CRKVE, tvrđave, dvorci i druge građevine kulturne baštine u Hrvatskoj su često pretjerano osvijetljene, uglavnom daleko iznad zakonskih propisa.
To je nerijetko ružno za vidjeti te loše za promet, stanare i prirodu. No hrvatski astronomi, među kojima i članovi Astronomskog društva Vega, posljednjih su godina uspjeli provesti više akcija kojima se to postupno mijenja na zadovoljstvo svih, čak i svećenika i lokalnih vlasti.
Pohvalila ih gradonačelnica Čakovca
Ljerka Cividini, gradonačelnica Čakovca, kaže da je neprimjerena vanjska rasvjeta kod crkve Blažene Djevice Marije Kraljice u Savskoj Vesi godinama stvarala probleme vozačima i stanarima okolnih kuća.
“Snažni reflektori izazivali su bliještanje na obližnjem raskrižju, rasipali svjetlost u okoliš te otežavali opažanja iz zvjezdarnice smještene neposredno uz crkvu”, ističe Cividini.
“Sanacijom sustava dva reflektora ukupne snage 600 W i temperature boje 5000 K zamijenjena su novom, specifično dizajniranom rasvjetom ukupne snage svega 43 W i toplije boje od 2700 K. Potrošnja električne energije time je višestruko smanjena, uklonjeno je bliještanje i neželjeno osvjetljavanje okolnih kuća, a znatno su poboljšani i uvjeti za astronomska opažanja”, tumači.
U pripremi su, kaže, slični zahvati kod crkve sv. Vida u Ivanovcu.
“Važno je spomenuti da je u tijeku i modernizacija rasvjete u Perivoju Zrinskih, koja trenutačno previše bliješti u oči šetača. Rasvjeta sada osigurava prolaz glavnim šetnicama ove zaštićene spomen-baštine, dok su neki dijelovi perivoja slabije osvijetljeni kako bi se očuvalo prirodno stanište i ambijent”, poručuje gradonačelnica.
Zašto je svjetlosno onečišćenje problem?
Svjetlosno onečišćenje sve je veći problem modernog društva. Pogađa noćne životinje, poput šišmiša, koji smanjuju broj štetnika i komaraca u prirodi, te noćnih leptira, koji su važni oprašivači. Može negativno utjecati i na ljudsko zdravlje jer remeti lučenje melatonina, hormona važnog za cirkadijalni ritam spavanja i budnosti.
Monika Cindrić iz Međimurske prirode, Javne ustanove za zaštitu prirode, ističe da šišmiši imaju ključnu i nezamjenjivu ulogu u ekosustavu.
Zašto su šišmiši važni?
“Šišmiši su saveznici prirode. Neki su oprašivači biljaka, dok su drugi glavni grabežljivci noćnih kukaca poput komaraca, moljaca i kornjaša. Time učinkovito reguliraju njihovu brojnost, što koristi ljudima jer se smanjuje broj nametnika u prirodi i na poljoprivrednim kulturama”, kaže Cindrić.
Dodaje da se čak i njihov izmet, guano, smatra izvrsnim prirodnim gnojivom bogatim dušikom i fosforom. “Bez njih bi poljoprivreda, šume, pa čak i naši gradovi, bili izloženi većim problemima, od prekomjernog broja kukaca do smanjene bioraznolikosti”, poručuje Cindrić.
Prema njezinim riječima, postavljanje zasjena na reflektore crkvenih i drugih objekata ključna je mjera za zaštitu šišmiša koji nastanjuju takve građevine. “Snažna svjetlost odbija osjetljive vrste, sprječava ih da napuste svoja skloništa ili da ondje potraže nova. Odgovarajuće zasjenjenje i usmjeravanje svjetlosti pomažu u očuvanju bioraznolikosti”, zaključuje Cindrić.
Svjetlosno onečišćenje ubrzano raste
Astronom amater i astrofotograf Zoran Novak iz Čakovca kaže da svjetlosno onečišćenje u svijetu raste po velikoj godišnjoj stopi, od oko 4 do 5 posto.
“Takvo povećanje ukazuje na problem neracionalne upotrebe rasvjete. Čest je slučaj da se pod krinkom sigurnosti postavlja prejaka ili čak nepotrebna rasvjeta. Osim snage svjetiljki, bitna je i temperatura boje. Prevladavaju reflektori od 4000 Kelvina ili čak 5000 Kelvina. Oni zrače u izrazito plavom spektru, a plava se svjetlost u atmosferi jako raspršuje, što dodatno pojačava bliještanje”, tumači Novak.
Akcije društva Vega
Astronomsko društvo Vega kroz svoje programe nastoji educirati javnost i izvršnu vlast o tom problemu. “Kroz dugogodišnji rad primijetili smo da izvršna vlast često želi promijeniti situaciju, ali ne zna kako to učiniti”, kaže Novak.
Dodaje da su se nedavno povezali s ljudima koji se istim problemom bave u Sloveniji te pokrenuli suradnju.
“Na hrvatskom tržištu ponudili smo nešto novo. Radi se o svjetiljkama koje koriste sustav leća i maski kako bi što optimalnije osvijetlile građevinu. Takav sustav rasvjete troši od 10 do 15 puta manje električne energije u odnosu na trenutačno postavljene LED reflektore. Posebno dizajnirana maska osvjetljava samo objekt koji treba osvijetliti, bez nepotrebnog rasipanja svjetlosti u okoliš”, navodi Novak.
Prve takve svjetiljke postavljene su u sklopu EU projekta Adrisky. Njegov cilj je očuvanje bioraznolikosti, a u konkretnom slučaju zaštita staništa šišmiša.
Hrvatska ima dobre zakone
Hrvatska od 2019. godine ima Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, kojim je propisano da svjetiljke moraju biti postavljene tako da ne emitiraju svjetlost iznad horizonta.
Kod rasvjete objekata kulturne baštine takav zahtjev često nije moguće potpuno ostvariti pa je Pravilnikom o zonama rasvijetljenosti predviđena iznimka. Reflektori smiju svijetliti iznad horizonta, ali najviše 10 posto ukupnog svjetlosnog toka smije izlaziti izvan gabarita građevine.
Problem je u praksi
Novak kaže da je stanje u praksi često znatno lošije.
“Kod mnogih postojećih sustava rasvjete čak 70 do 80 posto svjetlosnog toka završava izvan objekta koji se osvjetljava. To stvara svjetlosno onečišćenje i velike energetske gubitke jer se najveći dio energije koristi za osvjetljavanje okolnog noćnog prostora, a ne same građevine”, objašnjava te dodaje da su novu rasvjetu crkava s razumijevanjem i odobravanjem prihvatili i lokalni župnici.
Crkva u Savskoj Vesi prije sanacije
Rješavanje jednog problema otvara nove
No spuštanjem osvjetljenja crkava na normalnu razinu na nekim je lokacijama u prvi plan došla pretjerano jaka gradska rasvjeta.
“Kada vam u oči bliješti prejaka rasvjeta, zjenice se stežu pa oči teško uočavaju objekte u okolini, poput obližnje crkve. To je dovelo do toga da se takvi objekti još jače obasjavaju jer ih šetači ne vide dobro zbog loše lokalne gradske rasvjete. Problem je tako godinama eskalirao. Sada se konačno može krenuti u dovođenje rasvjete u normalne okvire”, tumači Novak.
Primjeri iz Preloga
Među ostalim, dobar primjer uspješne akcije je i crkva u Prelogu. Prije sanacije osvjetljavala su je četiri reflektora ukupne snage 800 W i temperature boje 4000 K.
Nakon rekonstrukcije koriste se dva reflektora ukupne snage 56 W i temperature boje 2700 K. Godišnja potrošnja električne energije smanjila se s približno 3,5 MWh na 245 kWh.
Novak napominje da primjeri iz Preloga i Savske Vesi pokazuju kako kvalitetno projektirana rasvjeta može zadovoljiti estetske potrebe, povećati sigurnost sudionika u prometu, smanjiti potrošnju energije te očuvati tamno noćno nebo.
“Smanjenje svjetlosnog onečišćenja ne znači odricanje od rasvjete, već njezinu promišljenu i odgovornu primjenu”, ističe Novak.
Precizna mjerenja
Budući da se crkva u Savskoj Vesi nalazi tik uz zvjezdarnicu, članovi Vege mogli su precizno mjeriti stupanj svjetlosnog onečišćenja prije i poslije promjene rasvjete.
“Fotografija mjerenje 1 prikazuje mjerenje sa starim reflektorima, najprije uključenima, a zatim ugašenima. Jasno se vidi razlika koja predstavlja količinu svjetlosnog onečišćenja. Fotografija mjerenje 2 prikazuje mjerenje s novim, zasjenjenim reflektorima i pokazuje da, iako osvjetljavaju crkvu, svjetlosnog onečišćenja više nema”, objašnjava Novak. – piše index.hr