalan“ održan je tradicionalni koncert Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava „Dobravi za Margaljeto“, koji je i ove godine okupio brojne mještane i goste željne dobre glazbe.
Publika je uživala u raznolikom glazbenom programu koji su pripremili članovi Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava pod vodstvom predsjednika Mije Kolarića i stručnog voditelja prof. Antuna Horvata, potvrdivši još jednom kvalitetu i predanost glazbenika koji godinama uspješno predstavljaju svoju općinu na brojnim nastupima. Dvije pjesme posvetili su i pokojnim pjevačima Gustiju Draksaru i Danijelu Požgaju.
Puhački orkestar Općine Donja Dubrava
– Naš orkestar nedavno je proslavio svoj 18. rođendan. Naime, orkestar djeluje od 9. srpnja 2008. godine do danas. Kroz brojne probe, nastupe i prijateljstva nastojimo svojim radom obogatiti kulturni život naše Donje Dubrave i s ponosom predstavljati naše mjesto gdje god nastupamo. Hvala svim sadašnjim i bivšim članovima orkestra, podupirateljima, profesorima i svima koji su tijekom tih godina bili dio naše glazbene priče! – poručio je jedan od članova Puhačkog orkestra Općine Donja Dubrava, Fran Kolarić.
Fran Kolarić
Kao gost iznenađenja nastupio je Saša Štefić – Sale, koji je svojim prepoznatljivim glasom i emotivnim izvedbama izmamio veliki pljesak okupljenih, a nekoliko pjesama izveo je i zajedno s tamburašima KUD-a Seljačka sloga Donja Dubrava, koji su na koncert unijeli duh međimurske tradicije i domaćeg ugođaja.
Saša Štefić – Sale
Spoj puhačke glazbe, tamburaških melodija i popularnih izvedbi pokazao se punim pogotkom, a publika je nagradila ove mlade glazbenike velikim pljeskom. Koncertu su, među mnogobrojnim mještanima i gostima, prisustvovali i načelnik Općine Donja Dubrava Damir Vidović s obitelji.
Program obilježavanja Dana Općine Donja Dubrava nastavlja se u ponedjeljak, 13. srpnja, svetom misom u 18 sati i zatim, u 19 sati, svečanom sjednicom Općinskog vijeća koja će se prvi put održati u novootvorenom Interpretacijskom centru Palača međimurske popevke.
Dani Općine Donja Dubrava uz bogat program traju sve do petka, 24. srpnja, a detaljni program pogledajte ovdje.
Murskosredišćanski vatrogasci imali su intervenciju u ranim jutarnjim satima nakon dojave o puknuću vodovodne cijevi u Martinskoj ulici.
Dojava je zaprimljena u 3.01 sat, a na teren su već nekoliko minuta kasnije izašla dvojica vatrogasaca s navalnim vozilom.
Dolaskom na mjesto događaja utvrđeno je da se puknuti cjevovod nalazi ispod pješačke staze te da nema potrebe za ispumpavanjem vode. Međutim, velika količina blata koju je voda nanijela na kolnik predstavljala je ozbiljnu opasnost za sigurno odvijanje prometa i mogućnost izlijetanja vozila.
Vatrogasci su zajedno s djelatnicima Međimurskih voda, koji su prethodno lopatama uklonili veće nanose blata, pristupili završnom pranju i čišćenju prometnice. Tijekom intervencije utrošeno je 1.500 litara vode, a nakon završetka radova dopunili su spremnik navalnog vozila i vratili se u spremište.
Zahvaljujući brzoj reakciji vatrogasaca i djelatnika Međimurskih voda, prometnica je očišćena i ponovno bila sigurna za promet.
Visit Goričan objavio je sljedeću vijest na svojoj Facebook stranici:
“Na vanjskom oltaru Dobrog Pastira, uz župnu crkvu Svetog Leonarda u Goričanu, svečano je proslavljena zlatna misa monsinjora Leonarda Markača povodom 50 godina svećeništva. U slavlju su sudjelovali brojni vjernici, svećenici, rodbina, prijatelji i mještani koji su zajedničkom molitvom zahvalili za njegovih pola stoljeća predanog svećeničkog života.
Mons. Leonard Markač rođen je 31. listopada 1950. godine u Goričanu. Nakon završene Klasične gimnazije i studija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, za svećenika ga je 27. lipnja 1976. godine zaredio kardinal Franjo Kuharić. Mladu misu proslavio je 11. srpnja iste godine u rodnoj župi.
Prvu službu obnašao je kao kapelan u Selnici, zatim u Koprivnici, a 1983. godine postao je prvi župnik novoosnovane Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Močilama. Ondje je proveo više od četrdeset godina, tijekom kojih je, uz redoviti župni rad, sudjelovao u izgradnji crkve i razvoju župne zajednice. Generacije vjernika pamte ga kao skromnog i pristupačnog svećenika koji je uvijek nalazio vremena za razgovor, savjet i pomoć.
Zlatna misa jedan je od najznačajnijih jubileja u životu svakog svećenika. Ona je prilika za zahvalu Bogu za dar svećeničkog poziva, ali i zahvalu ljudima s kojima je svećenik tijekom desetljeća dijelio životne radosti i kušnje. Takav je bio i ovaj susret u Goričanu – ispunjen molitvom, zahvalnošću i lijepim uspomenama na životni put čovjeka koji je ostao trajno povezan sa svojim rodnim mjestom.
Proslava zlatne mise mons. Leonarda Markača bila je dostojanstven izraz poštovanja prema njegovih pedeset godina svećeničke službe i trajnoj povezanosti s Goričanom, iz kojega je krenuo na životni put posvećen vjeri i služenju ljudima.“
U subotu, 18. srpnja 2026. godine, Općina Štrigova i tamošnja Turistička zajednica u suradnji s TK Međimurje Runners, organiziraju 6. po redu utrku po štrigovskim bregima pod nazivom “Stridon run”. Sve počinje i završava kod školske sportske dvorane u 18.30 sati, kad kreću dječje utrke, a nastavlja se u 19 sati kad su na rasporedu utrke građana na 2,5 kiloetra i glavna utrka na 11 kilometara. Prilika je ovo da porazgovaramo s organizatorom utrke, poznatim međimurskim trkačem i triatloncem te trenerom u TK Međimurje Runners, Mariom Severom (52) iz Štrigove.
-“Stridon run” je zapravo nastavak međunarodne “Utrke prijateljstva”, koja se naizmjenično održavala tu u pograničnom dijelu Hrvatske i Slovenije. No, za vrijeme pandemije korone to je zamrlo, pa smo se odlučili organizirti ovu našu utrku po prekrasnim bregima štrigovskog kraja. Prva “Stridon run” održana je 2021. godine i imala je oko 70 sudionika, što odraslih što djece. Iz godine u godinu zanimanje je raslo, pa je tako za ovogodišnju utkru prijavljeno već više od 120 trkača – kaže Mario i dodaje da će u subotu trkači biti raspoređeni u nekoliko skupina, prema godinama. Tako će curice i dječaci (uz potpis roditelja) trčati na 800, 400 i 200 metara, građani na 2,5 kilometra, te svi ostali na 11 kilometara. No, i u glavnoj utrci će biti određene kategorije po starosti.
Stridon run
-Staza za glavnu utrku je pomno pripremljena i trči se 11 km od Osnovne škole, prema Štrigovčaku, Leskovcu, Robadju, Mađerki, Banfiju, zatim pored groblja i do cilja također na igralištu kod škole. Time su obuhvaćeni najljepši predjeli Općine Štrigova, ali staza ima i dva zahtjevna usponu i nekoliko manjih. No, utrenirani trkači proći će ih bez većih napora. Podjela nagrada i priznanja bit će u dvorani Doma kulture u Štrigovi u 20.30 sati, dok će djeca svoje medalje dobiti odmah po završetku utrke – ističe Mario.
Polaznici djeljeg kampa u Sv. Martinu na Muri
Prijave se primaju na www.utrka.com ili osobno uoči utrke u subotu, 18. srpnja, od 16,30 sati. Svi prijavljeni dobivaju majicu sa simbolom utrke, sportku vrećicu te jelo i piće. Apsolutni pobjednik utrke dobiva plaketu i nagradu sponzora, a pobjednici po kategorijama prigodne pehare i medalje.
Startnina iznosi 15 eura i uplaćuje se na račun TK Međimurje Runners IBAN HR3724070001100746754 ili u gotovini prilikom podizanja startnih brojeva. Sudionici dječjih utrka ne plaćaju startninu! Svi natjecatelji trče na osobnu odgovornost.
TK Međimurje Runners na Č-10
Inače, utrka se organizira povodom Dana Općine Štrigova, a cilj joj je promoviranje zdravog načina života i poticanje sportsko-rekreativnih aktivnosti te upoznavanje s prekrasnim krajolikom koji pružaju štrigovski bregi.
Mario Sever i Jurica Tomac, rekorder staze
Utrka se održava bez obzira na vremesnek uvjete, a dodatne informacije mogu se dobiti putem maila [email protected] ili na mobitel 098/187-9087.
Inače, TK Međimurje Ruunners, sa sjedištem u Svetom Martinu na Muri, izuzetno je aktivan, a članovi redovno nastupaju na brojnim utrkama, ne samo u Međimurju. Masovno sudjeluju na “Čakovečkom ceneru”, u Domašincu organiziraju utrku “Murščak”, a nedavno su imali i dječji kamp u Sv, Martinu na Muri sa 23 polaznika.
U nedjelju 12.07.2025., održano je društveno natjecanje seniora u lovu ribe na plovak. Na natjecanju sudjelovalo je 14 članova SRD „Štuka“ od kojih su najbolje ulove imali: 3.mjesto s ulovom od 1045 g. osvojio je Mario Jakupak, 2. mjesto s ulovom od 1050 g. osvojio je Ivan Bogomolec, a 1. mjesto ujedno i titulu najboljeg dobravskog ribiča, s ulovom 1415 g. osvojio je Danijel Čižmešija.
Trojica prvoplasiranih nagrađeni su peharima koje je osiguralo društvo.
DVD Vratišinec objavio je sljedeću vijest na svojoj Facebook stranici:
“Iza nas je još jedan lijep dan ispunjen natjecanjem, druženjem i uspjesima.
Naša muška ekipa vatrogasne mladeži danas je nastupila na Igrama vatrogasne mladeži u Žiškovcu te pokazala veliko zalaganje, timski duh i borbenost. Njihov trud nagrađen je odličnim 3. mjestom, pa smo se u Vratišinec vratili s peharom, medaljama i velikim osmijehom na licima.
Čestitamo našim članovima Gabrielu, Mateju, Lorei, Veroniki i Adeli na odličnom rezultatu. Vjerujemo da je ovo samo jedan u nizu uspjeha koji su pred njima.
