Virje Otok 16.06.2024.: Povodom 79. obljetnice stradanja i 24. obljetnice blagoslova spomen kapele na grobištu Pancerica održana je komemoracija za žrtve poratnih likvidacija poubijanih početkom lipnja 1945. godine kod naselja Virje Otok u Varaždinskoj županiji.
Zajedno sa udrugama branitelja Varaždinske županije i desetak izaslanstava udruga civilnog društva, predstavnici Zajednice braniteljskih udruga ratnih postrojba Međimurske županije, Udruge „HOS-BELICA“ – klub branitelja Domovinskog rata Međimurske županije i Društva VETERAN, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odali su počast nevinim žrtvama grobišta Pancerica.
U spomen na 172 žrtve pokopane u tri jame na grobištu Pancerica koje su na ovu lokaciju, u više dana i noći, početkom lipnja 1945. god. dovožene iz smjera Varaždina, služena je Sveta misa zadušnica koju je u kapeli bl. kardinala Alojzija Stepinca predvodio preč. Valent Posavec, župnik župe Vinica, dekan Ivanečkog dekanata.
Nakon svete mise mještani tog malog naselja za sve nazočne (oko 100 uzvanika) pripremili su svečani ručak. Prije samog ručka organizatori su se prigodnim darovima zahvalili vjernim čuvarima istine o stradanju hrvatskog naroda. Među darovanima, zahvalu je primio i Josip Kolarić, tajnik ZUMBŽ i predsjednik udruge „HOS-BELICA“.
„Pokretom i znanjem kroz život bez glutena“, moto je sudionika Bezglutenskog kampa održanog 16.lipnja 2024. u PG GELER u Malom Mihaljevcu u organizaciji Udruge oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske. U kampu su sudjelovali članovi udruge, oboljeli od celijakije sjeverozapadne Hrvatske i oboljeli iz Slovenije, od najmlađe do najstarije životne dobi uz potporu članova njihovih obitelji. Ovo je IV. najveće okupljanje osoba s celijakijom na području sjeverozapadne Hrvatske a cilj je međusobno povezivanje, educiranje i razmjena iskustva kako živjeti s celijakijom.
U sportskom dijelu kampa organizirane su razne zajedničke igre, najmlađi su osvojili i medalje koje su ponosno nosili. Bilo je i „hrabrih“ koji su se odvažili i pomaknuli svoje granice u adrenalinskom parku. Sportske aktivnosti usmjerene su na usvajanje zdravih životnih navika radi suzbijanja rizičnih čimbenika i poboljšanje kvalitete života osoba s celijakijom.
Uz uživanje u bezglutenskim sigurnim obrocima koji su oboljelima od celijakije često nedostupni i vrlo ograničeni izvan doma, posebice na javnim mjestima, članovi su razmjenjivali iskustva i savjete. Nakon kratkog odmora i šetnje kroz spomenik prirode Bedekovićevegrabe organizirana je edukativno-istraživačka radionica za sve sudionike.
Edukativna radionica koju je pripremio i vodio Davor Hostić spec. nutr. bila je pun pogodak a najviše je razveselila djecu oboljelu od celijakije, koja su se uključila i sudjelovala u pripremi smoothia od raznog voća i povrća. Proučavale su se recepture, blendalo, isprobavalo uz komentare koji smoothie je bolji, ali zaključak je; svi su zdravi i bez glutena!
Život s celijakijom može biti izazovan i zahtjevan ali uz podršku obitelji i društva, kroz zajednička druženja, međusobnu podršku i pomoć, lakše je živjeti s celijakijom.
Sudjelovanje u Bezglutenskom kampu prisutni su ocijenili kao neprocjenjivoiskustvo i vesele se ponovnom susretu sljedeće godine.
Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske zahvaljuje sponzorima i donatorima koji ih prate na njihovom putu i koji su doprinijeli održavanju Bezglutenskog kampa.
Ako pripremne radnje budu završile na vrijeme, Osnovna škola Strahoninec još ove godine kreće u energetku obnovu zgrade. Korisnik, investitor i naručitelj radova je OŠ Strahoninec, a projekt se sufinancira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. godine, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, i to bespovratnim sredstvima u iznosu od 749.145,17 eura.
Ukupna vrijednost projekta, međutim, iznosi 944.594,56 eura, a razlika u iznosu od 195.449,39 eura osigurat će se iz proračuna Međimurske županje u 2024. godini i u projekcijama proračuna za 2025. godinu.
Međimurska županija će, nakon provedenih postupaka nabave i zaključivanja ugovora s odabranim ponuditeljima, utvrditi stvarnu vrijednost ugovorenih radova i usluga te prilagoditi dinamiku financiranja s terminskim planom izvođenja radova.
Da bi se moglo ići u realizaciju projekta energetske obnove zgrade Osnovne škole Strahoninec potrebna je i prethodna suglasnost Skupštine Međimurske županije. Sjednica Skuštine sazvana je za četvrtak, 20. lipnja, s početkom u 9 sati i zasad nema nikakvih prepreka da se odluka o suglasnosti ne donese.
A KAD ĆE DOGRADNJA?
Više od energetske obnove, stanovnike Strahoninca, a posebno ravnatelja škole Josipa Šipeka, zanima dogradnja postojeće zgrade Osnovne škole, kako bi se konačno mogla uvesti jednosmjenska nastava. Temelji su izbetonirani još prije nekoliko godina i onda se stalo s radovima zbog nedostatka novca.
Županija, kao osnivač škole, učinila je sve potrebne predradnje da dogradnja može početi, kazao nam je župan Matija Posavec. Sad se čeka da Vlada RH utvrdi visinu sufinanciranja dogradnje škole u Strahonincu, ali i još nekoliko školskih objekata u Međimurju. Tada će se moći zbrojiti obveze županije i vjerojatno će se rješenje naći u višegodišnjem kreditnom zaduživanju kod poslovnih banaka, kako bi se objekti što ranije završili. To bi u konačnici značilo i jednosmjensku nastavu u svim školama u Međimurju.
Danas, 18. lipnja, u zgradi Scheier upriličena je svečanost na kojoj su 121 učenik i učenica, koji se obrazuju za deficitarna zvanja u obrtništvu, primili ugovore o stipendiranju u ovoj školskoj godini. Općina Sveti Martin na Muri u suradnji s Međimurskom županijom i Obrtničkom komorom Međimurja, ponosno već treću godinu zaredom ,dodjeljuje stipendije i učenicima iz naše općine.
Svečanoj dodjeli ugovora prisustvovao je i načelnik Martin Srša koji je zajedno s predsjednikom Obrtničke komore Međimurja, Draženom Novakom, uručio ugovore o isplati stipendije.
Ove godine su dodijeljene četiri stipendije u jednokratnom iznosu od 800 EUR po učeniku. Svim učenicima želimo puno uspjeha u daljnjem obrazovanju.
Toliko se toga po prvi put u povijesti moderne Hrvatske izdogađalo baš u Međimurju da gotovo nema događaja koji nema tridesetgodišnju tradiciju. Malo, doista je malo događaja koje Međimurje nije doživjelo. Profesionalno ocjenjivanje međimurskih žganica, ali i iz cijele Hrvatske, Austrije i Slovenije ipak će se dogoditi prvi put. Danas, 18. lipnja, u Domu kulture Selnica. Najglasniji optimisti predviđali su dvadesetak uzoraka. U dva dana prikupljanja zaprimljeno je 87 uzoraka! Ocjenjivanje ne prati publika, nije uobičajeno niti je praksa, ali mediji se zovu i mogu popratiti.
Točno za deset dana vrata otvara FICKO 6′, šesto festivalsko izdanje međimurske žganice i gostujućih destilata. Po prvi put festival će se održati u interijeru nove zgrade DVD Selnica na adresi Stepinčeva 9A. Programi počinju u 13:00h, onaj glavni u 17:00h, a sve završava nastupom TS Kumovi. Festival su organizirali članovi Udruge Međimurska žganica, a o najvećoj mjeri pomogli načelnik g. Ervin Vičević i Općina Selnica te Zoran Turk i TZP Mura i Gorice.
Proteklog je vikenda u Zagrebu održano Prvenstvo Hrvatske u karateu za kadete, juniore i mlađe seniore (U21) koje je okupilo 331 natjecatelja iz 60 klubova. Izvanredne rezultate ostvarili su članovi Karate kluba Globus Čakovec-Mala Subotica osvojivši ukupno 13 medalja.
Sven Strahija postao je dvostruki prvak Hrvatske, i to u svojoj kategoriji juniora -76 kg i u starijoj kategoriji mlađih seniora (U21) -75 kg. Sven je prije samo tjedan dana napunio 17 godina, čime je kao godinu dana mlađi natjecatelj stekao pravo nastupa i u starijem uzrastu mlađih seniora (18-21 godina). Osvojivši zlato u mlađim seniorima sa samo 17 godina postigao je zapažen i rijetko viđen uspjeh.
Na tatamiju u Sportskoj dvorani Trešnjevka (Kutija Šibica) sjajan uspjeh u dvije kategorije ostvario je i Ervin Šoltić. On je uz drugo mjesto u svojoj kategoriji kadeta +70 kg osvojio i srebro u starijem uzrastu juniora, gdje se u finalu susreo sa starijim klupskim kolegom Svenom.
Uz njega, viceprvaci Hrvatske postali su još Petar Slukić (kadeti -70 kg), David Bermanec (kadeti -63 kg), Paulina Magdalenić (kadetkinje -61 kg), Leona Gulija (U21 -68 kg) i Ana Filipović (U21 +68 kg).
Brončane medalje osvojili su Marin Vuđan (kadeti -57 kg), Tino Panić (kadeti -52 kg), Aida Trstenjak (juniorke -48 kg) i Nikola Topličanec (U21 -60 kg).
U jakoj konkurenciji nastupili su još Josip Slukić i Kristian Topličanec, ali uz nedostatak sportske sreće nisu uspjeli doći do plasmana. Laura Strahija nažalost nije nastupila zbog bolesti.
Ovo Prvenstvo Hrvatske je ujedno bilo prvi od četiri izborna turnira za Svjetsko prvenstvo koje će se održati u listopadu ove godine, pa su Globusovci osvojili i vrijedne bodove.
Natjecatelje su vodili treneri Dejan Slukić, Filip Novak i Kristian Topličanec.
Da je stanovnicima Kotoribe, posebno onima iz Nove ulice, Ulice Vinka Žganca i Ulice Ivana Gorana Kovačića, najbližih tamošnjem romskom naselju, već puna kapa „suživota“ s Romima dokazala je i kulminacija koja se dogodila jučer, 17. lipnja 2024. godine, kada je načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić odlučio napraviti dosad neviđen potez – pozvao je bager da izgura njihovo smeće pred most kojim prelaze u naselje! Time im je zapriječio prolaz u naselje preko mosta i iskrcavanje smeća u Kotoribu.
Ilegalan most na prijelazu iz romskog naselja u Kotoribu i smeće koje im je općinina nagurala pred most
Naime, ilegalno sagrađen most u početku je služio romskoj djeci kao neka vrsta „prečaca“ do škole, no ujedno je poslužio Romima da preko mosta dovode smeće koje ne zbrinjavaju putem Pre-koma i iskrcavaju ga u samu Kotoribu koja se nalazi preko puta kanala. Općina Kotoriba već dugo muku muči s otpadom iz romskog naselja, a nedavno je postavila i 16 kamera diljem općine, no borba sa smećem je bitka s vjetrenjačama.
Mjesto na kojem je bilo smeće
– Odvezemo smeće, nabavimo im kontenjere, oni zapale kontenjer, nabavimo im kante za smeće Pre-koma, oni ne plaćaju, Pre-kom im odveze kante, mi opet odvozimo njihovo smeće, a kad ga ne odvezemo, oni ga zapale i tako se to vrti već godinama. Ne stignemo odvoziti toliko smeća koliko ga oni uspijevaju dovoziti. Nakon mnogobrojnih žalbi mještana Kotoribe odlučili smo im zakrčiti pristup preko mosta, neka im to bude signal da je njihovo ponašanje prekršilo svaku mjeru. Mi Međimurci previše toga toleriramo Romima i guramo probleme pod tepih! – naglasio je načelnik Friščić.
Načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić
Dodao je i kako općina ne može 24 sata na dan nadzirati kamere i da nije problem što Romi nemaju kante za smeće, već ih niti ne žele, jer nitko od njih ne želi platiti uslugu zbrinjavanja otpada. Naglasio je i kako su natječaji za sanacije divljih odlagališta smeća iz romskih naselja samo privremena, a ne trajna rješenja, a kako stanovnici romskih naselja jednostavno ne žele zbrinjavati otpad na civiliziran način.
NEMA ODMORA VIKENDOM: GLAZBA, PJEVANJE I VIKA KOJI NE PRESTAJU
No, smeće nije jedini problem kad je u pitanju suživot s Romima. Problem je i buka iz romskog naselja, kao i smeće koje romska djeca bacaju po ulicama kojima prolaze od škole do romskog naselja. O svemu smo porazgovarali sa stanovnicima koji tamo žive, a koji su, iz jasnih razloga, željeli ostati anonimni.
– Nervozni smo i jako nesretni! Buka iz romskog naselja je nesnosna – glazba, pjevanje, vikanje… Posebno su glasni kad dobiju dječji doplatak ili socijalnu pomoć. Nedavno se 3 dana i 3 noći puštala glasna glazba bez prestanka. Kad pozovemo policiju, oni imaju doušnika i znaju da će doći policija te glazba stane, a kad policija ode, dernek se nastavlja! Oni piju, drogiraju se i ludi su. Uništavaju nam ograde i prijete ako im išta spočitamo – ispričao nam je jedan od stanovnika, te nastavio:
– Romska djeca pri povratku iz škole bacaju smeće sve po svud, a Romi iz romskog naselja bacaju svoj otpad kad pređu most, u naselje, a ako općina to ne makne zapale ga, a tu ima i plastike te onda udišemo otrovne dioksine, a cijelo vrijeme smrad smeća! Zvali smo i inspektorat zaštite okoliša, i dožupana Grivca… sve uzalud. Svi kažu da ne mogu ništa jer su Romi socijalno ugroženi i zaštićena nacionalna manjina. Kontaktirat ćemo i Zavod za javno zdravstvo jer ovo je i velik zdravstveni problem!
Ogorčeni stanovnik je također naglasio: – Apsurd je i što Romi nisu plaćali zbrinjavanje otpada i Pre-kom im je odnio kante i nikome ništa, a nas, koji uredno odvajamo otpad i plaćamo uslugu, još i kazne ako nemamo miješani komunalni otpad predan u crnoj kanti jednom u tri mjeseca!
ROMI IZVAN ROMSKOG NASELJA SU CIVILIZIRANI
U tim ulicama u samom naselju Kotoriba doduše ima i romskih obitelji, no oni ne bacaju smeće i uglavnom su, rekli su stanovnici, kulturni i školovani, ima ih i koji rade, no nažalost ih je malo.
Na kraju je zaključio: – Mi obični ljudi plaćamo danak državne politike! Neka institucije rade svoj posao! Nije bitno tko, ali neka netko riješi problem s Romima a ne da svi samo govore da su bespomoćni i samo prebacuju lopticu jedni na druge!
Jedna od stanovnica nam je rekla: – Romi sad pričaju da je riječ o mržnji i da kako je načelnik Kotoribe to mogao napraviti, no smeće je njihovo , a most je ilegalno sagrađen! Svi se mi volimo proveseliti i sve je to u redu i nema mrženje prema nikome, no nekakvog reda mora biti! Kud bi došli kad bi se svi tako ponašali?! Je l ja slavim rođendan tak da to pola sela čuje i zna?! Ima i dobrih Roma, i razumnih, oni se uglavnom isele iz romskih naselja u naše naselje i isto se srde na ove u romskom naselju, no oni su nažalost u manjini. Jednostavno, što je previše je previše!
SPORNI MOST POSTAT ĆE PROŠLOST
A da je previše zaključio je i sam načelnik, koji je, nakon svih žalbi mještana, poslao bager koji je zatrpao smećem prolaz Romima na mostu, nakon čega je na facebook grupi „Moja Kotoriba“ (sa srcem) jedan Rom stavio sliku zakrčenog mosta i zaredali su se svakakvi komentari.
Načelnik Friščić otkrio je kako će općina riješiti bar dio problema i o svemu je rekao sljedeće: – Stanovnici Kotoribe budu poludjeli, ogorčeni su i svakodnevno mi dolaze požaliti se na općinu, a ja ne znam što napraviti! Zašto bi naši ljudi živjeli u strahu od nacionalne manjine te udisali smrad i toksine koji dolaze iz njihovog smeća u kojem se nalazi sve, od građevinskog otpada do miješanog komunalnog otpada i strvina?!Jesu li se roditelji te romske djece ikad zapitali je li im u interesu da njihova djeca prolaze do škole kroz to leglo bakterija i boleština?!
Romi su se na društvenim mrežama požalili kako „bi načelnika Kotoribe trebalo strpati u zatvor bez hrane i vode“ jer njihova dječica „sad nemaju kud u školu“.
– Ovaj put u naselje preko mosta ne bi Romima ni trebao biti opcija! Do škole imaju asfaltiranu cestu s pješačko-biciklističkim stazama i pješačkim prijelazima! – naglasio je načelnik, koji je o ovoj problematici, kaže, porazgovarao i s Damirom Ignacom, predsjednikom Udruge Roma za bolje sutra i predstavnikom vijeća Romske nacionalne manjine u Općini Kotoriba, te su se obojica složila kako – treba maknuti most.
– Zbog narušavanja javnog reda i mira na tom dijelu i sigurnosti mještana, Općina Kotoriba je bila primorana uputiti apel Hrvatskim vodama za uklanjanje tog ilegalno sagrađenog mosta koji se nalazi na čestici Hrvatskih voda, a na kojem je ionako već došlo do nesretnih slučajeva i pogibije dva romska stanovnika prilikom prijelaza – rekao je načelnik Friščić.
Stopiranje ilegalnog prolaza u naselje nešto je što „zaštićena“ nacionalna manjina u Međimurju vjerojatno još nije doživjela. Je li načelnik Kotoribe ovime uspio barem malo više ukazati na problematiku romske nacionalne manjine koja muči gotovo čitavo Međimurje, a koja se stalno gura pod tepih? Kocka je, svakako, bačena!
Ovako je to izgledalo neki danOvako to izgleda sada
Odgojne skupina OOS 15 i OOS 19 Centra za odgoj i obrazovanje Čakovec su minulog petka imali slatko druženje s dijelom pripadnika ZrinskegardeČakovec.
-Bilo nam je jako uzbudljivo i zanimljivo. Hvala dečkima Zrinske garde Čakovec što su izdvojili vrijeme za nas usprkos obvezama koje su imali taj dan-rekli su u Centru.
U sklopu projekta sanacije cesta i staza u Čakovcu, završeni su radovi na dijelu Ulice Ante Starčevića. Projekt je obuhvatio sanaciju 21 parkirnog mjesta, postavljanje novih travnatih ploča, uređenje kolnog ulaza i pješačke staze te je riješen sustav za odvodnju oborinskih voda. Sanirano je ukupno 105 metara pješačke staze i dio interne prometnice, a postavljen je i novi asfaltni zastor. Kolni prilazi su također uređeni rubnicima i novim asfaltom.
Ukupna vrijednost radova iznosi oko 60 tisuća eura, a sredstva su osigurana iz proračuna Grada Čakovca.
Ovaj projekt predstavlja još jedan korak Grada Čakovca u smjeru da se što više poboljša infrastruktura i životni standard građana.
Dječji vrtić Zvončić iz Nedelišća održao je završnu svečanost na kojoj su se oprostili od svojih budućih školaraca. Dio djece iz skupina Loptice, Pingvini i Medeki spremno kreće u školske klupe, a njihovi su im prijatelji iz skupina Mrkvice, Sunčeka i Leptirići došli poželjeti sreću u njihovim novim školskim avanturama. Roditelji, bake i djedovi s oduševljenjem su pratili program, nagrađujući dječji trud i uspjeh glasnim pljeskom.
Budućim školarcima želimo mnogo sreće i uspjeha u njihovim školskim danima.