Kako stvari stoje, u pogledu radnih dozvola za strane radnike iz tzv. trećih zemalja 2024. bi zadugo bi mogla ostati rekordna. Nakon što ih je te godine izdano najviše ikad – više od 206 tisuća, lani ih je bilo za oko 36 tisuća manje (-17%), a i u prvoj polovici ove godine bilježi se međugodišnji pad. Prema najnovijim podacima MUP-a, za boravak i rad državljana tih zemalja (izvan EU, Europskog gospodarskog područja te Švicarske) do kraja lipnja izdano ih je 94,1 tisuću, što je pet posto ili pet tisuća manje nego prošle godine, piše Poslovni dnevnik.
Podaci, međutim, nisu posve usporedivi jer je izmjenama Zakona o strancima iz lanjskog ožujka, uz ostalo, maksimalno trajanje dozvola produljeno s jedne na tri godine. To znači da za dio lani ishođenih ove godine nisu bili potrebni postupci produljenja.
MUP-ova statistika izdavanja dozvola za uvoz radne snage i mimo toga nije najbolji pokazatelj stvarnog stanja koliko radnika iz trećih zemalja imamo u Hrvatskoj. Za to je mjerodavniji orijentir broj osiguranika u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO). Tako je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, krajem 2025. naveo da je te godine izdano 17 posto manje radnih dozvola, a da istovremeno u HZMO-u za 10-ak posto povećan broj osiguranika iz trećih zemalja, kojih je 2024. bilo nešto manje od 112 tisuća.
Koliko ih je trenutačno? Na upit Poslovnog dnevnika, iz HZMO-a su odgovorili da je na 30. lipnja 2026. evidentirano 150.840 osiguranika državljana trećih zemalja, a da ih je na kraju 2025. bilo 121.681. Tijekom prvih šest mjeseci, dakle, njihov broj je porastao za više od 29 tisuća.
Napominju i kako u svojim evidencijama ne vode podatke o državljanstvu osiguranika. “HZMO provodi interno istraživanje o broju osiguranika stranih osoba prema obilježju šifre države izdavanja putne isprave (što nije nužno i državljanstvo) na temelju OIB-a RH kao vanjskog izvora podataka”, navode te podcrtavaju da Zavod vodi evidenciju osiguranika, a ne zaposlenih.
Premda između broja osiguranika i zaposlenih (bilo domaćih ili stranaca) nije baš znak jednakosti, uz 1,8 milijuna osoba u sustavu mirovinskog osiguranja potkraj lipnja, okvirno se može reći da u ukupnoj zaposlenosti strani radnici trenutačno participiraju oko 8,4 posto, tj. da je svaki 12. koji radi i/li plaća doprinose – stranac. Početkom godine taj je udjel bio oko sedam posto.
Uzme li se u obzir da oni mahom ne rade u javnom već u privatnom sektoru, u njemu su razmjeri radnog useljeništva i nešto veći – početkom godine bilo ih je otprilike devet, a danas oko 11 posto. Dakako, nisu podjednako zastupljeni ni u svim djelatnostima; u nekima ih je tek nekoliko postotaka, a u nekima i 20-ak posto.
To su svakako razmjeri koji zahtijevaju aktivno upravljanje procesima, to prije što gotovo polovica strane radne snage u Hrvatsku dolazi iz Azije i Afrike, a iskustva pokazuju da dozvole kao privremeni instrument u praksi uvelike prerastaju u trajno naseljavanje.
Cijeli članak pročitajte klikom ovdje.
