U nedjelju, 21.travnja, Pjevački zbor Strahoninec poziva vas na Međunarodni susret zborova koji će se održati s početkom u 17:00 sati u dvorani Općine u Strahonincu.
Organizator ovog događaja je Pjevački zbor Strahoninec pod pokroviteljstvom i podrškom Općine Strahoninec.
Nemojte propustiti priliku biti dio ovog nezaboravnog događaja te uživati u fantastičnim izvedbama zborova.
Ulaz je besplatan.
Ovih je dana na groblju u Kotoribi, na mjestu starih, zaraženih i bolesnih tuja koje su uklonjene, posađene posljednje od 200 sadnica tisa. Vrijednost sadnica je 2750 eura, a dobavljač je Vrtni centar Iva iz Štefanca.
– Tise sadimo svake godine od 2022. godine kako bismo obnovili hortikulturu na području groblja. Također smo posadili 30-ak lipa u Gospodarskoj zoni Jug u Kotoribi te nastojimo obnavljati drveće i saditi novo na području cijele općine – rekao je načelnik Kotoribe Dario Friščić.
Tise će biti dostojne zamjenice tujama jer su otporne na nametnike koji su napali tuje. Tise mogu živjeti i do 1000 godina i idealne su za groblja.
Kako izgledaju mlade tise na ovom, jednom od najljepših groblja u Međimurju, gdje su elegantne tise krasile svaki red između grobova, formirane u kockaste oblike, a dio njih sada je zamijenjen, pogledajte na fotografijama.
Goran Lapat iz Čakovca izvanredni je profesor na Katedri za pedagogiju i didaktiku pri Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu – Odsjek u Čakovcu gdje je zaposlen od 2009. godine. Predaje nekoliko kolegija, a u središtu njegova interesa su unapređivanje procesa nastave i učenja, razvoj učiteljske profesije te profesionalni razvoj andragoških djelatnika. Lapat ipak nije samo jedan od standardnih akademskih profesora, ističu njegovi studenti, već čovjek jednako velikog životnog koliko i akademskog znanja. Priče koje priča svojim studentima o počecima svoga rada i svim situacijama koje su ga definirale kao čovjeka i akademika, podijelio je ovom prilikom i s nama.
Nakon završetka studija razredne nastave, Lapat je kao kao mladi obrazovani kadar svoje prvo radno mjesto dobio u Osnovnoj školi Kuršanec, gdje je, ističe, shvatio da mu njegovo znanje koje imao malo koristili susrećući se s okolnostima odrastanja manjinskih učenika o kojima se u knjigama i danas „premalo govori.“
-Moje prvo radno mjesto bila je Osnovna škola Kuršanec gdje sam kao mladić zaposlen kao učitelj razredne nastave. Tu je krenula moja priča. U početku je bio mali broj romske populacije, no s vremenom je on počeo rasti, pogotovo nakon osamostaljenja škole iz područne u matičnu. Započeo sam predavati kao nastavnik likovne kulture te mi je u razrednoj nastavi dodijeljen razred kojeg su polazili isključivo učenici romske nacionalnosti. Bio sam tada mladi učitelj, netom izašao s fakulteta, i odmah po zaposlenju započeo sam intenzivniju komunikaciju s učenicima i njihovim roditeljima. U tom periodu, škole s nacionalno mješovitim polaznicima gotovo su uvijek tražile učitelje i nastavno osoblje, a kada tek završite svoje akademsko obrazovanje, ne pitate se previše gdje ćete raditi već prihvatit prvu opciju koja vam se nudi. Tako sam i ja prihvatio onu iz Kuršanca danas daleke 1991. godine, započinje priču.
Već u prvim mjesecima morao je redefinirati svoja očekivanja i prilagoditi ih okolnostima na koje je naišao, no to ga je iskustvo podučilo ono na što danas priprema svoje studente.
-Moje prvo radno mjesto naučilo me da o radu s manjinskim zajednica ne znamo gotovo ništa. Ja i moji kolege nismo bili podučeni drugačijem obliku rada, jer po standardu, sve bi škole trebale biti iste. Međutim, kada se počeo povećavati broj romskih učenika s drugačijim radnim navikama, kulturom i općenito predznanje, to je polučilo pitanje: „U čemu je problem?“ Zaključili smo da svi mi radimo prema metodama koje smo naučili tijekom studija, no da povratne informacije našeg truda i angažmana nisu onakve kakve smo očekivali. Mnogo kasnije kada sam otišao i zaposlio se kao sveučilišni profesor, shvatio sam da će studenti jednom kada ispadnu iz obrazovnog sustava biti suočeni s istim problemima s kojima sam se susreo i ja. Oni bi mogli pristupiti poslu očekujući idealne uvjete, a na kraju dopadne li ih isto radno mjesto. To se ne tiče samo romske populacije, već i bilo koje druge manjine koje sada već po gradu redovito vidimo i s kojima ostvarujemo suživot.
U radu s učenicima iz redova nacionalnih manjina, ključno je shvatiti da većina te djece nema isto polazište kao i djeca iz redova većinskog stanovništva, stoga pristup odgojno-obrazovnih djelatnika mora biti prilagođen i senzibiliziran na okolnosti u kojima ta djeca odrastaju.
-Mi provodimo kolegije i implementirali smo u naš obrazovni plan mehanizme kojima je cilj razbijanje predrasuda, a jedan od tih mehanizama je odvođenje studenata u romska, odnosno manjinska naselja. Vodimo ih kad god možemo, a u mom slučaju, to se događa već na prvoj godini studija kada ih upoznajem sa svojom profesionalnom poviješću. Potonje nije obavezno, no pred njima je zadatak odlučiti žele li ili ne žele i upravo se u tom trenutku u nekih studenata događa klik. Kada odemo u naselja, oni paralelno dožive i pozitivan i negativan šok, a sve s namjerom da shvate okruženje iz kojeg potječu ta djeca, a koje je puno osjetljivije od onog u kojem su oni odrastali, neovisno o tome jesmo li došli u naselje Roma, Nepalaca ili Sirijaca. Priča će se uvijek ponoviti, jer njihov je početak uvijek drugačiji od vašeg ili mojeg, ističe Lapat i dodaje:
-Najčešći je slučaj da nisu išli u vrtić, što znači da im predškola neće biti dovoljna za svladavanje i niveliranje startnih pozicija u smislu očekivanja od djece u prvim razredima. Dakle, studente prije svega suočavam sa svojom pričom i naseljem, a potom krećemo ostvariti interakciju s njihovim roditeljima. Oni moraju shvatiti da su roditelji ti koji su odgovorni za kvalitetu djetinjstva, ali i da su često, ako govorimo o romskoj zajednici, njihovi roditelji jako mladi ljudi čija je razina obrazovanja uglavnom nedostatna za pomoć u svladavanju gradiva.
U kontekstu obrazovanja djece, Lapat se osvrnuo i na važnost obrazovanja odraslih kako bi postali kompetentniji roditelji, što još uvijek u romskoj zajednici nije slučaj.
-Roditelji moraju shvatiti svoju nemoć i da su prenisko obrazovani da bi pomogli svojoj djeci, a nažalost, neki ni ne znaju koliko im nedostaje. Morate ih zato privući, a iz tog smo razloga otvorili modul cjeloživotnog obrazovanja. Studente koji će možda jednom biti oni koji će nekog roditelja potaknuti na nastavak obrazovanja vodimo u Pučko otvoreno učilište Čakovec, a sve kako bi vidjeli gdje ti ljudi mogu dobiti drugu šansu, što im se nudi i koliko su oni motivirani. Ponekad ta motivacija proizlazi iz prinude HZZZ-a jer je za zapošljavanje nužno barem osnovnoškolsko obrazovanje, a mnogi ga nemaju. To nam je prilika da vidimo kako s njima razgovarati, kako uspostaviti kontakt te ono možda i najvažnije, kako biti dovoljno nježan, a asertivan, sve s namjerom da ih ne obeshrabrimo. Odrasla osoba kritiku ili sugestiju shvaća kao uvredu, a tu onda gubimo bitku s njihovim obrazovanjem unatoč tome što su premladi da bi od toga odustali. U knjiga o tome premalo piše, no bez obzira na to, mi to moramo živjeti, doživjeti i proživjeti. To je naša budućnost.
Kao jedan od ključnih problema bolje socijalizacije djece manjinskih skupina Lapat ističe nedostatan vremenski period proveden u poticajnom okruženju, a o tome govori sljedeće:
-U školi postoje pravila i tih se pravila djeca u nazočnosti svojih učitelja drže, no to traje dok se ne oglasi školsko zvono za kraj nastave, tada sve pada u vodu. Oni se prebacuju u drugi mentalni sustav, a koji je u suprotnosti od onog kojeg mi priželjkujemo i zato mislim i dosljedno tvrdim da romski učenici premali broj sati provode o pozitivnom ozračju gdje bi se naučili navikama nužnima za živom u našem društveno,kulturnom i radnom ambijentu. Dakle, ako su djeca u školi pet sati, još je ostalo previše vremena da kvalitetno ispune svoje vrijeme.
U razgovoru s njegovim studentima dolazimo do saznanja da upravo Lapat drži reputaciju jednog od ne samo najzanimljivijeg, već i najpoticajnijeg profesora na fakultetu. Iz tog razloga, Lapata smo upitali kojeg se pristupa drži i kakav je njegov odnos sa studentima.
-Kada govorimo o radu i pristupu studentima, kako biste im se približili morate im ispričati životnu priču koju ste prošli, a tu smatram da sam u prednosti. Sjećam se kada mi je svojevremeno profesor Milan Matijević, a ujedno i moj mentor rekao: „Takvog trebam!“ Dakle, ne onog koji je isključivo došao s fakulteta i krenuo se baviti teorijom, već onog tko je skupio iskustvo radeći u realnim uvjetima. Kada je on prvi puta došao u naselje rekao je: „Ja vam se divim jer o tome knjige ne pišu.“ Nakon toga dolazili su svi. Kroz školsku pedagogiju zato podučavam kroz svoje iskustvo, o tome što smo radili, kako smo učili i što smo proživljavali. To su priče koje ostavljaju trag na onima koji ih čuju, a koji tako dobivaju potvrdu da je moguće i da se može drugačije. Sve to ne bih imao da nisam radio tamo, u Kuršancu.
Uz rad na fakultetu Lapata također vežu iskustva koja sada proživljava sa svojim studentima od kojih je za njega pamtljivije jedno koje nam je tom prilikom ispričao.
-Sjećam se da su me moji studenti s povratka iz romskog naselja pitali: „Kako im možemo pomoći? Paketima odjeće ili hrane, novcem ili knjigama? Rekao sam im: „Ne, to je kratkoročno rješenje,“ i zaključili smo da ćemo najveći doprinos dati ako im pomognemo u obrazovanju i to smo realizirali. Mi naše rezultate ne vidimo na kraju dana kao kad trgovac otvori blagajnu, već se naša blagajna otvara jednom u generaciji, kada vidimo što smo napravili. Od mojih početaka rada stvari su se ipak promijenile na bolje. Više djece polazi školu i u tome su redovitiji, a veći dio roditelja koji su nekada bili moji učenici sada mi govore:“Šteta što nisam više učio,“ a ja im odgovaram da to sada osjetili na svojoj koži, ali i da to ne smiju dopustiti da se to dogodi njihovoj djeci.
Za kraj, Lapat je istaknuo da se u svom radu prema studentima ne postavlja kao autoritet, već prije kao roditelj.
-Iako smo visokoobrazovna institucija i znamo što se od nas očekuje, ne treba zanemariti važnost susretljivosti jer studenti će vas cijeniti ovisno o tome kako se prema njima ponašate. Ako im izlazimo u susret, ne naravno da radimo umjesto njih, već ako se postavimo kao roditelji koji im žele pomoći da uspiju u tome što su naumili i da realiziraju sve svoje potencijale, tada će oni to osjetiti i u konačnici, svi ćemo biti na dobitku.
Fotografije: Slobodan Uzelac; Zorica Trikić (ISSA – International Step by Step Association); Prof. Milan Matijević Učiteljski fakultet
Profesori ODJELA ZA IZOBRAZBU UČITELJA I ODGOJITELJA (Sveučilište Zadar); REF – Roma Education Fund; UNDP – United Nations Development Programme; studenti volonteri pomažu učenicima
Poznato je da vlak od Zagreba do Čakovca vozi gotovo tri i pol sata, ali mi smo tu
sporost odlučili iskoristiti u korist dodatnog turističkog brendiranja Međimurja kao održive destinacije. Budući da istraživanje pokazuje kako 75% turista za dolazak i kretanje po Međimurskoj županiji koristi osobni automobil, jasno je da se na taj način stvara veliki negativni CO2 otisak.
Naš je cilj motivirati buduće goste da u Međimurje dolaze vlakom, znatno ekološki prihvatljivijom opcijom.
Međimurska županija od prošle je godine, podsjetimo, certificirana destinacija
održivog turizma, što smo si zadali kao misiju. Cijelo putovanje “cugom” biti će protkano prezentacijom međimurske eno-gastronomske ponude, putnicima će, uz brojne degustacije, biti poslužen i međimurski doručak, a sve će pratiti glazbeno animacijski program Žige Međimurskog.
Na taj će način putovanje vlakom i samo biti važan i zanimljiv dio turističke priče. Putnici će se s željezničke stanice u Čakovcu i Murskom Središću u obilazak destinacije uputiti Hop On Hop Off busom (jedan bus kapaciteta od cca 50 ljudi, koristi manji CO2 otisak nego 50 automobila) te e-busovima ili biciklima, zavisno od preferencija.
Kako bi aktivno sudjelovali u obilježavanju Dana planete Zemlja, naši gosti će volonterski sudjelovati u aktivnostima poput: uređenja javne osjetilne staze, izrade „hotela“ za kukce i kućice za ptice, elemenata tradicijske maske za potrebe doma za stare i nemoćne.
Mogu izabrati i uređenje okoliša objekta za djecu s posebnim potrebama, prionuti proljetnim radovima u vrtu regenerativne poljoprivrede, zasaditi drveće, izrađivati eko svijeće od čije je prodaje prihod namijenjen fondu za zbrinjavanje napuštenih pasa ali i pripomoći u proljetnim radovima na pašnjaku za ispašu autohtonog Međimurskog konja.
Ovakvim spojem održivog turizma, slow travel konceptom i volonterstvom, Međimurje, koje je nedavno ponijelo titulu najbolje kontinentalne destinacije
hrvatskog turizma (Simply The Best Udruge hrvatskih putničkih agencija) čini novi iskorak u turističkom razvoju Hrvatske.
Da interes za ovakav vid turizma i društveno odgovornog djelovanja postoji pokazuje i činjenica da su turistički paketi koji su bili u slobodnoj prodaji rasprodani u roku od
48 sati. Nadamo se da ćete se odazvati našem pozivu i „z cugom v zeleno Međimurje“, krenuti
s nama u novu avanturu, ne samo međimurskog, nego i hrvatskog turizma. Polazak vlaka je u 7 sati ujutro sa Željezničkog kolodvora Zagreb.
SUBOTA 20.04.2024.
Dana 18. travnja 2001. godine, Skupština Međimurske županije proglasila je zaštićenim Značajni krajobraz rijeke Mure čime počinje moderna era zaštite prirode u Međimurju. Taj dan obilježava se kao Međimurski dan rijeke Mure.
Iako je javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Međimurske županije s operativnim radom krenula tek u siječnju 2007. godine, do danas je javnost uvelike senzibilizirana o vrijednostima zaštićenih područja prirode u Međimurju. Popularni ZKRM prijelomna je točka u povijesti zaštite prirode Međimurja, pa i šire,
Danas o dobrobiti ZKRM-e skrbi 16 djelatnika Javne ustanove Međimurska priroda, a stalna skrb o Muri nikad ne prestaje jer su uvijek aktualne neke prijetnje po zdravlje i vitalnost prirodnog ekosustava kojem je Mura okosnica.
Nikad se ne smije zaboraviti da ideje izgradnje novih hidroelektrana na Muri još uvijek tinjaju u mislima nekih planova. Pritom je česti argument: ako je mogla Austrija, zašto ne bismo mogli mi nizvodniji? Primjerice, iako polako odustaje od te ideje, Slovenija još uvijek planira izgradnju hidroelektrana na toj rijeci, a posljedice te izgradnje trpjelo bi i nizvodno Međimurje. Drava je najbolji primjer uništene rijeke i svih promjena u ekosustavu s kojima se danas Međimurje mora nositi.
Proglašenjem petdržavnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, područje uz Muru dobilo je dodatni “osigurač” u smislu trajne zaštite prostora. No, potrebna je stalna skrb upravljača tim prostorom kako bi priroda ovog područja ostala kakva jest.
Iako o Muri brinemo svakodnevno, Dan Mure prilika je da o tome čuje i šira javnost. Zato obilježavamo 18. travnja kao Međimurski dan rijeke Mure.
Značajni krajobraz nije samo rijeka Mura u koritu, nego i širi okolni prostor poput živičnjaka u donjem dijelu Međimurja. Neke od općina u Međimurskoj županiji donedavno su smatrale da je opseg Značajnog krajobraza prevelik, pa su predlagale da se granice zaštićenog područja smanje tj. svedu u granice Regionalnog parka Mura-Drava. No, taj postupak pokazao se pravno neizvedivim, pa je ZKRM ostao u svojim izvornim granicama proglašenja iz 2001. godine.
Dotle, 18. travnja i dalje se obilježava kao Međimurski dan rijeke Mure.
Nekoliko najvećih stalnih prijetnji Značajnom krajobrazu rijeke Mure:
– požarne prijetnje: neodgovorni pojedinci namjerno pale vatru kako bi spalili npr. tršćake
– ilegalni izlov ribe i krivolov divljači čije je razmjere nemoguće utvrditi
– odlaganje otpada u prirodna staništa, unatoč visokoj kvaliteti zbrinjavanja po svim naseljima
– intenzivna poljoprivreda i posljedična deforestacija te uništavanje mozaičnih staništa
– klimatske promjene zbog kojih nestaju krhka staništa poput bara/močvara i sezonskih mlaka
Početkom godine Odbor za dodjelu javnih priznanja Međimurske županije raspisao je pozivni natječaj za podnošenje prijedloga za dodjelu najvišeg županijskog priznanja Nagrade „Zrinski“ za 2023. godinu.
Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se građanima Međimurske županije, djelatnim skupinama, trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama građana i drugim pravnim osobama koje žive ili djeluju na području Međimurske županije.
Nagrada „Zrinski“ dodjeljuje se za ostvarene rezultate u prethodnoj godini ili duljem vremenskom razdoblju iz sljedećih područja: gospodarstva, znanosti i obrazovanja, kulture, zdravstva i socijalne skrbi, zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti.
Članovi Odbora su pregledali i proanalizirali sve pristigle prijedloge i odlučili predložiti Županijskoj skupštini da Nagradu “Zrinski” dodijeli: dr.sc. Krunoslavu Mikulanu iz Čakovca za poseban doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti; Željku Medvedu iz Pribislavca za dugogodišnji izniman doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima; Mariji Trstenjak iz Murskog Središća za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i očuvanje folklornog i tradicijskog izričaja; Košarkaškom klubu “Rudar” iz Murskog Središća za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana; i Socijalnoj zadruzi Humana Nova iz Čakovca za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanju ekološke i društvene svijesti građana te jedinstvenom modelu radne integracije osoba s invaliditetom i društveno isključenih skupina.
Konačno odluku o dobitnicima donijet će vijećnici Skupštine Međimurske županije, koja je sazvana za petak, 19. travnja, u 9 sati.
Nagrada „Zrinski“ dobitnicima se uručuje na svečanoj sjednici Skupštine povodom dana Međimurske županije krajem travnja. Dobitniku Nagrade dodjeljuje se posebna plaketa i novčani iznosu od 500 eura.
U DVD-u Sveti Križ, malom skromnom i humanom kolektivu, raduju se svakom novom uspjehu njihovih članova.
O tome nam je Jadranka Sermek, predsjednica DVD kazala:
– Novu radost izražavamo jer su obuku za zvanje vatrogasni časnik završili Petra Štrok, Ivan Habula i Niki Radiković. Obuka se provodila u organizaciji VZMŽ od 4. ožujka do zaključno s 16. travnjem, a uključivala je 9 predmeta te praktične vježbe. Vjerujemo da će stečena nova znanja i vještine upotpuniti dosadašnji uspješni rad našeg društva. K tome je dodala:
– Trenutno, u sastavu DVD-a Sveti Križ imamo jednu vatrogasnu časnicu prve klase (predsjednica), dvije vatrogasne časnice i dva časnika, što znači da je predmetno zvanje do ove godine imala samo jedna naša članica (blagajnica). Društvo ima ukupno 38 članova s pravom glasa ne računajući vatrogasnu mladež i pomažuće članove.
Mlade obitelji do 40 godina starosti imaju pravo na poticaje za uređenje nekretnina nepogodnih za stanovanje te mogu ostvariti do 3.000,00 eura poticaja, a uz to Grad daje i poticaje za rušenje starih kuća u visini 2.000,00 eura u skladu s uvjetima iz javnog poziva.
Početkom siječnja ove godine Grad je raspisao Javni natječaj za dodjelu poticaja za uređenje nekretnina, a pravo na ostvarivanje poticaja imali su vlasnici nekretnina uz uvjet da je vlasnik ili supružnik vlasnika stalno zaposlena osoba neprekinuto najmanje dvije godine do dana isteka roka za dostavu prijava na natječaj te da u slučaju da se na nekretnini u kojoj je izgrađen stambeni objekt nepogodan za stanovanje kojeg namjeravaju urediti za stanovanje vlasnik ima prebivalište na području grada Mursko Središće te nema u vlasništvu drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje i/ili bez obzira na prebivalište vlasnika ili činjenicu da korisnik poticaja ima ili nema u vlasništvu drugi stan ili kuću pogodnu za stanovanje u slučaju da se radi o nekretnini na kojoj se nalazi stambeni objekt u ruševnom stanju kojeg namjeravaju ukloniti i na istoj parceli izgraditi novi stambeni objekt.
U zadanom roku zaprimljeno je 13 pravodobnih prijava. Povjerenstvo za dodjelu poticaja je iste razmotrilo te predložilo gradonačelniku na usvajanje. Gradonačelnik Grada Mursko Središće Dražen Srpak, u utorak, 16. travnja 2024. godine u Gradskoj vijećnici s prijaviteljima je potpisao Ugovore o dodjeli poticaja za uređenje nekretnina na području grada za stambene objekte u ruševnom stanju ili za stambene objekte koji će se obnoviti.
Prilikom potpisivanja ugovora gradonačelnik Dražen Srpak istaknuo je da svake godine dolazi sve više prijava što je pokazatelj da se veliki broj mladih obitelji odlučuje na život upravo u najsjevernijem hrvatskom gradu.
Tako je ukupno dodjeljeno 13 poticaja i to u iznosu od 24.000,00 eura za obnovu nekretnina i 10.000,00 eura za rušenje to jest sveukupno 34.000,00 eura.
Antonia Ružić i dalje je nezaustavljiva. Danas je u drugom kolu W75 ITF turnira u slovenskom Kopru svladala Miriam Biancu Bulgaru iz Rumunjske, 195.igračicu svijeta, sa 6:3, 7:5. Za eliminaciju četvrte nositeljice turnira trebala su joj 2 sata i 12 minuta.
Na početku meča našoj je igračici trebalo nešto vremena da namjesti nišanske sprave, pa suparnica, s dva breaka, odlazi na 3:0. Takav početak, međutim, nije izbacio Ružić iz takta. Pojačala je tempo i nametnula svoj ritam koji Bulgaru nije mogla pratiti, pa Tonka sa šest uzastopnih gemova dolazi do prvog seta. Obje su igračice zadržale svoje servise početkom drugog seta, ali tada kreće serija breakova u kojoj obje igračice gube čak četiri svoja servisa. Ružić tada radi i peti break zaredom, pa na svojem servisu, unatoč znatnom pogoršanju vremena i tri propuštene meč lopte, uspijeva izboriti prolaz dalje.
U sutrašnjem četvrtfinalu suparnica će joj biti 24-godišnja Veronika Erjavec iz Slovenije, 203. igračica svijeta i osma nositeljica turnira koja je u prva dva kola bila vrlo uvjerljiva. Zasigurno nas očekuje uzbudljiv i zanimljiv meč, a Tonki želimo nastavak uspješne serije.
U Centru održivog razvoja Međimurskog veleučilišta u Čakovcu, održan je panel pod nazivom “Doživi turističke priče: Festivali i manifestacije” u partnerstvu s Turističkom zajednicom Međimurske županije i Turističkom zajednicom Varaždinske županije. Panel je okupio stručnjake iz područja event menadžmenta i zainteresirane studente kako bi raspravljali o izazovima organizacije manifestacija i njihovom utjecaju na lokalnu zajednicu. Panel su organizirali studenti 3. godine Menadžmenta turizma i sporta, smjer Turizam: Ariana Međimorec, Anja Horvat, Erika Štefanec, Ivana Okreša, Anamarija Feher, Lucija Varović, Katarina Pacur, Matija Novak i Jan Nikola Dvanajščak.
Gosti panela bili su Jelena Toth i Krešimir Biškup, koji su podijelili svoje bogato iskustvo u organizaciji događaja i festivala. Razgovarali su o važnosti kvalitetne organizacije manifestacija, izazovima s kojim se suočavaju i utjecaju turističkih događaja na razvoj turizma u regiji.
Jelena Toth istaknula je ključne izazove s kojima se organizatori susreću i kako prilagoditi događaje potrebama lokalnog stanovništva. Također, dala je uvid u proces organizacije Varaždinskog adventa, od ideje do realizacije. Krešimir Biškup naglasio je važnost promocije manifestacija radi privlačenja posjetitelja i poticanja lokalnog gospodarstva. Krešimir je podijelio iskustva organizacije Festivala balona na vrući zrak Prelog, glazbenog festivala Forestland i istaknuo važnost prilagodbe organizatora na nepredviđene situacije, kao što su otkazivanje izvođača ili loše vremenske prilike.
Da bi panel bio zanimljiviji, posjetitelji su mogli sudjelovati u tomboli s glavnim nagradama – ulaznicama za Forestland i vaučerima za Špancirfest. Nakon panela, sudionici su imali priliku uživati u zakusci koju su omogućili pokrovitelji događaja, lokalni OPG-ovi i proizvođači hrane i pića iz međimurske i varaždinske županije.
Zahvaljujemo svim sudionicima, pokroviteljima i gostima na nezaboravnoj večeri punoj anegdota i iskustva iz svijeta organizacije festivala i manifestacija.
